k našoj svrsi i ulijeva nam samopouzdanje u naše sile diktujuć nam borbu za domovinske iteale“. Ali to nijesu ništa drugo nego riječi, a praznih riječi sadašnji položaj ne trpi. Prošlo je doba kavanarske politike, kada se je za stolom stvarala = Velika Hrvatska“, a naviještao rat cijelom svijetu. Sad se hoće rada, a baš s one strane, koja znade napisati krasnih članaka o ,,sve- toj domovinskoj ljubavi“ te strahovito proklinjati grobare Hrvatske, eto vidimo, da se ne radi baš ništa, ako se ne naziva radom pozivati u pomoć policiju protiv svojih protivnika. Toga dakako ima, koliko hoćeš. Reklo bi se dapače, da se ovaj rad provađa sistematski, pa misaoni čovjek treba da sebe pita: eui prodest? Kad se nama predbacuje, da smo u dogovoru s ložom framasonskom madžarskom i talijanskom, da Hrvatsku podijelimo između Srba, 'Talijana i Madžara, to bogme ne može koristit hrvatskom narodu. Tim se samo dava oružje u ruku Beču i njegovim debelim kumovima u Hrvatskoj, da si- lom uguše hrvatski pokret, koji se u zadnje do- ba razmahao s ove i s one strane Velebita. Pa kad takovo ponašanje nazovemo službom policije, _P. €. H.“ nema uzroka da se srdi. Mješte da prosvjeduje proti nama, mnogo bi bolje učinila da u ime narodnog ponosa prosvjeduje proti ,Hrvat. Dnevniku“ i ,Hrvatskom Pravu“, koji nas pred svijetom bruče. Ali za to trebalo bi da i ,P. C. H.“ bude čiste savijesti, a sami njezini prosvjedi — proti tobožnjoj potvori austrijanštine vrve denuncijama proti nama. Tu se spominju ljudi, kojima je po- licija u krvi, a smiješnom naivnosti predbacuje nam se, da smo na našoj općini izvjesili austrij- sku zastavu. Slušajte samo ovu: ,Teško nam je nekako vjerovati, da se čeljad, koja su do jučer služila Beču, danas promijenili gospodara, ne po- vrate opet i sutra u staru službu, dapače ako zna- kovi ne varaju, ne će ni da čekaju to blaženo sutra.“ Zar je ovo dostojno ozbiljna lista kakav hoće da bude ,P.C. H.“? Kako su samo ,braća“ podijelila uloge! Dok Argus pod pokroviteljstvom proroka Franka tuži začetnike riječke resolucije policiji da se rote proti državi, dotle ,Istinovići“ ,P. C. H.“ i ,Hrv. Dnevnika“ šapću narodu, da su naši za- stupnici u dogovoru s vladom dalmatinskom Pa da su barem pametni, te nastoje zataliti ove intrige! Ni to ne znadu, jer u istom broju, gdje ,P. €. H.* ponavlja farizejski ove podvale, ona ističe svoj savez ,s onim brojnim čestitim Hrvatima po cijeloj nam otadžbini“, a to su Franci, Saigeršmiti i Radići, koji se ne mogu na- čekati, da nas Austrija svijeh strpa u tamnice kao veleizdajnike i buntovnike — u ime Velike Hrvatske i Starčevićeve nauke! 0240). I. Koliko se puta čuje u našem javnom i pri- vatnom životu, u našem novinstvu, po lokalima, od društava, od pojedinaca silna bruka i graja na naše škole, koje se jedine smatraju kao mjesta od- goja duševnoga i tjelesnog. Padne po često i koja krupna, bez da ljudi malko dublje zavire i malko savjesnije razmisle, kad se govori o tako jednoj jakoj grani našega narodnoga i intelektualnoga napretka. Drugi opet gledajući otrcanu djecu, koja se skuplja po najgnjusnijim ulicama, prepuštena samo sebi i svojoj volji, razuzdana odgoja, viču iza svega glasa proti toj uličarskoj udrugi, koja uživa u zadirkivanju i psovaniu. Ni jedni ni drugi nemaju pravo. Nemaju pravo osobito