im meme rr =. iza so i A EAR RER EO I te koji ne će, ili ne mogu vjerovati ono, što uči katolička vjera. A to bi/se baš dogodilo, kad bi se Vaša nauka provagjala konsekventno: došli bismo iznova do inkvizicija i tortura, a ova i njima slična sredstva tako su oprječna duhu katoličke crkve, da se svi erkveni pisci natječu, tko će bolje odbiti prijekor, da se je njima crkva služila. sode Biranje općinske uprave u Cavtatu. Iz Konavala, 10 veljače. Prekjučer obdržan je u dvorani nove općin- ske zgrade u Cavtatu zbor novobiranih općinskih viećnika, koji je trajao debele dvije ure. Pri izboru načelnika nije bilo prepirke. Napram zaključku već poprimljenom na sastanku na Grudi, bi jed- noglasno biran za načelnika gosp. Mašan Ma- gud. Ali Cavtaćani — koji su, kako je pozna- to, našli se složni s Grugjanima, kad se radilo proti Marku Klaiću, — pokle nijesu mogli da izi- graju Mašana, i njegovu načelničku kandidatu- ru, nastojaše da nadjačaju i u Konavlja ne Mašanovce pri izboru članava općinske u- prave. To im je tek djelomice: uspjelo, u koliko je ispao biran Boško Vragolov prvim općinskim prisjednikom, dok su ostalim članovima uprave birani Mašanovei. U tome uvidješe gospoda Ra- čić i družina Mašanovu ,intrigu“ i ,neharnost", te omalo da u vijeću nije došlo do gustih. Gosp. Račić reče oblo Mašanu da “,laže“, a Mašan njemu da .laže“ on. Račić pomamljen viče svu- da da su ih Grugjani prevarili, Mašan napro- tiv tvrdi, da on ,nigda ne laže“. Nije to dosta. Pokarali se žestoko i posvadili Boško Vragolov i Ilija Račić. Ovaj je predbacio Vragolovu da je radio samo za se, i da ga je izigrao pri iz- boru prvog prisjednika, jer da je ta čast, na- pram izbornim zaslugam, imala zapasti njega, Račića. Vragolov je odvratio, ističući svoje za- sluge i svoje široke gaće. Da komedija bude potpuna, vele, da je Račić predbacio Mašanu .da nije s njime koze pas“. Uvrijegjen Mašan, rekao mu je da ih je pasao on. Grugjani da će dobro zapamtit Račićeve rieči. Na to Račić Ma- šanu: .Poznali smo vas dobro, više vam ne vje- rujemo, niti ćemo vam vjerovat išta.“ — A što da vam rečemo o figuri, koju je u vijeću činio Vuko Klaić! Sad Mašanovei po svim Konavli- ma trube, da ih je Vuko Krtica izdć. | doista postojao je neki tajni ugovor izmegju njega i njekih Cavtaćana. Ovi bi imali nosit njega za načelnika, on pak zagovarat u vijeću, da u op- ćinsku upravu, osvem Ca Mašanovca Divizića, budu birana još dva pristaše stranke Račića i družine. To je on zbilja u vijeću i za- govarao, na veliko čudo i zabunu pristaša Ma- šanovih, koji su baš radi te, kako ju oni zovu izdaje“, Vuka Krtice, našli se iznenagjeni, te morali progutat“ izbor Vragolova prvim pri- sjednikom. Mašanovce iznenadilo je i to, što su još dva vijećnika, Vuković i Capor, nagovoreni po svoj prilici od Vuka Krtice, obrnuli kabani- cu, te bih gotovi da glasuju za Račićevu čeljad. I tako je Vuko Klaić, rečeni Krtica, sad pono- vno sebi osvjetlao obraz, kažući se spravan da ostavi na cjedilu tužnoga Mašana i njegove Konavljane samo da zadovolji svojoj ambiciji! Nama doista nije stalo ni za Mašana, ni za Iliju, ni za Vuka, ni za Boška. Što su sijali to će i požnjeti; ali je svakako zanimivo gledati kako se ovi ljudi dobro hoće, i kako će općin- ska lagja dobro jedriti, s ovakovim ljudima na krmilu! ODO AT Alkoholizam i socijalno p.tanje. — Priredio L. K. — (nast o k 2 2 7. Hude alkoholičnebolesti nastupe kod od- raslih obično usljed trajnoga uživanja toga o- trova. Alkohol ipak trajno škodi i onda, ako ga čovjek pije dulje vremena redovito tako, da se još ne popravi škoda, što so prije napravila, & već nastupi nova. To se dogodi, ako