VJ vjerena, da bi drukčije mogli pisati, bez potre- be da se za to kleveti utječemo, kao što ona radi. Najznačajnija je za ljude okolo ,Prave“ u ovom poslu navala na e. k. poglavara Nasso zbog toga, što nije uapsio g. Rajmunda DeGiulli. Oni uporegjuju postupanje «. k. poglavarstva proti g. Niku Matičeviću, kad je udario pok. Antuna Fabrisa, ali zaboravljaju da je ,C. H.* koja je po mišljenju Antuna Liepopili bila onda .pravaška“, tu preuzetnost e k. poglavara naj- oštrije osudila. Sad Liepopili i Crnica i Man- dolfo i Rašica i Kovačević misle drukčije. Nji- ma se hoće, daim policija zajamči nekažnjivost da mogu slobodno dalje vrijegjati i klevetati pa bilo i mrtve, pa na sva usta zovu policiju u pomoć. | oprez su izgubili. Gozbe i šampanjac, što im crna ruka plaća eto poradiše, da su ti naši demokrati kurije i radikali policije javno obrazinu s lica skinuli. Olakotiše nam tim po- sao, jer ne treba tako nama da im je s lica pred narodom skidamo. Koliko je .P. C. H.* do istine, najbolje se vidi po ovim lažima., G. Rajmund DeGiulli nija bio u društvu pravnika g. Miće Mičića i lje- karnika Ante Katalinića, kad se je čin dogo- dio, kako ,Prava“ kaže, nego samo u društvu g. Mičića. Nije istina ni to, da su gg. Dr. Mel- ko Čingrija, Dr. Vlaho Matijević i Dr. Ivo DeGiulli odveli kući g. Rajmunda DeGiulli, već se je on sam odaljio. Kad tako lažu o stvari što se je u podne na sred Place do- godila, nek svijet sudi, koliko ima istine u dru- gomu što ona piše. Večera rehabilitacije. — Dum Antuna Lie- popili trebalo je rehabilitirati, no o načinu ka- ko da se to postigne, crna družba nije bila složna. Neki su preporučali post i molitvu, ali ne nagjoše odaziva. Pobjedio je prijedlog sada- šnje perjanice pravaštva u Dubrovniku: Dum Jozo Crnica: večera, koju je on živo zagovarao pozivljuć se na svoje mnogogodišnje iskustvo. Istina je, da je malo falilo, kako nam pri- povijedaju, da taj prijedlog ne nastrada pred odlučnim protivljenjem druge pravaške perja- nice gosp. Boža Korlaeta, koji se je svečano izjavio zakletim protivnikom svake politike što kosta, ali je konačno popustio, kad mu je dum Jozo nešto prišapnuo. Prijatelji puka pak su objeručke prijedlog prihvatili, osobito kad su čuli da će biti u Hotel Imperialu. Rašica je dapače obećao za došastu ,Pravu“ članak, u kojem će slične večere prikazati kao svrhu pučke politike. Dr. Frano Trosić na potvrdu švog poznatog hrvatstva i pravaštva, dobro- voljno se je ponudio, da će pri šampanjcu proslijediti sa svojim predavanjima .protiv al- kolizma“, dok gospar Vlaho vitez Jastrensky stavio je svoje suze na raspolaženje, a Dum Mato Pišta svoj eterni blagosov. Na večeri se jelo, pilo i besjedilo. Otvorilo se 53 boce šampanjca, a domorodne besjede tako su raspalile srce i dušu poznatog neod- visnog patriote kan. Joza Crnice, da je vas razdragan izvadio portafolj, u komu se sasvim slučajno našlo 520 K, te ga poklonio ,Zadruži“ za fond bolesnih radnika. Osim toga izjavio je, da on plaća šampanjac. Dodadu li se k tomu ini troškovi, Crnicu će ova vočera zapasti do koju hiljadu. Ova nenadna darežljivost. pobudila je opću senzaciju, toliko više što nije nikomu poznato, da se na granici gradi kakva nova željeznica. Najviše se — kažu — presenetio D. Mato Pišta, koji je iz dubine srca uzdahao, kad se je sjetio, koliko je njega stalo muke i truda, da skupi megju svojim znancima" ono jedanaest tisuća kruna, o kojima pripovijeda .P..C. H.