oni, koji viču na naše škole, kao srestva slaba uzgoja, jer dok koliko uspjeha. [, tuj je opet stari neprijatelj ne- zasitljivi kapital, koji se diže proti nama i to sada u tu svrhu, da bi branio alkoholizam. Svaka go- stiona jest živi, neumorni agitator za alkohol. Ako na večer i po noći i slijedeće nedjele po su- botno plaći najmanje polovica radnika pri divljim prizorima u grlo ulije polovicu, ako ne i više sedmične plaće, iz toga znamo, da toga ne bi učiniti mogli, kad ne bi bilo krčama, i gostionica. I od takovih da imamo očekivati razumijevanja i žrtvi za organizaciju proti isisavanju ? U istinu, kapital je vraški dobro shvatio, kako bi se siro- tinja dala tisnuti u gotovu propast. Izvrsno je ure- dio, kako će isisanoga roba istjerati iz smradnih prosrorija u krčmu, u kojoj proletarac misli da će u čaši opet naći izgubljenu sreću. On će poru- gljivo baciti pogled kroz prozor u krčmu, u koju ' zalaze njegovi najamnici, pa će se zggvoziti nad njihovom pohlepnosti. Farizejče! A prvi krivac jesi ti! Kapital je naš jedini nepomirljivi, a ujedno i pajpozibeljniji, neprijatelj. Da je to istina, vidjet će te iz slijedećega događaja, što ga je donio list Internationale Monatsschrift“, 1904., str. 242 pod naslovom ,Nesramnost“. Priopćio je ova dva pi- sma, što mu ih je slučaj nanio. Pisma glase: Monakovo, 13. Velepoštovani gospodin pisac Artur Kirebhoff, mjesto, Hotel Terminus. Na podlozi onoga, što ste pri Vašemu pri- jaznom posjetu pripovijedali našemu direktoru, je škola zvana da odgoji, izobrazi pomladak, dotle je nemoguće da u mlada srca usadi ono nešto što se odnese iz rodnog doma, što se upije na krilu majke. 1 zato uprav što ponestaje toga kućnoga odgoja, možemo ustvrditi, da je sadašnji uzgoj najslabija.strana narodnoga života. Hoćemo li da imamo pravu svrhu i veliko značenje uzgoja, valja nam najprije uvažiti položaj žene u obitelji, društvu i narodu, jer je ona bilo kao majka ili djevojka bila dosada iz javnoga života isključena. Sada tek u razmahu novih, obsežnijih ideja izbilo je ovo pitanje impulsivnim nagonom na površje i počelo da zainteresuje i šire krugove, obuhvaćajući sve to više dimensije. Pa ipak žena majka udara temelj čitavom društvenom odgoju, a po tome društvu. I s ovoga razloga nije mogu- će da uzgoj ovakove ,uzajamnosti“ kakova je da- nas, bude uspješan za narodnu budućnost i rad. Narod, koji je skup pojedinih obitelji, tim je jači i svježiji čim je uzajamnost bliža. Žena prama tome morada u društvu bude inužu ravnopra- vna, slobodna, ima li djeci dati pravi uzgoj, dobar temelj i smjer. Ako djeca, po mnijenju učenjaka, na-, sljeđuju duševna svojsta majke, potrebno je onda da žena bude prosvijetljena ; jer čimje ženanaobraženija tim je narod bolji. Dosadanji uzgoj zrcali se jedi- no na materinskom nagonu, koji testamentarno prelazi s jedne na drugu. 