se al- kohol pije iz običaja redovito svaki dan, pa ma- kar i u neznatnoj mjeri. Koliko je veća ta mje- ra, toliko je bliža tipična bolest pjanca. Više puta se dogodi, da obole na teškim alkoholič- rim bolestima i oni ljudi, koji su vazda ,umje- . reno“ pili, koji nikaka nijesu bili pjani. Profe- sor patologične apatomije u Beču, dr. A. W-eich- selbawm, kazao je na bečkome kongresu: .Za sada har nije nam moguće tačno opredijeliti o- nu količinu alkohola, koja bi pri daljnemu traj- nom uživanju alkohola bila za svakoga čovjeka neškodljiva, niti možemo pojedincu ađariti skraj- ne mjere, za njega još pogibeljne“. Po sebi se razumije, da se škoda obično ne opazi ako se pije u rijetko i u maloj mjeri. Ali iz toga još ne slijedi, da te škode nema. Kod nekih bale- sti, kao n. pr. u psihopatičnim slučajevima i kod djece pjanaca, dovoljna je i neznatne mje- Sedmični pregled. JGARSKA. — Novo je naklapanje, da će se ugarski parlamenat raspustiti, premda se ovih dana tvrdilo protivno. Raspust imao bi uzlijediti na 20 o. mj., a svrha bi mu bila ta, da se za neko vrijeme dobije vlada, koja bi se nagodila s krunom, te koja bi raspisala nove izbore. SRBIJA. — Izgleda, da će se konflikt s Austrijom nekako urediti. U informiranim se krugovima govori, da je poslanik Vuić našao način, kako da se dođe do sporazuma s Au- strijom, bez da se prekine carinski savez sa Bugatskom. Tvrdi se dapače, da je Vuić voć predao Goluchovskomu neke predloge za izra- vnanje spora, te da mu je ovaj predložio neke promjene u carinskom savezu, ali se još no zna kakove. ITALIJA. — Novo ministarstvo u Italiji preuzeo je Sidney. Sonnino. On je prvi mini- star presjednik protestantske vjeroispovjesti. Kažu da je veliki prijatelj trojnoga saveza. Domaće vijesti. Pred konferencu na Rijeci, — Znamenitost ove konference najbolje označuje obilje laži, ko- je se o njoj pronose. Vidi se, da je neki kru- govi hoće da ometu. Zabilježit ćemo samo nekoje glasove. No- vine su u svoje doba javile, da će doći na Ri- jeci do velikih demonstracija proti konferenci. U stvari je ovo. Na Rijeku je bio stigao iz Bu- dimpešte jedan vogja socijalista, koji, kako se znade, služe Fejervaryju protiv magjarske koa- licije. On je kušao zavesti riječke socijaliste na demonstracije, ali mu nije uspjelo. Lažna je isto tako vijest, koju sebi daje brzđjaviti ,P. Lloyd“ s Rijeke, da će se kon- ferencija baviti pitanjem parobrodarske udruge, koju bečka vlada pokreće, da uže spoji Dalma- ciju sa Trstom. Dopisnik tvrdi i to, da bi Hr- vati uz rekompensaciju htjeli učiniti kraj sada- njem provizoriju na Rijeci. To bi za cijelo Fran- ku dobro došlo, ali drugomu komu nije palo ni na pamet. U ovoj prigodi i denuncije dobro dolaze, pa .Argusi* svijetu javljaju, da je cijeli ovaj pokret djelo novca kraljevine Srbije. Zagrebački .N. Srbobran“ zgodno komentuje ovu vijest: .Mi se ne ćemo baviti pobijanjem ovih vijesti, koje su lansirane u svijet bez ikakvih dokaza. Dosta je megjutim napomenuti, da' Srbija na žalost nema smisla za onakovu nacijonalnu ak- ciju, kako je imputiraju bečki i naši austrofil- ski krugovi. To znadu vrlo dobro i oni u Beču, pa za to i jesu toliko agresivni prama Srbiji. | U ostalom sve kad bi Srbija i radila onako, ne bi to bilo ništa neobična. Tako radi i Italija i Njemačka i Rumunija, a činila bi to isto i Hr- vatska, kad bi bila sasvim samostalna i neza- visna, i kad bi bila svijesna o svojoj nacijonal- noj ulozi. Interesantno je pak što se baš ,novi kurs“ obtužuje kao izdajnički i plaćenički. 