u

 

 

država bude snažna i uvažena. Taj oslon imali
su sada u Beču, ali su ga odviše skupo plaćali.
Ako im je zbilja do toga, da ga se oslobode,
treba da se oslone na nemadžarske narodnosti u
samoj Ugarskoj, a u prvom redu na Hrvatsku, ko-
ja je po svomu položaju vrata na more i na

Bal

7 Što bi Ugarska bez Hrvatske?  Opkoljena
od svih strana državama, koje bi mrkim okom
gledale njezino ekonomsko podignuće, bila bi
osuđena da životari. Dok je dakle Ugarskoj ži-

1 Mileno pitanje imati Hrvatsku za sobom, nama je

opet životno pitanje domoći se one slobode, koja
bi nam omogućila, da se drugi, pa bila toi
Ugarska, ne koristi našim položajem na štetu
našu. Mi ne možemo dopustiti, da u eventualnoj
zajednici sa Ugarskom budemo mi samo plaćati,
nego u uređenju međusobnih odnošaja valja da
potpuno vrijedi ona stara: do, ut des.  Interese
Ugarske treba dovesti u sklad sa interesima hr-
vatskim. Jedino tada zajednica može biti Ugar-
skoj korisna, inače bi Ugarska oslabila, jer bi se
snaga trošila u međusobnim borbama, a posljedi-
ce, kojim ove urode, može se vidjeti u monarhiji.
Ovo smo htjeli istaknuti obzirom na najno-
vije događaje u Ugarskoj. Pobjeda Košutovaca
prikazuje se sa izvjesne strane strašilom za
Ugarske narode, mi naprotiv cijenimo da bi se
tekar tada Hrvatska mogla potpuno okoristiti svo-
jim položajem, a konačni prijelom Ugarske s Be-
čom jamčio bi joj, da će se Ugarska u vlastitom
interesu držati onoga što bude ugovoreno. Ne
smijemo naime zaboraviti, da je uzrok današnjoj
našoj nemoći prvo, što su Hrvatsku potrgali, a

 

drugo, što je volja Beča podložila Hrvatsku
Madžarima.
Austrija. — austrijskom parlamentu

raspravlja se još uvjek o izbornoj reformi, pa će
se rasprava otegnati po svoj prilici cijele ove
sedmice. U utornik je ministar-predsjednik odgo-
vorio na dosadasnje prigovore, a poslije njega
govorili su pristaše nove reforme.

Ugarska. — Ovih dana rekonstruirao se
Fejervaryjev kabinet. Ministrom financija imeno-
van je Franjo Hegediis, ministrom bogoštovlja i
nastave Julije Tost, dok je ministarstvo za ze-
maljsku obranu preuzeo FMI.. Bela Pap. Novi
ministri preuzeli su već svoje poslove.

Srbija. — Srpska i austro-ugarska vlada
prekinule su pregovore o provizornoj trgovačkoj
pogodbi, radi čega je u Srbiji i došlo do krize.
Stojanovićevo ministarstvo predalo je ostavku,
a kralj ju je primio. Pošto su o toku pregovora
strani listovi tendencijozno javljali, kao da je Sr-
bija kriva, što nije došlo do pogodbe, izdala je
srpska vlada zvanični komunike, iz kojega se ra-
zabire, da je sve protivno.

Sva je prilika, da će novo ministarstvo biti
sastavljeno od obih radikalnih frakcija pod pred-
sjedničtvom jednog samostalnog radikala.

Francuska. — | u Francuskoj je došlo
do krize. Ministarstvo Rouvierovo kapituliralo je
pred klerikalnom koalicijom i skrajnom ljevicom,
kojima se je pridružilo i nekoliko liberalaca i

naprednjaka. Sastav nove vlade povjeren je Sar-
rienu, M: u ra uspije sastaviti t. zv. ,repu-
blikanski blok“.