1 ovakov uzgoj više je imitacija negoli uzgoj. Pravi uzgoj znači dušu djeteta shvatiti, poznavati i naći joj način uz- goja eda ga onda uzmogne škola većim uspjehom pripraviti za budućnost. Dajte mi Korneliju, Aureliju i Atiju, pa eto vam Graceha, Cezara i Augusta. S ovoga gledišta prolazeći iznijet ću njekoliko misli o položaju že- ne i t. zv. ženskom pitanju, toj nuždi vremena za postići što bolji društveni uzgoj a pri tomu i bolju budućnost naroda. Budući da djeca, po mnijenju najvećih uče- njaka, nasljeđuju duševna svojstva roditelja, & 080- bito majke, potrebno je onda da roditelji u opće, a na pose žena-majka, bude u posjedovanju što uzvišenijih osjećaja, naobrazbe što jače, nači- na što boljega. Pogledajmo samo naša sela, gdje su majke. onako prirodno jedino nadarene ili ne, pa ćemo osjetiti odmah prazninu odgoja, koja se priušta jedino školi, zbog čega je opet silno veli- ki trud naših pučkih učitelja rasijanih po selu. S ovoga načela polazeći porađa se bolest, nazvana atavizam, trpljenje naime od koljena do koljena mana roditeljskih. Lombrozo je jednom u jednoj svojoj konferenci temeljito razlagao ovo pi- tanje, koje ljude dovodi do ludnica, premda po- dloga njihova umnoga i fizičnoga razvitka, po pri- rodi miorala je biti dobra, po krvi i odgoju pak zla, nespretna, i propastljiva. Činit će se možda mnogim čudnovato, kad rečem, da mnogi sluča- jevi pataloški, kojim se je bavio Kraft-Ebing, da imadu svoj početak u slabu uzgoju, koji opet zavisi od majke, a ipak je tako. Naše žene po gradovima, one iz boljih obitelji, dok su još kao djevojke, pohađaju ako se slučajno namjeri u tom mjestu kakova škola istu, i dobiju nekakovu površnu naobrazbu, koja mjesto da im koristi, od velike im je štete. Druge opet dobivaju lekcije iz pjevanje i glazbe, težnjom, da si oplemene du- še, jer je od vajkada glazba djelovala na duhove svih naroda. Pa što se dogodi ? jedne i druge, jer u malenom krugu svijeta živu, bez primjera, bez prigoda postanu grijačice fotelja, smetnja glasovir- skim tipkama, umišljajući sebi najmodernije bo- lesti nervoznosti, migrene i napokon dar fizic- gnomčkioga prosuđivanja, po kojemu zaključuju nički tjednik“ i 'u njemu priopćivati izvorne, članke liječničkih autoriteta o psihologiji i higijeni Med ostalim namjeravate općinstvo, koje pije pivo, opuzoriti ma to, da je neškodljivo uži- vanje piva u umjerenoj mjeri, | na taj se način boriti proti antialkoholnom gibanju, u koliko se odnosi na pivo, koje se je gibanje u zadnje vrijeme počelo širiti. Mi mislimo, da je na korist sve naše indu- strije, ako se od neinteresovane strane počne proti ekstremnom antialkoholnom pokretu. Radi toga pozdravljamo Vaše poduzeće kao nama osobito korisno, i mislimo uz to, da će od Vas namjeravani način poduzeća biti kadar, da list silno raširi. Nadamo se, da Vam je moguće smoći do- voljno sredstava za Vaše poduzeće, pa Vam obe- ćajemo, da smo spremni za troškove ustanovljenja Vašega poduzeća pomoći sa svotom od 400 ma- raka, što ćemo Vam ih isplatiti, kada po sreći sakapite — dovoljno pretplatnika. U nadi, da će Vam se posrećiti naći dovoljno sredstava za početak Vašega poduzeća, preporučamo Vam se Pivovara na akcije u Monakovu. Monakovo, 28. maja 1904. Hotel Terminus, Bayerstrasse. Iza skoro polugodišnjeg pripravljanja na koncu sam dotle dopro, da će skorih dana izaći prvi broj mojega pučko-zdrastvenoga tjednika Zarastveni pučki list“, koji Vam šaljem u prilogu. (Nastavit će #0). na djetetu od dva mjeseca, da je silno inteligentno, dok isto bude kašnje kretensko ,non plus ultra“. A odgoj pak puštaju ženama od zanata. Kako će to dijete biti odgojeno, kakove posljedice tr- piti će njegov karakter u odrasloj dobi? Pogle- dajte oko sebe pa sudite. Naobrazba mora biti temeljita ili nikakova, to je dilema, koja se poreći ne da. Temeljita, da bude odgoj dobar, nikakova, da bude prirodan, naravan. 