Br. 10. U DUBROVNIKU, 9. ožujka 1906. Godina XVI. CRVENA . I + C CIJEN JE LISTU UN VAPRIJEDA: ZA DI BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKE ONA GODSNU 10 K. ZA INOZEMSTVO: 10 VK I POSTARSKI TROŠKOVI SM NE VRATI LIST, KAD MU PRETPLATA MINE, ) SMATRA SE DA JE PREDBROJEN [I ZA DOŠASTO POL U GODIŠTE. POJEDINI BROJ 20 PARA. Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. a Dubrovnik, 8. ožujka 1906. Quam parva sapientia regitur mundus. Da se zapriječi dolazak ugarskim dele- gatima i osujeti sastanak na mi bio je pozvan, na vrat na nos, na 19. pr. mj. ugarski parlamenat. Po tomu je očito, da u stanovitim krugovima riječkoj resoluciji i pozivu sa- stanka, kojemu je dala povod, prepisala se osobita važnost. Ako je tako, začetnicima resolucije treba bar priznati, da su učinili nešto, što, i kad se napada i huli, ne smije se omalovažiti bizantinskim doskočicama, hinjenim zgražanjem i pohvalama, kao što su one bivšeg ministra Tisze, upravljene na Tomašića u pismu 26. veljače t. g. koje nijesu ništa drugo nego prosta ko- medija. A to kažemo, jer svak ko da- našnji ozbiljni položaj u monarhiji trijezno uvaži, pa i sam Tisza, mora se grohotom smijati sadržaju onog pisma, kojim se daje svjedodžba dobra ponašanja pogla- vici tako zvane narodne stranke, u istinu grobaru svakog pojma ustavnosti i slo- bode u Hrvatskoj. A stvar je opet posve razumljiva, da Tisza povlađuje i kadi ele- mentima sličnim onim, kojim je namje- ravao vladati u Ugarskoj, da ga nije loša sreća pri izborima snašla. Dalmatinski zastupnici, pozvani od oporbenjaka u Banovini, priskočiše im wu» pomoć da izbave njihov narod iz grabe- žljivih ruka one lakome klike, koja već od preko četvrt vijeka nazad gnjavi Hr- vatsku. Azijatski odnošaji, koji ondje vladaju, poznati su. Izborni red, taj unicum u Evropi, nije drugo nego poruga svakog najelementarnijeg nač čela v konstitucijonalne vladavine, gdje pri biranju odlučuju posve ovisni ljudi, koje je još više skučila be- zočna praksa, po kojoj, ko se usudi gla- sovati proti vladinoj volji, već zna, da ga srb progonstva svake vrsti i da stavlja i pogibelj sebe i svoju obitelj. Kad se A RA. da do potrebe neodvisnim ele- mentima spriječava se i materijalnom si- lom sam pristup na birališta, imamo vjernu sliku te prave infamije našega vijeka. PODLISTAK. Alkoholizam 1 socijalno pitanje. (Nastavak), 13. Ali to još sve nije dosta. Nije dosta, da ljudi od sebe i od svojih potomaka stvaraju be- dake, kržljavce i bolesne — nego još i sebe i svoju djecu stvaraju zločincima. 40%, zločinaca jest iz krugova ljutih alkoholika 70 — 80% svih kažnjivih čina čine pijanci ili uopće ljudi u pi- janstvu. Poznato je, da je pjanstvo bolest, koja u visokoj mjeri prelazi na potomke. Pjanac dakle ostavlja svome djetetu u baštinu naklonost na zločin. U Irskoj je veliki franjevački propovjednik, Teobald Mathews, godina uzalud propovijedao A kada je od god. 1838. s trije- znošću u pet godina osvojio cijelu Irsku, pao je broj osađenika u godini od 40.000 na — 3.000. 'To je socijalna pojava, koja se samo na jedan imjerenost“. način protumačiti dade. 14. A sada da se obazromo na socijalno- gospodarski dio alkolizma. Dokazano je jur, da se narod nalazi u duboko sažaljena vrijednom stanju gospodarske bijede. Široke, radničke narodne mase stradaju. Pa ako okom bacimo na bijedni radnički podmladak, moramo u strahu povikati: Narod nam gine od gladi! Pa uza sve to što se ipak vidi? Kada bi se zapovijedilo svoj njemačkoj mor- narici, da se do 14 puta nakrca žitom, da otplovi na pučinu i da sve to blago baci u more — ka- Štamparija DeGiulli i dr. Osim toga Hrvatska je lišena svih onih institucija, koje daju