U som u jutro dogodila se je u jednom
ugljeniku kod  Courrieresa (na sjevero-zapadu
Francuske) užasna katastrofa, usljed koje je za-
glavilo preko 1200 radnika. O uzrocima nesreće
javlja se ovo: Od nekoliko dana bijesnio je u

ugljeniku požar, kojemu se nije pripisivala važ-
nost, pa se je valjda razgranio i zauzeo takav
opseg, da je doveo do grozne eksplozije otrovnih
plinova. < Skoro svi evropski vladari izrazili su
presjedniku republike brzojavno sućut. Vlada će
zatražiti od parlamenta, da joj votira veću svotu
za žrtve katastrofe.

Domaće vijesti.

Premještaj. — Presjednik prizivnog sudi-
šta u Zadru Gertscher premješten je u istom
svojstvu u Trst, a uprava prizivnog sudišta po-
vjerena je potpresjedniku Benedetti.

Tako se iz' Dalmacije dijeli još jedan tuđi-
nac, koji je bio poslan, da nas prosvijetli. Q Ger-
tseheru kao osobi ne može se kazati ništa zla,
ali svoga porijetla nije mogao da zataji. S nje-
govom + je  uspomenom vezana  birokratizacija
naših sudova, a to bogme nije nikakav uspjeh.

Novi Srbobran“ o zahtjevu ,, javnosti“
riječke konference. — Odgovarajući ,Hrv.
Riječi“, koja je tražila da se zaključei riječkog
zborovanja iznesu na javnost, kaže ovaj uvaženi
list u Zagrebu.

Uzalud se tu pozivati na načelo demokra-
cije. Ni ovo načelo ne traži, da svak u svakom
času mora da zna sve./Ni to načelo ne propisuje
da se sve mora iznijeti na pazar, pa šta više i
takvi zaključci, koji utvrđuju osnovu i taktiku za
pregovore konfidente prirode. Ono samo zabranjuje,
da se narod i javnost obavezuju ma nešto bez
No, to nije učinjeno zaključcima

 

njihove privole.
riječke konferencije.

U ostalom ni ovi zaključci, ne će ostati
vječna misterija. Kad se pregovori dovrše ili pre-
kinu, obavijestiće se javnost o svemu, saopštiće
joj se osnova, koja je služila za podlogu prego-
vora, tok samih pregovora i rezultat. 1 javnost
imati da kaže Njena će riječ biti
posljednja i mjerodavna.

Ne stoji dakle, da se tu misli raditi bez ja-
Javnost je isključena samo za sad, u ovom

će tada riječ.

vnosti.
momentu, kad još pregovori nisu ni počeli i kad
bi se publikacijom moglo samo da izigra stvar
Ako ne s naše strane, a ono s druge, što je u
ostalom svejedno“.

Koga kandidiraju ,magjaroni“ za grad-
ske izbore u Zagrebu. —U listini za | izborništvo
od 16 kandidata ima 7 činovnika, a samo četiri doista
su nezavisni građani. U drugom izborništvu od
20 kandidata ima 8 činovnika, a knjima valja
pribrojiti sve druge ovisne ljude tako, da se ne-
odvisni građani mogu izbrojiti na prste. — Jako
žalosna svjedodžba 'Tomašićeve moći!

Germanizacija u Bosni. Hrv.
donosi podatke o germanizaciji u Bosni.
Tko dođe u Sarajevo, a tako vam je

Dnev.“
žilježimo
samo ovo:
po prilici i po ostalim bosanskim mjestima, misli,
da je usred Berlina. Nijemština desno, nijemština
lijevo, ne možeš se okrenuti bez njemačkog je-
Kolonije njemačke znadu se tako vješto
znadu se tako vješto organizovati u
kojekakve ,krankenvereine“ i druga humanitarna
društva, da se ,vlah ne dosjeti“,
prava težnja toga rada. U ta društva primaju se
i domaći sinovi, odgajaju se badava, hrane se, a
dobiju i po koji bakšiš. Društvu je na oku samo
humanitarna svrha, ide samo za podupiranjem
nevoljnih, za naobraživanjem neukih, a _tuđin-
ština raste“.

