Gradska Kronika,
4 Miho Ucović. — Narodnog zastupnika
g. Antuna Ucovića zadesila je teška nesreća. Umro
mu je u dalekoj Americi sin Miho. Uglednoj po-
rodici naše iskreno saučešće!
Perić, ,Prava“ i — Strossmayerov
spomenik. — U zadnjoj ,Pravoj“ oglasio se je
.limotski labud“, a ,Prava“ mu pijeće prati pro-
muklim svojim glasom. Ona napominje čitaocu
što je Strossmayer bio hrvatskomu narodu.
Sjetit ćemo je samo nečesa, što je zaboravila.
Dne 9. februara 1904. pisao je Strossmayer Politu
Desančiću ovo pismo: ,Dragi moj prijatelju Po-
lita! Zahvaljujem Vam se najtoplije na krasnoj
Vašoj čestici o mojoj godišnjici. Isto Vam tako
lijepa hvala na počasti, koju ste o momu imenu
i dobroj stvari našega naroda u ,Braniku“ toga
dana iskazali. Ja sam vazda jednakom ljubavi
radio za dobro Hrvata i Srba, a radili ste tako
i Vi. Ako nismo uspjeli, nismo krivi, ali sam
uvjeren, da će nadoći vrijeme, kada će okolnosti
naše ljude s jedne i sa druge strane prisiliti, da
rade o ljubavi i slozi, a ne o razdvajanju, pa još
u jednoj kući. Mi ne tražimo ničije štete nego
samo vlastiti razvitak na Bogom samim danoj
nam podlozi. Preporučujem se i na dalje Vašoj
ljubavi i dobroj uspomeni — Josip Juraj, biskup.
Ovo je oporuka velikoga biskupa, kaže Po-
lit, prioćujući pismo.
Naš arhiv. — Pronose se glasovi, da će
gosp. Gelčić, sada upravitelj trgovačke akademije
u Trstu, otići u pensiju te da će doći u Dubrov-
nik kao čuvar našega arhiva.
Mi u tu vijest vjerujemo, jer se u Dalma-
ciji uvijek događa ono, što čovjek, kad mu kažu,
ne bi smio vjerovati. Vladi je sasvim dobro poz-
nato, kako bi taj korak bolno djelovao na sve
Dubrovčane. Dubrovnik je sit i presit Gelčićeva
gospodstva u našem arhivu. Mi tražimo, da se
tu namjesti čovjek, koji će imati srca za dubro-
vačke starine. Imenovanje Gelčićevo shvatilo bi
se kao inad cijelomu gradu.
Ovo smo nekoliko puta kazali, a sada pona-
vljamo, premda smo na žalost uvjereni, da to ne
će koristiti. Ta u Austriji smo!
»Srgi“. — Na 15. maja o. g. početi će,
kako čujemo, opet izlaziti ,Srđ“ pod uredništvom
prof. Antuna Vučetića.
O ,Srđu“ se u zadnje doba dosta pisalo.
Isticalo se je, kako je Dubrovnik najzgodnije
mjesto za književni list, koji bi imao plemenitu
zadaću, da oko sebe okupi složne Srbe i Hrvate.
To mišljenje potpuno dijelimo. Ispunila se
ta nagoviještanja !
Gosti. — | ove će godine, kao i obično o
Uskrsu posjetiti Dalmaciju ministar financija Dr.
Kosel, a s njim će doći i upravitelj ministarstva
trgovine grof Auersperg. U Zadru i Dubrovniku
primit će na saslušaj činovnike i pojedine građa-
ne, koji budu željeli s njima govoriti.
Engleski kralj. — ,Nar. Listu“ pišu iz
Beča, da je u dvorskim krugovima utanačeno, ako
se engleški kralj svrati u Dalmaciju, da će ga
tamo pozdraviti prijestolonasljednik Franjo Ferdi-
nand, a ako se svrati u Opatiju, da će mu poći
u pohode sam car.
Vatra. — U nedjelju oko 9 sati u večer,
buknula je na ,Ponti“ vatra. Zapalilo se i izgo-
rjelo je preko 100 ,bala“ sijena, svojina . Arba-
nasa Anđela Sume. Nekolicini građana i redara
uspjelo je teškom mukom vatru pogasiti. Uzrok
vatni nije poznat.