1 cvijeće iz vazova caklenih kućica, nije tako milovidno i lijepo, kao ono poljsko, dočim i ono može biti ugodno i li- jepo, ako bude uvijek imalo sunca, proljetni i či- sti vazduh, neokaljanu vodu. K tomu treba još zaboraviti sa svim na sebe i sve sile posvetiti ko- risnu uzgoju, pa će biti manje vike na naše škole. A kakova mora da bude ta temeljita nao- brazba, a da odgoj bude zdrav i potpun? Sedmični pregled. Austrja. — U sjednici zastupničke kuće od petka dovršena je rasprava o prešnosti priedlo- ga dra. Herolda i dra. Sobotke, koji smjeraju na to, da se izabere odbor, koji bi imao revidirati ustav. Na ime vlade izjavio je ministar-presjednik barun Gautsch, da će vlada precizirati svoje sta- novište onda, kad budu predležali konkretni pri- jedlozi, kako bi se imao ustav promjeniti. Nu vlada ne će doći u položaj, da to učini, pošto je kuća otklonila prešne predloge. Zatim je nakom kratke debate prihvaćena zakonska osnova, kojom se povisuju mirovine činovnika, službenika, udo- va i sirota, umirovjenih po starom zakonu. Pošto su još riješeni neki podnesci, bila je odgođena sjednica do 24 o. mj. U pogledu izborne reforme vlada je počela pregovore sa strankama, protivnim toj reformi, pa su se pozivu vlade odazvali Poljaci i feudalni veleposjed. Osim sa zastupnicima tih stranaka konferirao je barum Gautsch još sa 'Talijancima, i sa Jugoslavenima. Dalmatincima je obećano, da će za uskrsnih praznika ministar financija dr. Kosel i upravitelj ministarstva trgovine grof Auer- sperg poći u Dalmaciju, da saslušaju želje i tego- be naroda. Za odsuća baruna Gartscha nastavit će pregovore sa pojedinim strankama ministar grof Bylandt-Reidt. Članovi pojedinih stranaka, izabrani u odbor za izbornu reformu, držali su ovih dana sjednice, da se posavjetuju o zakonskim osnovama i o pri- jedlozima, što će ih staviti. Srbija. — Engleška je preko srpskog trgo- vačkog agenta u Londonu predložila srpskoj vla- di, ako želi da se uspostave diplomatski odnošaji između Srbije i Engleške, neka 11 svojih oficira, koji su bili zapleteni u uroti proti kralja Aleksan- dra, isključi iz vojske i iz svake državne službe. Ovaj prijedlog donešen je u ministarsko vijeće, gdje je bilo zaključeno, da se za neko vrijeme odustane od odstranjenja urotnika. Za ovaj je“ zaključak bilo odlučno držanje neodvisnih radika- laca, koji su se protivili riješenju urotničkog pi- tanja, dok još nije riješeno pitanje trgovinskih ugovora i zajma. Domaće vijesti. Sjednica kluba Hrvatske stranke. — Klub Hrv. stranke obdržati će na 9 o. mj. sje- dnicu i to, kako je naknadno određeno, u Spljetu. Na dnevnom je redu: 1) Rasprava o političkom položaju, 2) Rasprava 0 organizaciji Hrvatske stranke, 3) Izvještaj klubskog odbora o pregovo- rima sa odborom talijanskog sabornog kluba, 4) Eventualna pitanja i predlozi Odreka Dr. Boža Vinkovića, — Usljed raznih spletaka i rovarenja proti Dr. Božu Vin- koviću sa strane magjarona .i nekih karlovačkih opozicijonalaca, upravio je bio ovaj g. C. Modru- šanu, predstojniku izbornog odbora za grad Kar- lovac_ pismo, u kojemu mu priopćuje, da polaže čast odboanika, jer se povlači sa javnog života i odriče svakog javnog rada. Pismo dakako