U ovomu nabrajanju ,Hrv. Dnev.“ zaboravio

, da nam jednu kaže: Ko su protektori ovog
njemačkog prodiranja? Neka razmišlja e tomu,
tad nek nam kaže, jeli uputna ona politika, koju
on u Bosni zastupa.

zika“.
ustrojiti,

pa se i ne opaža

Bosanska vlada proti nadbiskupu
Štadleru. Kako nadbiskup Štadler nije htio da
plali globu od 500 K, koju mu je vlada udarila
zbog pokrštenja Sinanovićeva, vlada mu je od-
bila tu svotn od plate. To se isto dogodilo nje-
govu tajnika Buljanu.

Nova himna kraljevine Srbije. — Mi-
nistarski savjet usvojio je za srpsku himnu ovaj
tekst Alekse Šantića, a u isto doba raspisao je
natjecaj za glazbu:

Bože, na polja
Zemlje ove

Vaskrsa zlatnim suncem sjaj!
Pobedu, vence
Slave nove

Kralju i rodu srpskom daj!
Verom otaca
Što slobodu

Preliše krvlju, daruj nas;
Da nam u svetu
[I u rodu

Ostane svetlih dela glas!
Ko šarna svetlost
Duge pune

Što s neba goni erni mrak,
Nek dragi kamen
Srpske krune

Spasenja srpskog bude znak!
Nek beli oro
Prene, sine,

I nove slave da nam plod;

Jedinstvom svetim spase rod!

Seoska blagajnica u Čilipima. — Pišu
nam iz Čilipa, da se je ondje na sastanku drža-
nom 11 o. mj. konstituiralo društvo seoske bla-
gajnice za štednju i zajmove, Božjom pomoću
drugo u Konavlima, čiji će djelokrug za sada za-
hvaćati sela što sačinjavaju prostranu Čilipsku
župu. Pristupilo je trideset članova, te se izabrali
prvo ravnateljstvo od sedam čianova: g Stjepo
Stolić, kao ravnatelj: zamjenik: Niko Gjuno; od-
bornici: g. Antun Hiđa, Antun Vezilić, Ivo Dra-
gović, Antun Kocelj i Đuro Kordić. I
ako Bog da! Naprijed Konavljani!

Gradska kronika.

Vojnički zapovjednik u Zadru F.
Z. M. pl. Varešanin stigao je u Utornik
u Dubrovnik, gdje će se zaustaviti nekoliko dana.
Novine kažu, odavle a društvu
kim generalima u Kotor, da pregledaju tamošnje
utvrde.

+ 0. Josip Lombardini. — U

' dobar čas,

 

večer

da će sa još ne-

Spljetu

je preminuo na 8. 0. mj. isusovac. O. Lombardini.

U Dubrovniku je u svoje vrijeme bio 4 godine
ravnatelj gimnazije. Sa posvjetovnjačenjem zavoda
morao je da mjesto ostavi. Pokoj mu vječni!

+ Anka Avlić. — Sinoć je u najljepšem
evijetu mladosti u 23 godini života preminula
Anka Avlić.
ueviljenim roditeljima naše saučešće!

Zašto su nas ostavili. — Iz članka pod
naslovom za pravicu,* u zadnjoj ,Pra-
voj“ vrijedi istakuuti napose ovu tačku. Riječ je
U Ni po

1

učiteljica Laka joj bila zemlja,

istinu i

o stranci, koju zastupa g. Pero Cingrija:

jada, kad bi to njihovo djelovanje bilo javno i

poznato, našlo bi se glasova, koji bi im namjere
odvratili, ili osujetili, ali se u nas, a da se uspe
pepela u oči, sve vodi u ime puka, a puk je u-
prav onaj, koji upozna, da su ga do vješala do-
veli stopre onda, kad mu je na njima dušu ispu-
stili“.