Socijalističke konferencije. — U Du-
brovnik je stigao g. Etbin Kristan, urednik lju-
bljanskog socijal-demokratskog lista ,Rdeći Pra-
por“ da drži socijalističke konferencije. .J učeraš-
nja konferencija u Kazalištu, bila je interesantna
jer su s govornikom debatirali O. Tadin i O. Ta-
lija, ljudi, koji se sa socijalnim pitanjem odavna
bave. Naravno da gosp. Kristanu njihove objek-
cije nijesu bile po volji, ali one mu ipak nijesu
mogle dati povoda, da onako surovo napada i
vrijeđa. Najmarkantnije je pak to što — i ako
je obečao da će stati do četiri sata u jutro, nije
htio saslušati zadnji odgovor O. Tadina na nje-
gove uvrede, nego se je odalečio uz protestirenje
većine publike,
Mislili smo da će mo od gosp. Kristana
čuti štogod stvarnijega, ali smo se jučer uvjerili
da i on spada među fanatične agitatore ala Dor-
bić, s kojima se ne može stvarno raspravliati. U
ostalom milo nam je konstatirati, da je između
onih tridesetak slušatelja bilo 3/4 onih, koji su ga
slušali iz znatiželjnosti.
Čujemo da će na sutrašnjoj konferenci 0.
Tadin po dulje debatirati o predmetu sa g. Kri-
stanom.
Žigice ,družbe sv. Čirila i Metoda.“
— Žao nam je, da moramo konstatovati, kako u
Dubrovniku opada zauzimanje za ovu narodnu
Težina tjela djece ne raste
je čisti uzrok, što djeca ne mogu sasvim da svladaju obilnost mlij
da probave. Sa dodatkom Kufekovog brašna za djecu, kravlje je ml
ustanovu. Prijatelj nas upozoruje, da i neki Hrvati
u Dubrovniku ne vrše u tom pogledu svoju du-
žnost. Ima kavana, gdje su gazde Hrvati, a na
stolu mješte družbenih žigica vidjeti je kojekakve
njemačke ,Ziimdhčlzere“ 'To ne bi smjelo da bu-
de, tim bručimo sami sebe, dokazujući, kako ne-
mamo smisla za zadaću, koju vrši družba sv. Či-
rila i Metoda.
Tečaj za računare seoskih blagajnica.
— Obični opći tečaj za računare seoskih blagaj-
nica u pokrajini bit će ove godine u Dubrovniku,
a započet će dne 7 svibnja, a dovršiti dne 14
istog mjeseca. Tko želi na tečaj, neka se prijavi
zemaljskom odboru najkasnije do 20 travnja o
g. Zemaljski odbor razpisnje za pohadjanje 12
pripomoći od 50 K svaku, koje će biti udieljene
jedino onima, koji budu zasluživali najveći obzir,
a izplatit će im se na svrsi tečaja, i to po uspje-
hu izpita. Mogu se za učestovanje u ovom tečaju
prijaviti i drugi na vlastite troškove. < .
Studen. — Od nekoliko dana zavladala je
u nas neka neobična studen baš kao da smo o
Božiću. U subotu je u Župi bilo snijega, a u gradu
je toplomjer u jutro pokazivao 3% R.
Općinska komisija. — U subotu, nedje-
lju i ponedjelnik bila je Općinska komisija za
kolaudaciju kuće g. Iva Jelića na Gracu, u koju
bi imao preći okružni sud.
Iz ,Sokola“, — U subotu na 8'/2 u jutro
Hrvatski Sokol“ prirediti će svećane zadušnice
svom preminulom izvršujućem članu Matu Buco-
niću i to prigodom godišnjice njegove smiti. Pre-
poruća se članstvu da prisustvuje zadušnicama u
što višem broju.
Kazalište. — O samom društvu ovoga
puta neću ni govoriti, osim napomene, da je
društvo ispunilo svako očekivanje, te da njim
može publika da bude zadovoljna, a ono opet
publikom, koja se je u tako: lijepom broju oda-
zvala osobito ovih zadnjih dana. Ovoga puta biti
će mi preći posao pozabaviti se jednim drugim
dogođajem, gostovanjem naime vrijednih umje-
tnika g. M. Dimitrijevića, člana hrvatskog kaza-
lišta u Zagreba i D. Milutinovića, člana srpskog
pozorišta u Beogradu; tim više što su slična go-
stovanja veoma rijetka u Dubrovniku. G. Dimi-
trijević izišao je prvi put u komadu ,Fromont
jun. i Riesler sen.“ Sam komad po sebi od velika
je dojma zbog svoje tehničke izradbe i zbog
svoga finoga završetka. U njemu nam je pisac
u markantnini karakterima iznio: rasulo onoga
najintimnijega života; koji '8e zove dobroćudni,
pošteni obiteljski život: Sva sm lis iii dobro
vogođena ali nas se je najviše dojmio g. Dimi-
trijević sa svojom: igrom. Njega smo kašnje
pak viđeli kao Strelu u ,Jedanaestoj zapovijedi“
i kao Doblla u ,Nevjernom 'Tomi“, : komadima,
koji inače nemaju umjetničke vrijednosti. Ali
zato ipak mogli smo se diviti opriječnosti nje-
gove igre, njegovih karaktera. Dimitrijevićev Rie-
sler bio je potpun. U početku pun povjerenja
prema svakome, neke naivne dobroćudnosti, poš-
tene trgovačke duše, navikle na rad i trud. Kaš-
nje pak pun boli i jaka dramatična udesa zbog
glasa, poštenja toli stare i znamenite tvrdke.