1 to još plaćen iz Beograda! Taj novi kurs hoće u- stavne reforme i sto samostalniji državnopravni položaj Hrvatske. Naši austrofili pak hoće ili veliku i ujedinjenu“ kao most za bečko pro- diranje ma istok ili ,sveta prava“ na korito. I to je patriotski.“ Vrijedi zabilježiti i to, da se sastanak dne 14 o. mj. u Zadru delegata talijanskog, srpskog i hrvatskog kluba na saboru dalmatinskom, sa- zvan u svrhu, da se urede odnošaji izmegju ra, da napravi grdnu štetu. Istina je dakle ži- va, a tvrde je svi autoriteti: Potpunoma neško- dijiva je samo jedna količina — Ništa. .Ali ipak tijelo obikne alkoholu !- — Da- kako, svejedno kao što obikne arseniku, bromu morfiju i t. d. — ,A ipak ima ljudi, koji osta- re uprkos silnome piću!* — Na ovo odgovara dr. A. Smith. Njegov odgovor odnosi se dodu- še na upliv, što ga alkohol vrši nad srcem, ali može ipak poslužiti i za naš slučaj: sTo su vam ljudi medvjegjih srdaca, kojima ne mogu škoditi obična sredstva, koji reagiraju samo ne- čuveno silnim uplivima. To su rogjeni nadljudi, koji su baš pogibeljni zbog toga, što ih drugi rado uzimlju za uzore, koje će da slijede uz po- gibelj svojega zdravlja pa i života, a ne će da pomisle, kakove su to iznimke. Uvijek se u ži- votu osjeća, da se ono, o čemu se mnogo go- vori, veoma često dogagja. Meni je to postalo jasno kad sam proučavao pripovijesti o koristi alkohola, koje su se temeljile na faktima, da je taj ili. onaj radnik uza sav silni alkoliol dose- gao visoku starost. Pokazalo se je, da je svaki od tih pripovjedača mislio, da je mnogo takih ljudi, a na zadnje se uvigjelo, da su se svo te pri- povijesti jednoga kraja odnosile samo na jednu osobu .. .*_ Koliko ljudi, koji prerano umiru zbog alkohola, pada na jednoga od takovih iznimnih ljudi, o tome %e dakako u tim pripovijestima ne spominje. Hrvata i Srba s jedne strane, a autonomaša s druge strane u Dalmaciji, naumice prikazuje, kao da je posljedica uplitanja magjarskoga. Ovi pokušaji, da se diskređitira sastanak ne uspijevaju. Košut, javljajui u klubu svoje stranke, da će se sastanak držati na 19 o. inj., pozvao je zastupnike, da u što većem broju idu na Rijeku. Tamo će uz naše delegate pohrliti i dosta drugih hrvatskih i srpskih rodoljuba. Ta- ko će se prvi put magjarski i hrvatski pred- stavnici naći na okupu, te će imati prilike, da iskreno jedni drugima kažu, što misle. Već ta izmjena misli koristit će. Znati ćemo barem na čemu smo i čemu se imamo nadati. Zadnje su vijesti o sastanku, da ga poli- cija nastoji svakako sprječiti. Po Pešti se pro- nio glas, da će baš na 19 o. mj. vlada sazvati parlamenat te ga raspustiti. U isto doba. kuša- ju ma Rijeci potaknuti opći štraj, a čujemo, da im je i uspjelo. Ova naprezanja najbolji su odgovor onim, koji hoće da riječku konferencu omalovaže. Zastupnik Vuković za reforme u Bosni i Herce- govini. — Prošle sedmiee iznio je zast. Vuković u parlamentu dvije interpelacije, u kojima se izmegju ostaloga traži: reorganizacija uprave u Bosni i Hercegovini, uregjenje konfesionalnog pitanja i ukinuće preventivne cenzure. Majka Jugovića“. — Konte Ivo Vojnović, poznati auktor .Dubrovačke Trilogije“ čitao je prošle nedjelje u Spljetu u krugu svojih prija- telja svoju najnoviju dramu: .Smrt majke Ju- govića“. Ona je, kako kažu, nešto veličanstvena. Prikazivati će se na 17 o. mj. u kraljevskom pozorištu u Beogradu. Pir. — Na 10 o. mj. vjenčao se je u Spljetu načelnik grada i nar. zast. Dr. Ante Trumbić sa g.gjicom Ankom Karaman. — Naša najsr- dačnija čestitanja! Ma junaštva! — Pišu iz Luke Šipanjske, da su najsvečanije uz pjevanje Starčevićeve hi- mne i uz klicanje Starčeviću, Prodanu i Fran- ku, ,rodoljubi- šipanjski spalili proglas ,Hrv. Stranke“ u Dubrovniku. Tom je prigodom Marko Palunko