Da se dakle vješalima izbjegne, pozivlje pi-
sac članaka mukotrpni hrvatski narod u svoje
kolo. ,Slijedimo stope neumrlog našeg Starčevića,
n stranci prava bit će naš spas.“

Barem su ovoga o iskreni ovi naši patrio-
ti a la Crnica!

Našli su ga! — Tko je krivac, da je ,Dubro-
vačka Hrvatska 'Tiskara“ štampala brošuru , Viva
la morte“ ? Po zadnjemu broju ,P. €. H-* iz-
gleda, da je to uprevitelj tiskare. Društveni je
činovnik primio naručbe za nju, naplatio trošak
i dao u radnju, kao i druge tiskanice. Uprava je
doznala za nju, kad i ostala publika“.

Kako se slaže ova izjava s izjavom Liepe-
pilia i Crnice od 23. veljače 1906., tiskanom u
istoj ,Pravoj“, gdje se kaže, da pojedini članovi
ne mogu biti odgovorni za ono, što uprava usta-
našla, što da za-
Iz nje proizlazi
brošura

novi, toli više, kad censura nije
mjeri brošuri Viva la morte“?
jasno, da je uprava ustanovila, da se
tiska. Ne radi se dakle o nikakvoj samovolji či-
novnika, nego' o odluci uprave, za koju nosi je-
Što sada traže ja-
ganjca, da na se preuzme grijeh,

dino ona svu odgovornost.
nimalo nas ne
čudi. Već smo nekoliko puta kazali, da je običaj
družbe oko Prave“, bacati se kamenom, a sa-
kriti ruku. Mi nemamo posla s ljudima, koji imadu
smionstva odgovarati pred svijetom za ono, što
čine,
goga.
svemu!

A Crnica? A Pijerotić? — Prava“ od-
lučno odbija od sebe prijekor, da njezine pristaše
vonjaju austrijanštinom ? A Crnica, a Pjerotić?
Mi nijesmo još vidjeli, da je Prava“
njihov rad. Ona ga dapače brani izmegju redaka.
Evo kako:

.Očita je namjera, da bi se htio samo posi-
jati razdor u stranci prava, jer je inače
ljivo, kako oni isti, koji su digli viku,
.Urvena“_ ne piše dijestimije,
ds budemo asketi non plus ultra i u
. Za ono dakle,

nijem gadi, svećenici oko

nego koji bacaju krivnju s jednoga na dru-
Kako je u poslu ove brošure, tako je

osudila

nerazum-
kad smo
ustali, da danas od
nas ištu,
samoj politici“

što se svim pošte-

Prave“ ne nalaze uz-
roka, da interveniraju. Da ga se nađe, treba biti
ne samo asketi, nego asketi non plus ultra u po-
litici. Običan čovjek može dakle napisati sve ono,
što je napisao Istinović, reetins Pjerotić, a tomu
običan čovjek ne može da prigovori.

oko

dopušteno, ali nek ne zaborave,

Ovo će biti za one Prave“ logično i
da tim stavljaju

sebe na isti moralni niveau sa jednim Pjerotićem.

Prijetnje. — U zadnjoj ,Pravoj“, kako da
nije bilo dosta denuncija sa strane uredništva,
ima i nekakva prijetnja. Mi je ipak tako ne će-
mo shvatit, jer bi im tada ponovili ono što im
je Dubrovnik“ Radije smo promisliti
na pokušaj, da se pojedini radnici, koji su dali
povoda, da se

poručio.
na njihovo ponašanje osvrnemo,
A to nije. Mi dobro
od pojedinh članova, ,Za-
kao takovu uvijek ćemo braniti, a poje-

izjednače sa ,Zadrugom*.

razlikujemo ,Zadrugu“
drugu+“
dinim članovima kazat čemo što mislimo, kadgod
nam dadu povoda.

U ostalom sumjamo jesu li ono radnici pi-
sali. Oni su odviše skladni, da mogu napisati o-
nake perfidije.