* u zadnjem broju. Ali Dubrovačka Hrvatska Ti- skara nije bila namijenjena za raspačavanje brošura .Viva la morte“, pa joj tako u počet- ku nijesu stale na raspolaganju Crničine (?) hiljade. [ slijepi će progledati! Crničina politika. — Na zadnji dan poklada = bio jeu .Hrv. rad. Zadruzi“ ples za fond bolesnih + radnika, koji je kao obično bio dobro posjećen i tekao u potpunom ređu, sve do poslije ponoći, kad nadogje neka skupina glazbara, koja, po nečijem savjetu, stade izazivno svirati neki marš ' protiv Srba, uz poklike .Živjela Austrija“! To provokatorno ponašanje protiv braća Srba zga- dilo je množinu prisutnih drugara, koji se od- mah u znak prosrjeda odalečiše, dok i mnogi _ članovi, koji prisutni nijesu bili, osugjuju to +" provokatorno ponašanje, i dovode ga u savez ša prisutnošću Dum Joza Crnice na tom plesu. =... Odreka općinskog vijećnika g. Mata Obradovića. — U zadnji treč primili smo pismo g. M. O- bradovića, opć. vijećnika, koje je upravio svojim drugovima i koje kao utješljivu pojavu u cje- lini donosimo, dok će mo se u idućem broju na nj potanje osvrnuti. Pismo glasi: Ugledna gospodo Pravaški Vijećnici! Kao što Vam je poznato od vajkada bijah pristaša .hrvatske stranke prava. Kao pravaš ostao sam i onda, kad se je pravaška stranka spojila sa bivšom narodnom strankom u ,Hr- vatsku Stranku“, te sam kao takav bio skupa g Vami biran kao vijećnik naše Općine. Nu nadošli dogogjaji, koji su u kratko vrijeme je- dan za drugim slijedili, osvjedočiše me da su danas samo u .Hrvatskoj Stranci“ zastu- pani pravi narodni interesi, što me sili da tu stranku valjanom pripoznam i da se izjavim njezinim pristašom poput onih pravaša, koji su je.već pri osnutku poduprli. Ovo moje uvje- renje crpio sam iz toga što uz negdašnje pr- vake ,stranke prava“ Jurja Biankinia, Dr. Trum- bića i t. d. koji se u ,Hrvatskoj Stranci“ na- laze, odobravaju je i drugi rodoljubi, kao n. pr. Dr. Majstorović, čovjek čiji sam rad uvijek pra- tio, te kojega u velike cijenim. Naprotiv pak uvigjam, da u pravašku stranku danas ulaze osobe, koje su u vrijeme, kad je pravaštvo bilo progonjeno i zazorno višim krugovima, bili naj- žešći protivnici pravaštva. Drugi pak razlog, koji me upravo sili da odstupim iz mjesne Vaše organizacije, jesu baš mjesne prilike. Vama je svijem poznato da se ja na mjesto vijećnika nametao nijesam; ja ne zazirem od bratske sloge, a kako su ovog puta Hrvati ulazili razdvojeni u Općinu, nijesam htio da u toj borbi ma bilo kako udioništvujem. Kad su mi gg. N. Matićević i A. Miletić javili da mi se nugja mjesto vijećnika, odgovorih im da nagju drugoga, da mi se nije milo isticati itd., te prinugjen osobito od g. N. Matičevića, rekoh mu: primit ću se, ali bi želio da budemo svi Hrvati na Općini složni. Oni mi odgovoriše da se ide za tim, da Općina bude potpuno hrvatska a u ostalom da će se bit složni. Pristadoh e da bi došlo megju ovdašnjim Hrvatima do bratskog sporazumiljenja, kao no megju pripadnicima jedne te iste do- movine. Ali mjesto sloge megju Hrvatima raste svaki dan viši razdor. Hrvatski prvaci i pravi rodoljubi bivaju napadani i vrijegjani i to baš u času, kad se ti ljudi najviše za narod hrvat- ski izlažu, kao