držao je ,vatreni* govor, kakav se doli- kuje ,svećanom“ djelu, koje je trebalo izvršiti ,na spas domovine“. Butonade. — U zadnjoj sjednici sabora za- grebačkoga Vinković je predao interpelaciju 0 nekakvim skandaloznim aferama, velikoga žu- pana Rubido Zichy, koje su bile prodrle na javu preko novina. Presjednik interpelaciju nije dao ni pročitati, nego je podijelio riječ bauu, da preda kraljevski reskript, kojim se sabor od- gada. Vinković je protestirao te prekidao riječ banu, a to je dalo povoda Tomašiću, da poka- že svoju lojalnost. Bufon! — Pjevačko društvo ,Mladost* htjelo je krenuti u Beograd. Policija mu je iz Zemuna ja- vila, da ih neće pustiti, a oni su se potužili podbanu Chavraku. On je odgovorio da zabra- nu ne može dignuti, jer kako su sada odnošaji napeti između Srbije i Austrije, ne može uzeti na sebe odgovornost, da se ne bi štogod dogo- dilo. Arćibufon ! Gojilba duhana u Dalmaciji kroz g. 1904. — Iz knjige .Statistische Mitteilungen iiber das čsterreichisehe Tabakmonopol fir das Jahr 1904.“ vadimo ove podatke: Spomenute godine gojio se je duhan u Dalmaciji na 1370 hektara (1 hektar = 10.000 m*) površine, na kojoj se je presudilo 68.253.000 struka. Pri tomu učestvovalo je 55 općina sa 21.585 sadiocd, a ovi pobraše ljetinu od 15.881:7% 8. Uza sve to, liječnici ipak rabe alkohol kao ljekariju! — Jest, dragi moj, rabe ga kao što rabe i živo srebro. Pa hajde ti zato jedi kolače iz živoga srebra! Nego pitanje o alkoholu kao lijeku time nije riješeno. 1 u tome zlosretni alkohol igra veliku i poraznu ulogu. Tako'n. pr. statistike o umrlim na plučnici : dokazuju, da bolesnika umre od 3 do 6 više, ako se liječe s alkoholom nego bez njega. G. 1873. ustanoviše u Londonu bolnicu London Temperance Hospital, u kojoj se ne liječi s alkoholom. God. 1899. na 16.628 slučajeva bolesti rabili su alkohol samo kod 31 bolesnika. I ova bolnica ima najmanje postotak umrlih a najviše potpuno ozdravljenih izme- gju svih londonskih bolnica. Njezin su primjer već i drugovdje počeli naslijedovati. Gotovo je to, da poraba alkohola kod lječenja potrebuje velike opreznosti i ograničenja. Sadašnje stanje znanosti u tome pogledu označuju riječi d.ra A. Forela, što ih je on izrekao na bečkome kongresu: ,Alkohol neka ostane u apoteci, ali mora da već prestane sramotna zloporaba, što ju je medicina s njim činila, kad ga je smatra- lo za okrepu i lijek“. Ako se pak još svejednako nahodi liječni- ka, koji rabe alkohol kao lijek i za pljučnicu i za druge bolesti, kod kojih je dokazana njego- va pogubnost, ako ga preporučaju još kao o- krepu i zdravu hranu u svim mogućim okol- kvintali. Za ovaj kvantum primili su sadioci od režije u ime otkupne cijene : 2.138:457-90 K., ili 13465 K po kvintalu. Usporedimo li ove podatke sa onima iz Galicije i _južnog Tirola, opažamo, da i ako se u Galiciji obradi duhanom ninogo više površine (3762 ha), nego li u Dalmaciji, te i ako i u Galiciji i u Tirolu iznosi ljetina mnogo više kvintala (40.208.790: 40229777: 15.881179), i- pak Dalmacija crpe od duhana mnogo višu ko- rist, jer je dobila 1904. po kvintalu 134 Ki 65 pari, dočim Galicija samo 42 K 23 p. U južnom Tirolu isplatilo se pak za zeleni mate- rijal samo 10 K. 52; a za macerirani| materijal 91 K 79 p. po kvintalu. Po ovomu se jasno vidi da Dalmacija daje najbolji produkt, a to je i razumljivije, kad uzmemo u obzir, da duhan pogoduje vinskijem i maslinovijem klimatima, kakovo je uopće čitavo područje Dalmacije, a ne toliko sjevernijem, studenijem | izloženijem, kako u Galiciji. Gojitba duhana raširuje se kod nas sve to više: lanjske. godine uvedoše ju i u sjever- nu Dalmaciju. Po