Bez afektacije i nabacivanja, bez onog sil-
nog razmećanja igrao je on svoju: ulogu. Iz poze
u pozu prelazio je takovom mirnoćom, tako na-
ravnom igrom, kao da je gojenče moderne rea-
lističke škole, koja ne voli ništa pretjerano, ništa
od efekta. Prirodna, naravna igra, zadojena silom
osjećaja iz kojih izbija neodoljivom snagom bol
unutarnja ojađene duše, osobito u trećem činu,
pa opet ono jako gamiiće na onoj litici utjehe i
zadovoljstva, na kojoj se skrše sve njegove boli,
na bratu njegovu, bila je tako jaka, da je malen,
nedostojan bio aplauz, koji je popratio igru. U
četvrtom pak činu, sama ona poza kad stoji na
stolu dok je pred njim eompagnon, zaslužuje da
mu poda ime umjetnika. Držanju pak njegovu
na bini divio se je svatko.
Strelu, kao da nije davao velike važnosti, a
možda i zato što nije ulogh dosta jaka, premda
ga je igrao korektno. Ali zato je svojim Doibllom,
pokazao nam pravi genre hjegova reportoara.
Stari ali karakteristični bonvivan bio je sjajan.
Tko bi i pomisliti mogao da na onom namrgo-
đenom licu može se pokazati izraz karakteristično-
komičan, koji pobuđuje smjeh, a ipak? Pa to
uprav i pokazuje umjetnika. Nema u njegovom
Tomi arlekina igre, da se od smijeha daviš, nego
odmjerene igre, sa odmjerenim pozama naravne
a po tom i savršene, Građanstvo ga je u subotu
na vječno sjećanje obdarilo lovorvjencem i jednim
darom kao spomenom, koja će svakomu trajno
u sreu ostati.
G. Milutinovića pak vidjesmo u ,Seoskoj
loli*. Možda je tkogod izlazeći iz kazališta pro-
mislio, da to nije bog zna kakova vrijednost
igrati onakovu ulogu. Ali dajte prenesite se u
onaj kraj gdje živu onakove lole, kakvog nam
je pokazao g. Milutinović, Zavirite u gostione,
često na normalni način, premda su inače
jina a težina tijela raste normalno sa dobrim uspjevanjem djece.
eka, te što je samo jedan dio mlijeka p
gdje se ciganima na čelo lijepe desetice, pogle-
dajte lolu, gdje kleči dok nad njim cigo svira
burnu pjesmu izdate ljubavi, pa ćete reći pokazao
nam ga je vjerno i fino. Lijepa i mlada pojava
g. Milutinovića doprinaša mnogo njegovoj igri,
koja je opet u svakom pogledu fina i otmena.
Hoćete li ga u času zaboravnosti sa tamburašima,
na mjestu je, hoćete li ga opet na polasku iz
sela sa pozdravom starim zvonima, sa molitvom
majci, divan je, izvrstan je. Onu momentalnu strast,
koja eruptivno hoće da probije iz njegovog lole
odigrao sa zamjernom ljepotom i umjećem kao i
onu cigansku zabava i pjesmu. K tome prido-
dajte lijepi okrugli baritonalni glas, pa onda reci-
mo da smo sretni bili što smo ga viđeli. I njega
je građanstvo u nedjelju nadarilo vijencem i darom,
a obe večeri svirala je iz naklonosti gradjanska
muzika pod njezinim kapelnikom g. I. Cižekom.
G. Papić, od ostalih, kao profesor bio je izvrstan,
te mislim da je to jedna od njegovih najboljih
uloga, kao i vođa vatrogasaca g. Hajduškovića a
Mita g. Dinića. Uza njih je dostojno stala milovi-
dna gospođ. Dinulović. Ostali na svom mjestu sa
njekim manama, na dje sam ih već upozorio.
I ovim želim društvu dobar uspjeh ina drugom
mjestu, a novo — pečenom kritičara ,, Prave“ po-
klanjam glavu, kao kritičaru, koji je vidio po
izbor umjetnike i uživao u svjetskom teatru, na
Kalamoti.
Henry.
Za ,,Glazbu“, Gg. A. Jelaska i A. Senti-
nella priložiše u fond ,Hrv. opć. glazbe“ 2 K
40 h., a gosp. Gjuro Sessa U — Prigodom
smrti gosp. Petra Semtinella preminulog u Tro-
giru Uprava ,Hrv. opć. glazbe“ 6 K, a gosp.
Rikard Rosskam 2 K. — Uprava najtoplije za-
hvaljuje.