učesnici rodoljubnog sastanka na Rijeci. Osobito pak žalim razdor, koji se širi megju naša domaća društva. U našem milom ,Sokolu“, za koji sam ja toliko radio u čijoj sam upravi i danas, traži se da se članovi brišu samo za inad drugim Hrvatima i t. d. Uslijed svega toga, prisiljen sau da izstu- pim iz pravaške stranke, a jer sam od te bio biran za općinskog vijećnika, to Vam istodobno povraćam i mandat, kojega ste ui bili povjetili. Žalim u velike, što je do ovako žalosnog stanja izmegju Hrvata u Dubrovniku došlo, te mi je najvruća želja, da se opet doskora svi uz naše dične zastupnike i vogje Hrvatske Stranke“ kao njezini pristaše, u jednom kolu nagjemo. U Dubrovniku 1/3 1906. S poštovanjem M. Obrado: ić. Šibenska ,Hrv. Riječ“ o brošuri ,Viva |, morte“. — , Primili smo pod ovim naslovom knjižicu od njekoga ,lslinovića“. Ovaj čovo pod zaštitom uzete krinke nedostojno ruži sve i svakoga, ako je za sporazum sa Magjarima. Svi naši javni ljudi su mu skup izdajica osim valjda njega i Perića. Ovakovog simeća nijesmo nikada čitali. Ovu gnusnu stvar, ovu pogrdu javnog razpra- vljanja izdala je na svijet ,dubrovačka hrvat- ska tiskara“, koja bi bila bolje učinila, da je mirovala, jer pisac ne može biti nego prodana duša, koja ni u Dalmaciji ni u Banovini ne može izaći pred javnost svojim imenom“. —- Ne valja zaboravit, da je .Hrv. Riječ“ jedan od najuglednih pravaških listova u Dalmaciji. Ko hvali Viva la morte! ? Hrvatski Dne- vnik*, On najprvo kaže sadržaj brošure, pa tada prelazi na razmatranje, što joj je dalo povoda i u koliko pisac ima pravo. Navadamo samo ne- ke izreke; »Našom mladom generacijom zavla- dalo je silno koristoljublje<. >U javnomu radu gleda se samo, koliko će pojedincu nositi«. >To su unijeli u nas realisti iz tuđine,« »Pre- | stala su vremena da čovjek radi nešto i bada- ' va« i t, d. Znamenita je za spoznanje moralnog ho- rizonta ljudi okolo ,Hrv. Dnev.* ova rečenica: >Ova brošura te podsjeća na one živahne i o- štre polemike u ,Narodnom Listu“ od Vojno- vića, Nodila, Dudana, Vrankovića i drugih.« Poredivati ove patriote sa plaćenikom austrijske policije, piscom brošure ,Viva la morte“, znači, da i pisac toga članka ili je već u rukama po- licije ili je blizu da bude, Već smo nekoliko puta upozorili na tajno niti, koje Dubrovnik vežu sa Sarajevom. Eyo Čingriji. — Novosadsku , Za- stava“ govoreći o riječkoj resoluciji piše: >Pre- sjedava Dr. Pero Čingrija, poslanik, čovjek si- jed, a pun mlađačkog žara, no pri tom pun takta i razumijevanja. Rečenice su mu kratke a jedre, pine figura. Kad što predlaže svak samo odobri.« , Navodni List“ iz : »Predsjednikom starješinstva izabran je s pravim oduševljem presjednik izvršnog odbora riječke konference Dr. Pero Čingrija, koji je na konferenciji osvo- jio srca svih učesnika.« + Dum Ivan Vuksan. — U nedjelju dne 25 o. m. u 37. godini života preminuo je u mje- snoj bonici Dum Ivan Vuksan, župnik u Staroj Gradiški. Pokojnik je neko vrijeme bio narodni zastupnik a pripadao je magjaronskoj stranci. U utorak u jutro bio mu je sprovod u prisustvu cijelog klera, te je pokopan na groblju Danče“. Tom prigodom došao je ovdje i ministar Kova- čević, da prisustvuje sprovodu svoga šure. Kabogine jame. — Čitamo u dopisu iz Beča Nar. L.