Neka sude! U

zadnjem broju Prave“ či-

tamo:

odgovor
Ispraviti nemamo što, već ponovno tvrdimo, da je
uz g. Frana Supila i preč.
što šta promjenuo u nekrologiji pok.
da je Dn.
kad je bila dotiskana, on ju je u rukopisu imao
u ruci. Frano ju je Dn. Antunu čito i prije ne-
go je u tisak uljegla Dn. Antun je popunio. 'Ta
Bogu fala Supilo je još živ“

Za istinu i pravicu, Crvenoj“.
Liepopili popunio i
DeGiulli.

Laž je Antun saznao za nekorologiju

 

PODLISTAK.

“ (Nastavak).

16. Nemoguće je podati skupnu sliku svih
onih nesreća, tuga i nevolja, što ih alkohol pro-
uzrokuje, vw što ih većina ljadi tekar slati. Mo-
žemo to samo donekle pomisliti prama  broj-
kama, što iu ih je iznio ministar Kverett: U sa-
veznim državama sjeverne Amerike alkohol je u
godinama 1860.—-70 narodu pribavio direktnih
troškova 3.000,000000 a indirektaih 600. milijuna
dolara, usmrtio 360.000 ljudi, poslao u sirotišta
100.000) djece i za najmanje 150.000 ljudi u tam-
nice i na prisilne radnje, prouzročio 2000 samo-
ubijstva, obudovio 20.000 žena i osirotio 1 mili-
jardu djece!

Poznato je, da več od nekoliko decenija
mrtvečko zvouo zvoni francuskome narodu —
njegov broj silno opada. Sigurno je, da je uzrok
te strašne po Francusku pogibelji silna nemo-
ralnost. A pa što mislite, nije li kakova sveza
između opadanja stanovništva i fakta, da je Fran-
cuska ša svojin 17 litara čistoga alkohola na sta-
novnika u godini u tome na čelu svih država i
da u 150.000 slučajeva pomora na godinu na-
vagja alkohol zd uzrok?! Francuska propada zbog
nemorala i vina! Kada će se već jednom ljudi
uvjeriti o istini, što ju je već stari Glad-

+

stone izrekao; Alkohol je strašan bič za ljudsko
draštvo, daleko strašniji od kuge i rata. Moramo
se već jedan put uvjeriti, da je a/kohol kao ljudski
ubica odmah jednak uz sušicu, *) ako ga pak pro-
motrimo sa svim njegovim socijalnim učincima,
onda je on kao socijalna kuga daleko strašniji od
sušice. Za mnogo toga znademo iz statistika. Ali
koliko je suza i nevolja, koliko surovosti i pro-
palosti alkohol prouzročio, toga nam statistika ne
znade kazati. A ipak to dvoje valja prihrojiti
najvećim učincima alkoholizma. Ne može se o tome
bolje prosuditi, nego što je to učinio bečki |ro-
fesor med. kemije; ,0 alkoholu ne može se do-
voljno zla iskazati!“

Usljed te strašne žalosne igre, kojom taj
grozni ubica napunja svijet, stojimo pred pi-
tanjem, koji se svakome umu _silomice nameće:
kako, što stvoriti proti kugi, čije su žrtve neiz-
brojene, čiji je obseg neizmjeran ?

17. Došlo je najprije. ,realno-politično“,
sumjereno“ gibanje. Dugo se vremena čuo bojni
poklič: ,Doli 8 vinom i rakijom, a živilo pivo!“
Jaki otrov htjelo zamijeniti sa slabijim, jer ljudi
mislili postignuti što je moguće“ a ne boriti se
proti ,narodnoj potrebi“. Svetom  srdžbom pro-
glasivali su rakija kao vražije piće, a o pivi su
plavije kao o nebeskom napoju, pa što se je do-
godilo? Oni isti ljudi, koji su toliko hvalili tu to-

* LIS taliel o umre u Evropi 67 ljudi, a alkoholizam

005 oašiken NEEDS EN.