Naprijed za glazbu!
Pohvalno. — O smrti M. P. Dn. Ante
Barać, gosp. Prof. Kosto Kulišić udijelio je za-
kladi Gundulić“ za siromašne učenike ć. k. Vel.
Gimnaziji K 5.
Teška (Juaxnasta Cia
od fr. 9:90 do fr. 43:25 za robu potrebnu za ci-
cijelo jedno odijelo. Salje se u kuću franko i već
plaćenom carinom. Bogati uzornik odmah.
Tvorničar svile HEMNENBERG Zirich.
Hunyadi Janos
SAXLEHNEROVA NARAVNA GRKA VODA
djeluje blago. Izvrsna proti nahladama, po-
kvarenoj probavi, kongestijama itd
PROLJETNO LIJEČENJE
Prve su proljetne nedjelje obično naj zgo-
diije. vrijeme, da se poprave smetnje u fun-
keijama tjelesnim koje su nastale načinom
življenja kroz zimu. Za tu je svrhu prepo-
ručena od liječnika osobiti
narsavns
alkalična kislina
koliko za samostalno domaće liječenje koliko
osobito, kako pretečno liječenj za pao.
Karlsbad, Marienbad Frauzensbad i druga
liječilišta.
\a s DrEBEMA <
su temelji tjelesnog
dobrog stanja, koji se
dobivaju sa redovitom
O a a
uporabom . Rogatač-
kog Tempel vrela“
Laka (inješa se sa vinom,
konjakom, voćnim so-
Redovito hrane! kovima) il Rogatačkog
»Stynia vrela“ (znatno
Jače čisti).
Blagostanju | obitelji
Ri aisnjena
briga naših kućanica!
kava
ugodna je | tečna po načinu Kath-
reinerove priredbe, pospješuje zdravlje,
jeftina je, te pruža stoga upravo
neprocienive prednosti u kućanstvu!
Neka se kod kupovanja izrično na-
glasi ime Kathreiner i neka se za-
htieva samo originalni zamot sa za-
štitnim znakom župnika Kneippa.
RA Kathreiner-Kneippova
Br4zayeva
koloniska
voda |
idejal svih mirisa, najbolje do- |
kazano sredstvo za toaletu. |
franzhraniiwelh
i neophodno potrebito kućno sred-
U stvo.
X. "dava veoma lijepu boju lica,
Bk nježnu mladenjačku svježinu
s. kože. —— Dobija se svuda.
|
1
]
Najljepse sredstvo proti pijanstvu. Ci-
jeno je, čisti krv i smisao, korisno zdravlju
i džepu.
Sumećne limunatne bonbone
širom svijeta ——
— -—— — poznate
preporučuje
Prva češka akc.
dršt. tvornica za
orijentalne slatkiše i
čokolade
(prije A. MARŠNER).
Kral.Vinohrad Ž
Od 32 godine u natrag
Prva M
Godišnja proizvodnja
arka
32.000 dvakolica
——-
ona 2
Katalozi g.a0is i franko.
Premier-Fahrradwerke
GER, BOHMEN.
|
IVAN SCHINDLER - BEČ.
| Prodava već mno-
\go godina najbolje |
poznate strojeve
kao; mlinove za tri-
ebljenje — grožgja,
|stiskalice. za vino i
(masline, štreajke
| proti peronospori,
sprave za oranje tri- tim=>
cure, mlatila,buratti 3
trijebilo za kukuruz
tijeskovi, za sijeno ae:
(sisaljke za zdence >
željezne cijevi, osim
toga sve pivničarske
predmete, sisaljke
jza vino, cijevi od
| gume, ploče od gu-
ime, ormare za led
Isprave za sladoled
|mlioce za kavu itd,
| LI E i
| strojeve za pripra-
| vljanje kobasica. ;ši- GQ 4
[ vaće strojeve svih
| ustav a, sprave za
netrolje, mjere sva-
Ike vrsti, željezna
| pokućstva, željezne
! : . +
(blagajne, — mjerila
svake vrsti za duča
Ine i za kućanstvo,
\ i
\strojeve za mehani
| ]
| lamare itd ?
Od sada unaprijed
uz pouovno mnogo
| snižene cijene Cijenike sa više 500 slika od vratis
li franko. Pogodni uvjeti isplaćivanja Prenrodava»
\cima popust. Obratit se direktno na adrosu;
\
| Ivan Schindier — Boč ITI, Eel» sz» 12
umuERNIIRIRNISRSSN Omana:
u dobrom stanju i premda izgleda, da mlijeko dobro primaju i probavljaju. Tomu
robavljen i određen za krepost tijela, dočim ostatak ne mogu
ijeko lakše probavljivo a osim toga i hranivost postaje viša uslijed bjelančevine i miniralnih sasto-