“:*_ Ministar unutarnjih posala odgovo- rio je na upit Biankinia o mulariji u Župi du- brovačkoj i o riješenju dotičnih utoka. Na ri- ješenje utoka Župljaua dne 1,6 1905 u pogledu postupanje tvornice opeka grofa Caboge uobla- šteno je Pa u Zadru odlukom 13 si- ječnja t. g. Drugi utek, onaj općine odbijen i odlukom 8/1 o. g. jer općina nije u petja bila nadležna, da se utječe. Ministar za tim kaže, da se malarija u Župi pobija ima već 3 godine liječenjem bolesnika, asaniranjem zemljišta i od- stranjem ležećih voda. Ovih ima kod Cabogine tvornice i duž konala na ravnici Blata. Vlada je naumila izvesti potrebite radnje asanacije na državne troškove. Radje kod Cabogine tvornice još lani mal ne su svršene. Ostale radje zapeše radi otpora Župljana, poduprtih od općine, koji misle da je leglo groznici samo u Cabogim jamama“. 7 m smo obaznati, kako općina, koja je pozvana da se brine za korist općinara i javno zdravlje nije bila nadležna da se utječe u jednomu pitanju koje qa kao takovu utišti. Spominje se i nekakav otpor Župljana koji podupire općina. Taj otpor zbilja postoji a zna li vlada zašto? — za to jer ako mogu njoj izvjestitelji i kontraizvjestitelji prodavat rog za svijeća, nama u Dubrovniku, ne mogu, jer svi znamo, da je leglo komara jedino u barama Caboginim. Kanalizacija Župe, na koju se u od- govoru ministrovu cilja, nije nedostatna, premda je bila mnogo bolja prije nego je država sagra- dila put preko Župe a ne pobrinala se za otje- canje vode. Za to u kanalima bude kadgod malo blata ali to presuši u doba, kad se ko- mari legu: Ako slučajno tada pade kiša, tada dakako za par dana bude vode, ali odatle si- gurno nema pogibelji za ljudsko zdravlje. Hrvatska vjeresijska banka u Dubrovniku imala je 13 i 14 veljače o. g. bilančnu sjednicu uprav- noga vijeća, kojoj su prisustvovali i vanjski članovi, naime oba podpresjednika gg. Arnold Frano, javni biljeznik i predsjednik Hrvatske komercijalne banke, te Milivoj Crnadak, ravna- telj Prve hrvatsko štedionice u Zagrebu. Nije vrijeme, da publiciramo jošte cifre bi- lanee, možemo samo javiti, da je ista u.svakom pravcu povoljna. Netom pregleda revizijonalni odbor zaklju- čne račune, bit će pozvana glavna skupština dioničara. Nedjeljni počinak. — Ovih dana navršilo se je dva mj. da su L. Bogdan i mnogi drugi rad- nici i obrtnici, njih 100 (stotina) uložili utok preko našege Poglavarstva na Namjesništvo u Zadar, proti naredbi zatvaranja dučana cijeli nedjeljni dan. Sam Dr. Renkin obrtnički refe- rant na poglavarstvu, kazao nam je bio, da će i on našu molbu preporučit, jer da je, pogle- dom na naše mjestne okolnosti, opravdana, pak da se us rpimo 10—15 dana dok dodje ri- ješenje. Ne znamo što više čeka Namjesništvo, zar dok vidi nas male obrtnike spasti na pro- sijački štap? Jer dok smo mi u nedjelju cijeli dan zatvoreni, u Trebinju, Cavtatu, Herceegno- vomu i ostaloj okolici sve je otvoreno, pak na- rod više gotovo i ne dolazi u grad u ove dane, a ipak svoju potrebu kupi bez da dođe u grad u radne dane. Je li pravo da nam se ovakova šteta nanaša zatvaranjem cijeli nedjeljni dan, ka- da nam sam zakon dopušta 4 ure slobodne u nedjelje? Tim više, kada su te 4 ure gotovo svuda dopuštene? Nekoliko obrtnika t radnika. Kazalište. — U nedjelju će ,Hrvatska di- letanska pozorišna družina“ predstavljati u Bon- dinu kazalištu Jurkovićev igrokaz u pet