liko sažaljenja vrijednu polivičnost kao jedinu i
neprevarljivu pomoć, danas stoje prestrašeni nad
opustošenjem, što zu ga napravili. Uživanje piva
diglo se do Kečuvene visine i svejednako se jače
diže. A pri tome ono drugo u zadnjih 15 godina
u Njemačkoj nije palo, a u Beigiji i Francuskoj
se relativno još i podiglo. U Njemačkoj, Belgiji i
Engleškoj popije se alkohola više u piva nego
u rakiji. Tako je ova agitacija postigla to, da je
alkoholizam pive nadmašio alkoholizam rakije. U
Švedskoj, Rusiji i Norvedškoj (državi rakije) po-
pije se relativno najmanje alkohola. A u državi
piva, u Njemačkoj, popije se na godinu više nego
tri puta više alkohola od osobe (više od 11 litara),
nego _u_ zloglasnom ruskom ,rakijaškom*
carstvu (3 litre). Tako je dakle pivo svladalo
alkoholizam '

Po Dru. Delbriičku za budućnost je veća
pogibelj od piva nego li od rakije, i zato moramo
svi, koji se hoćemo boriti proti alkoholizmu, obra-
čati veća. pozornost pivu nego rakiji! !

Pivo doduše ima manje alkohola, i zato ga
se pije u toliko većim mjerama. Praški kliničar
prot. Pribram dokazao je, da pivo u istoj mjeri
alkohola više škodi srcu i jetri, nego drugi spiriti,

18. Propaganda dakle za pivo proti alkoho-
lizmu čisto je propala. A sada se da živo
vodi propaganoa za umjerenost“. A što je baš
za pravo ta blažena umjerenost“? Čuli smo, da
se najmjerodavniji učenjaci slažu u tome — da je

neškooljiva samo jedna mjera — ništa! Čuli smo,
da alkohol djeluje kao otrov, da
se već u maloj mjeri može poznati početak dje-
lovanja na moždani, da svaka količina toga otrova
razorno djeluje, da svaka kapljica alkohola u ro-
ditelju, znači kapljica neumnosti u djetetu. Ne
može dakle biti pitanje.
više ili nekoliko manje toga jakoga otrova, nego
je pitanje, dali ga čovjek uopće smije piti ili mu
se pak mora sasvim zabraniti. 'Ta sigurno ne češ
nikomu kazati: ,Otruj sebe i svoju djecu, ništa
zato, ali ih traj malo po malo !* Otrov je otrov i
vazda će biti otrov. A da je alkohol otrov, o
tome već niko danas ne sumnja. Prof. Forel
zgodno je o tome govorio na kongresu u Bre-

vazda i samo

da li se smije dopustiti

menu; ,Učinci otrovanja, što djeluje tiho i po-
lagano, dadu se dokazati sa tačnim statistikama,
kako to rade osjeguravajuća društva. Preporučite
nam već jednom, da umjereno pijemo opij! Pa
zašto ne? "Ta neznatna mjera opija nikako ne
škodi. Sve zagovaranje umjerenoga alkohola stoji
na staroj predpostavci, na običaju, da mi pijemo
alkuhol!*

Sto je uopće ta umjerenost ?* pita biskup
Egger. Katekizam o tome govori: Ona u svemu
čuva pravu mjeru. A koja je to prava mjera u
piću? Ko hoće da se te mjere drži, mora da se
čuva ne samo pjanstva, nego uopće svakoga
užitka, što škodi zdravlju duše i tijela. Svako
škodljivo uživanje prevršaje pravu mjeru, ne

Pr
prav

Čuvaj
i držite uvije
Fallerov Flui
esence, . koji

jer on brzo
bolesti uloga

sti prsi i ulo“
ce i

12 malih ili +
flašica vrijed
24 male ili 1
flašica 8 K 1
lih ili 24 dvos

kod proiz
E. V. Fuller
Stwbici, ko

r Ji
steče Reba
markom ke
6 kutujica 4
luju čudnova
sti u želudcu
bave, nesvje
Pravog balsa
se 1 nego 2
ko za