ispacima predavanja duhana u Novembru 1905. regbi da je marod bio zado- voljan sa otkupnom cijenom. Škoda da se i ta- mo ne podigne jedno dva tri ureda za prima- nje, kako što se pogovara. Narodu bi bilo na korist, a državi opet na još veću. Kada pomi- slimo, da je sama duhanska režija dala državi 1904. čistu dobit od 142.815:619 K i 12 par, mogli bismo u rečenom smislu štošta čim prije i doživjeti ! Quintus. Pitanje o novom Orient-Expressu zanima ne- prekidno mnoge franceske. pače i belgijske kru- gove. U najnovije je doba primila trgovačko-obr- tnička komora zagrebačka očitovanje posestrime u La Roehelle (Charente infćrieure), kojom ži- vo odobrava osnovu nove medjunarodne sveze europskog zapada s istokom te obećaje svaku potporu provedbi te namisli. Bruseljska trgo- vačka komora moli našu, da joj pripošlje opis i naert osnove, za koju se tamošnji prometni sviet živo zanima, pošto su članovi komore či- tali u pariškom ,Matin*-u obavijest, da se za- grebački prometni krugovi tom mišlju uz neke f[ranceske i švicarske trgovačke komore, bave. Pišu nam iz Blata na Korčuli, — U jednom od zadnjih brojeva ,Hrv. Riječi“ napada neka- kav dopisnik na ovdješnjeg našeg vrijednog po- štarskog činovnika, kao da usljed njegova za- nemarenja imade nereda na poštarskomu uredu 'To je prosta laž, jer uprav sada od kada je gosp. Bijelić pošt. opromač možemo se u sva- čem pohvaliti. Ako ko ima prigovora proti ovo- mu dopisu, nek se javi. Na dopisnika Hrv. Riječi“ ne ćemo so osvrćati, jer ga dobro po- znamo. Nekoliko uglednijeh Blaćana. Javna zahvala. — Primamo: Krasni pri- mjer patriotskog požrtvovanja komiške akadem- ske omladine osobite je pohvale vriedan. Ko- miški akadewičari znali su toliko žanieti sva- čijo patriotsko čustvo, da je dne 1 t. m, sve što je rodoljubnijeg pohrlilo na preko očekiva- nja uspjeli ples sa lutrijom, kojeg su ovi pri- redili na korist družbe Sv. Čirila i Metoda za Istru i koji je donio Družbi liepu čistu korist od Kr. 700, koja svota bijaše predana pod- pisanoj. U ime družbe i ueviljenih roditelja tužne Istro podpisana najljepše blagodari vriednim akademičarima i želi, da njihov primjer bude širom naše domovine sliedjen. Podružnica Družbe Sv/ Ćirila i Metoda za Istru. Komiža dne 10 veljače 1906. Presjednik Dr. Ivan. Petrić. nostima, to se mora duboko žaliti, kao što bi se žalilo, da se nagje liječnika, koji bi kako- vome ,ljekovitome“ konjaku ili vinu dali svoju lječničku svjedodžbu. 'Zo dakako ne može ni- kako da izniijeni neoborive zaključke znanstve- nogu istraživanja. To isto vrijedi i za reklamu, što se u zadnje doba digla za južna vina kao za sredstvo proti pomanjkanju krvi. 9. Već iz onoga, što smo dosele iznijeli, ja- sno 84 vidi, da se ovime ne ido za t. zv. ,neu- mjerenim“* uživanjem ili .zloporabom“, nego za tim, da ii se jalkoholna pića smiju rabiti kao dio naše hrane ili pak samo kao užitak ili na- slada. Pitanje ovo hoće već dosele da se odgo- vori s odlučnim ,ne!* Alkoholno pitanje nije pitanje pjanstva. Svaki alkoholizam, t. j. svako alkoholno piće kao hrana ili kao naslada jest zabranjen već obzirom na samoga onoga, koji pije. A još će se jasnije uvidjeti, da je \o ne- dozvoljeno, u svijetlu socijalnoga alkoholizma, t. j. usljed pojma svih onih učinaka, što ih pro- uzrokuje alkoholizam kao socijalna pojava. Li- ječnička znanost rabi riječ alkoholizam“ u po- sebnome značenju. Akutnim alkoholizmom nazi- va ono otrovanje, što nastupi &aglo i silno, n. pr. pjanstvo, naglu smrt; kroničnim alkoholiz- mom pak označuje one bolesti, koje su poslje- dica otrovanja u više navrataja, kao n. pr. de- lirium tremens i t. d. (Nastavit ć4 #0)