čina. Posljednja noć“. Ime pisca jamči nam za onaj pravi hrvatski sižč, koji se provejava u ovom komudu, a vrstnoća naših diletanata jamči nam za uspjeh komada. Kostimi hrvatskih plemića izragjeni su posve novi, po dobi u kojoj se komad odigrava, a jako su bogati i lijepi. Ko- mad sam uzet je iz života hrvatskog plemstva, iz tog nepresušnog vrutka dramatskih ragja, iz dobe Josipa drugoga. Veliki i ogromni je tro- šak navalila na se diletantska družina da nam prikaže komad iz našega života, a mi se nadamo da dubrovačka publika neće propu- stiti ovu prigodu, da zabavi lijepotom izradbe i senarja i dušu i oko. Poklade. — Svršile su uspjelim vima u Štionici u subotu i Čitaonici u Plodjenik. Na zadnji dan poklada ,Zadruga“ je sakupila svoje članove i prijatelje na ples u korist lesnih radnika. Is se večera plesalo i u ,Ra- dničkom društu“. U teatru je bio obični veljun. U društvima dakle veselo ali na dvoru mršavo. Na zadnji dan ja zahara bilo je malo nu to nije baš žaliti. Pojavilo se je ne- koliko gnusnih i odrpanih maškara, koje bi bile bolje učinile, da su ostale kući. Izjava. — Nema u Dubrovniku osobe, koja ne odobrava pravac .Prave“, a da nije bila na najprostiji način napadnuta od smutljivaca, koji se kupe oko istoga lista. Ta je čast zapala i mene, na čemu sam osobito zahvalan g. A. Mi- letiću, reporteru maloga P., njegovog političkog učitelja. Zahvaljujući na reklami, preporučujem se i za u buduće. Vlaho Bogdan : _Ugarsko-hrvatsko dioničko pomorsko porobroda'sko dražtvo na Bieci, ; Brzoparobrodna služba izmedju Rieke i Dalmacije. _tage— Plovilbeni red vriedan od log ožujka 1906 do opozova. usui Brza pruga br. 1. Rieka Kotor. POLAZAK POVRATAK Poned. 10.30 pr. p. i OMA S i OMG EJ dol. Sricdu 4.30 po p. . a po p i ti ai is RČ _ . o pr. p-. k ol. - * 1.5.4 M ea A KA (odl. g “0 . 9 aj u oi a O (dol NN I Utorak 8.— pr. p dol.) — Gruž (odi. Utorak 7.30 po p. . 9. e Gli. EEA ROT. AT (dol , 6230 . Yo 11,80. , ki - seli SO ČA ČN (odi. . 850 . 2 1145 e o ora EH deki (dol. 1 AN. 12. 0 po 1 KOTOR + 26.5 8jekk kk. odi. 8 2390 . i dol. a ) Priključak u Spljetu sa le om Rieka—Metković na polazku. iz S ovim priključkom put eke do Metkovića traje samo 20 sati. Brza pruga br. II. Rieka—Kotor. POLAZAK Ea a. =a > \ pr SOS odl.) Sedar < 21>>> i RA - O E Sriedu te " p. aa Korčula POVRATAK ta M dol. — Četvrt. 4.30 po p. (odi. s 10.80 pr. p. ST SR idol. s M (odi. v 430 . (dol. 845 Pa. s O RONA (dol. 11.15. . SOM. dol. " (odl. : 780 . i modi MA € 33 JARKE ANN E. s E NO 7 =D 1 (dol pio 8 , 1260 po p. dol. KOTOR < 652 5hkhkkiR kt (odi. . 230 , Brza pruga br. III. Riska- Kotor. PoLAZAK POVRATAK Polak 1030 pr. p. i odi RIEKA + > al Nedj. m po b “ pi . ol) i s i rr ta ri NE a s .-- . odi. . - AE a SEO Or ++ (od ME: Subotu e pr. p- a Kosčnia - - - + re Subotu e po Pp e 4 yo +) ol. . . . 30 . DODO 8) ee oO. rr NE say $: 4 1950 po p dol, KOTOR + 2-8. hh kkk odl. . 380 . Brza pruga br. IV Riska—Kotor. POLAZAK POVRATAK Subotu 10.90 pr. p. pt odl.t RIBRA | 265566 dol, — Poned. 4.80 po p. .. Sat U eri MG ke AG DI = i e s : vasa - (odi. sa : rm a ei Spljet - Re AKO “1 . m . Nedj. 8— pr. p. dol.) ui SOS A odl. — Nedj. 80 po p. nae eO lena: < oo 4, “ 11.80 E). Sud 0.0 +865 ŠI . . ode o > od Nreegnovi iak q Mt . 12.50 po p. dol. KOTOR + 2.25 5-> . s. . odi. . 280 , same