karakter mo+ dernoj državi. Ipak grof Tizsa ne stidi se, da krsti pravim predstavnicima onog u svakom pogledu iskušanog naroda zulumčare, koji su svojom krivnjom do takovih sablazni doveli. One, koji im vojuju protiv, hoće da ponizi, kad bi on mogao koga poniziti, to kaže, da je ugirska koalicija nisko pala, kad se upustila u pregovore sa takim čim- benicima, kao sa sebi ravnopravnim fak- torima. Kako je nizak moralni niveau toga Tisze! Nego usprkos njegovoj nadutoj baha- tosti sastavljači riječke resolucije ostaju pošteni ljudi, kojim niko ne smije da reče, da su od politike učinili oruđe, da sebi sramotno steku sredstva mate rijalno udo- bnog života na teret svoga zavičaja, te su zahvalni tobožnjem velikom državniku što još nije dublje pao, pa ih s tim ne- sretnicima usporedio. Nego sve to nije nikakvo čudo, kad se promisli, da dolazi od čovjeka, koji je mnogo sakrivio za današnje stanje u U- garskoj, te pomogao svojom nesmotrenosti da nastupi onaj kobni čas, koji će ostat neizbrisiv u stranicama Ugarske historije, gdje se jedan časnik sa tri prosta vojnika, popeo na predsjedničku stolicu ugarskog parlamenta i javio, da je raspušten. Nek Bog čuva | Ugarsku od takovih genijalnih državnika, koji bi bili kadri, da joj i samo ime sa zemaljske površine izbrišu. I ti ljudi hoće da: daju lekcije pristoj- nosti koaliciji i hule je, jer se stavila u pregovore sa oporbenim hrvatskim stran- kama, mimoišav Tomašiće i ostale grobare Hrvatske slobode, koji teško strepe, da oluja, što iza brda tutnji, za sobom im ne uzme nadnice ugarskog parlamenta, sve druge bankovne i ostale sinekure, koje su sami sebi stvorili, pa i njih same sa svojim vođom na čelu, tim poznatim izumiteljem i začetnikom osobnih kori- snih unosa. Nego iz sadanjeg iskustva Ugarska treba da nauči, da sve nje ine ustavne kova bi se bura uzvitlala po cijeloj državi! A ipak njemački bi narod time manje štetovao, nego li to štetuje zbog alkoholnih pića, za koja izdava sada ništa manje nego 4 miljarde (4.000,000.000) maraka! U Austriji se popije na godinu oko 3 miljarde (3.000,000.000) kruna; sam Beč izda na dan za alkoholna pića 300.000 kruna. Nego s tim miljardama još nije vas račun svršen. "To su samo neposredni troškovi. Na po- glavje ,troškovi alkoholizma* spadaju još one neizmjerne svote, štojih proždru bolnice, ludnice sudnice i tamnice, nesreće i propast bezbrojnih obitelji usljed alkohola. Narod strada, a plodove više nego od 1% milijuna hektara našega polja što ga obrađuje 830.000 poljodjelaca, unište više od 110.000 radnika alkohola i obrnu ih u otrov, što ga poslije šire u narod više nego 210.000 prodavača i krčmara. Ako amo još pribrojimo one radnike, koji posredno sudjeluju kod prevažanja po suhu i po vodi, kod zidanja i uređivanja tvor- nica za pravljenje piva i umjetnoga vina, posko- čit će broj do 1,800.000 radnika, koji se od jutra do večera zabavljaju samo time — dok međutim narod strada i slabi pod naporom — da obrađuje 1; dio našega polja, plodove mu uništuju, sa žrtvom 49 dijela svih njemačkih radničkih sila smrt i propast u državi rasprostranjuju i narodu teška bremena navaljuju! Pomišslite ipak svu be- zumnost takova rada! 15. Alkoholno pitanje prikazuje još u drugome smjeru, jer alkoholizam se stoi i na gospodarstvo svakoga pojedinca prikazuje nam PRETPLATA [ OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A Pe UREDNIŠTVU LISTA. ZA IEJAVA PRIOPĆENA ZAHVALE PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A Z TISKAJU PO POGODBI 1 uz RAZMJERAN POPUS institucije, dok ne bude udovoljeno pra- vednim zahtjevima njezinih pukova ne će biti drugo neg velebna zgrada osnovana na pijesku, koju su za dugi niz godina neprijatelji slobode upotrebljavali a upotre- bljavat će i unaprijeda kao stroj udešen za to, da se razne narodnosti međusobom kolju. Jasno je da osnov toj zgradi treba da bude izmijenjen, jer ustavnost a la Tomašić e Tisza nije drugo nego prosta impostura, te za to pametno radi ugar- ska koalicija, kad traži, da tom abnor- malnom stanju u skladu i slozi raznih narodnosti nađe lijeka. Nego kad vidimo, da taki ljudi, koji nose na duši toliko teških grijeha, još i, danas vrše kobni upliv nad udesom svoje domovine, gdje se grof Tisza bio popeo do predsjedničke stolice ugarskog ministarstva, mislimo da ćemo najbolje završiti, opetujuć rijeći, kojim smo zapo- Geli; quam parva sopientia regitur mun- dus! nHrvntskoj Riječi“. Hrvatska Riječ“ u Šibeniku s prva po- četka zagovarala je potrebu sporazuma sa Madža- rima. To svi znamo, tomu smo se svi veselili ali iz toga izvađati sebi pravo, da na onakav način skoči proti riječkom odboru, kao da je zabo- ravio dostojanstvo naroda, koji zastupa, ne samo nije logično, nego nije pi pravedno, ni politički. Politički nije, jer se tako navađa voda na mlin ljudima, koji su sve mložili, da osujete ono, što sama ,H. KR.“ proglasuje kori- snim i potrebitim za Hrvate, a nije pravedno, jer ljudi, koje su stranke pozvale, da ih zastupaju u eventualnim dogovorima sa Madžarima, zaslažuju i po svomu radu i po prilikama, u kojim rade, malo više obzira. Oni su na sebe uzeli odgovornost, i baš jer osjećaju svu njezinu težinu, ne smiju s plahosti i nepromišljenosti da ometu ono, što su im povje- rili, da provedu u djelo. Jer riječka resolucija nije nikakva prijetnja upravljena onim gori, da paze, što rade, ne će li da se nešto dogodi; ona nije djelo ljudi, koji se igraju opozicije proti sistemu; već je mikla iz osvjedočenja, da je sporazum između Hrvata i Madžara potrebit i jednim i drugim, ,uvjetovan od geografičkog polo- se t. j. kao pitanje o hrani, i stoji u uskoj svezi s dandanas tako raširenim načinom hranjenja, što je jedna od najvećih pegibelji za življenje i zdra- vlje naroda. Tuj je naime u pogibelji onaj brojni stalež, koji i onako mora da pedhogi teško breme bijede radnički staleš. U zdvojnomu gospodarskom položaju širokih narodnih masa, hrana je čisto nedovoljna. Radi uživanja alkohola mora da otanji i tako već tanka mjera sredstava, što stoje na raspolagninju za go- spodarske potrebe. A poslje dica toga mora da bude ova: stanovanje će biti šve slabije, isto tako lirana i odjeća. Pa jer alkohol ometa i probavu, ometa primanje i uporabu hrane, i tako biva da je hra- njenje dva puta" slabije. Pu jer alkohol omami čuvstvo gladi, jer pomuti živce, dakle prividno nasiti, a uz to radi ometene probave tek sve više slabi, to se događa, da je hrana sve taaja,, sve to nedostatnija. 1 zato opet mora se sveđ bolje po- magati s alkoholom, da bi se prividno održao u snazi. Premii tome radnik je kadar, da s manjim troškom izvrši isto ili valjda još veće djelo, a po- duzetnik opet može da plaću obali, jer radnik radi ,ejenije“ — na trošak dakako svoga zalravlja i života. Radnik alkoholom otupi čuvstvo umor- nosti, i zato može da više radi, a to baš kapita- lista hoće. To dakako poduzetniku mora da. godi, *pa ako jedan radnik propade, — eto ih odmah deset spremnih, da poduzmu isti posao. Radnik bi se zato morao uvjeriti, da je alkohol njegov istrebitelj, koji mu sisa platu. Strašno je slušati“ da kod većine radnika baš alkohol progitta "s! MGLASE 20 PARA. OGLASI KOJI SE VIŠE PUTA T NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE. žaja i od obrane naših naroda proti njemačkoj bujici“, kako kaže sama ,Hrvatska Riječ«. + Kad je tako, bila bi skrajna nepromišljenost pustiti se svladati od časovitih impresija, te odu- stati od rađa, da se savez ne provede u djelo. U tomu ne smijemo dakako mi davati sve, a Ma- džari ništa, ,ne smijemo nikoga moliti, a još manje se pred kim ponizivati“, ali u onomu, što se na Rijeci dogodilo, eda vidiš nekakvo poniženje za Hrvate, treba gledati kroz nekakvu osobitu vrstu naočara, koja ti zbilju prikazuje u drugačijem svjetlu. Hrvatska Riječ“ vidi samo hrvatske dele- gate, koji je trebalo da se vrate kući, a ne će da vidi neugodni položaj madžarskih delegata. Oni sa na Rijeku imali doći kao zastupniei madžar- skog naroda, a ne pojedinih madžarskih stranaka, da ugovaraju s hrvatskim delegatima, kao zastu- pnicima hrvatskog naroda. 'Tako je sastanak bio zamišljen, i već u tomu, što su hrvatski delegati bili smatrani pravim zastupnicima naroda, a mi- moiđena :većina hrvatskog sabora, kao ona koju je sila i nepravda dovela u saborni je bila data zadovoljština, koja je je približenje. Raspustom ugarskog sabora madžarski deo legatima oteo se njihov službeni karakter, oni su mogli doći na Rijeku samo kao predstavnici ma- džarskih stranaka. Hrvatski izaslanici bili bi ih na- ravski i tada primili, jer znadu što Košut, Apponyi, Andrassy znače za madžarski narod. Mi smo, is- kreno kažemo, ovo i željeli, ali o tom se ne radi. Pitanje je to, je Ii predsjednik 'hrvat- ske delegacije Dr: Pero Čingrija, kad j da je ovaj preokret pobudio kod madžarskih legata sumnje, dobro uradio, da je prepustio njima, nek oni odluče, hoće li doći, ili je bolje odgoditi sastanak za ona vremena, kad će opet moći pri- stupiti ma sastanak, da ugovaraju u ime naroda. Po našem mišljenju to je tražio politički takt. . «+ # u, Hrvatima mogućila x* nHrvatska Riječ“ tuži se i ma tajnost, ko- jom su učesnici riječkih dogovora obavili svoje zaključke. ,Kod nas Hrvata treba jednom da pre- stane nesretni običaj, da dvojica trojica određuju, a drugi da se tek probude, kad je sve gotoyo i kad se više ne može popraviti“. Prvo svega opažamo,da nijesu na riječkim dogo- vorima bila dvojica trojica. Delegati birani na riječ- koj konferenciji, baš za to, jer su znali odgovor- nost, koju su im drugovi naprtili, htjeli su čuti savjeta i od ljudi, koji prvom sastanku nijesu dobotka. I tuj baš adi svoje korjene velike bo- lesti, kao n. pr. sušica. Alkohol je uzrokom na- klonosti takovim bolestima ne samo usljed dege- generacije, nego ješ jer pogoršava prilike stano- vanja i hrane, Osobito je pak sušica značajna bo lest radi pomanjkanja zdrave, hrane i stanovanja. 16. Alkohol ne ubija samo tjelesne sile, sogo još i duševna snaga od njega gine. Uzmimo . pr. uzore, a za, svih jedan primjar. Na naše e škole dođe na godinu tisuć u mladića Si- gurno, Je. da između tih tisuća veoma je malo onih, koji nemaju čisto nikakovih uzora. Idejalno- svježe, jako. oduševljena - pre vejava 40 đaštvo. Usporedime sada s tim mnoštvom one tako zvane akademički izobražene, koji se nalaze u raznim službama, pa iz toga mnoštva poištimo one, koji još zaslužuju ime ,čovjek“ — za Boga kako ih je neznatan broj! Od nekadašnjega prostoga đaka postao je: većinom suhi filistar, strašilo bez kosti, koji ne zna, za drugu težnju, nego kako bi slije- pom poslušnošću prama gori dobio koliko je mo- guće ljepšu kvalifikaciju za avancamenat — u riječ postao je individum za čovječanstvo čisto izgubljen. A otkuda ta žalosna pojava? Kamo iščeznuše. uzori? Bijedni uzorit Toliko su ih vre- mena_zalijevali pivom, da su se najzad u “njemu utopili! Bismark se a, tomu tako izrazio: Pivo stvori čovjeka bedakom, ljenčinom i nikaviden“' To neka dobro upamte. naši akačlemični pjanci! (“stavit će se). MTR IZLAZI SVAKOG ČETVRTKA.