nije bilo namjenjeno javnosti tim više što je spome- nuti opozicionalni izborni odbor u Hrvatskoj stro- go zabranjena udruga. Sasvim tim pismo je iza- šlo na javu i to posredovanjem župnika Hegedića, a obveselilo je sve one, kojima je Dr. Vinković odavna trn u oku, Nego dogodilo se je nešto što, je i nama milo, t. j. da je Dr. Vinković, posredova- njem svojih i narodnih prijatolja svoju odluku ustegao, te će i unaprijed još većom snagom i voljom koracati onom stazom, na kojoj smo ga i i do sada viđali. Politički proces. — U Četvrtak bila je u Zagrebu rasprava proti prvom odgovornom ure- dniku, ,Pokreta“ gosp. i i i ilderu i to radi ne- kih zaplijenjenih odlomaka u Pokretu“ od 11 siječnja 0. g, u kojima je državno odvjetništvo našlo zločin smetanja javnog mira i prestupak bunjenja. Rasprava je bila tajna obzirom na za- pljenu i radi toga što bi rasprava o deliktima smetanja javnog mira mogla smesti javni mir — tako je barem presjedatelj_ opravdao zaklju- čak tajnosti. Obtužnika su branili Dr. Gaj i Dr. Medaković. Rasprava je trajala čitav dan a na 6 sati po podne proglašena je osuda, kojom je g. V. Wilder bio osuđen na 6 mjeseca teške tamnice, a Pokret“ na gubitak jamčevine od 2.000 kruna. Proti osudi uložili su branitelji optuženoga ništo- vnu žaobu i priziv dok se je državni odvjetnik « osudom zadovoljio. Kvalifikacija kažnjenih čina i visina kazne i jamčevine učinile su na cijelo zagrebačko građanstvo duboki utisak. Strossmayerov nasljednik. — Tu skoro pronijela se po novinama vijest, da je kanonik Martinec već imenovan biskupom djakovačkim. U povodu toga javljaju ,Pester Lloydu* iz Za- greba, da vlada nije dosada mogla staviti kralju predlog glede popunjenja biskupske stolice u Dja- kovu jer još nije dovršena ostavinska rasprava za pokojnim biskupom. Sastanak hrv. sokolskih drnštava iz Dalmacije. — Na 25. o. mj. na poziv Dr. Maj- storovića sastadoše se u Splitu delegati raznih sokolskih društava iz Dalmacije, da se dogovore za svesokolski zlet u Zagreb. Jednoglasno je bilo zaključeno da sveslavenskom sokolskom sletu u Zagrebu dalmatinsko sokolstvo korporativno pri- sustvuje. Za pokriće odnosnih troškova izabran je centralni odbor, koji je ovlašten, da se obrati molbom, potpisanom od starješina svih sokolskih društava, na narodne općine, javne zavode i ro- doljube, da udijele pripomoć dalmatinskom so- kolstvu za pokriće troškova sleta. Kod ,eventua- lia“ prihvaćen je predlog Dr. Majstorovića, da se ima nastojati, da se u Sokolu izbjegne svako strančarenje. Iz novinarstva. — Šibenska ,Hrv. Riječ“ prenosi se od 1. o. mj. u Spljet, jer još nije do- bila potrebitu koncesiju za štampariju u Šibeniku. Družbine olovke. — lmade tomu već go- dina dana što su u prometu ove olovke sa zna- kom ,u korist družbe Sv. Ćirila i Metoda“ a vr- snoćom nipošto ne zaostaju iza raznih tudjih, po- najviše njemačkih proizvoda. — Na žalost opaža- mo, da_ne samo naši trgovci i učitelji drže se uporno stare tradicije, da je najbolje ono što iz Beča i u opće iz inozemstva k nama dolazi, te neće da vide, kako podupiru našim novcem na- še neprijatelje. — Napose bi naši trgovci trebali da budu bar donekle dosljedni kod gesla Svoj k svome“! da se istoga drže ne samo kad oni žele posao napraviti, nego da si budu svije- sni toga načela i kad im dodje u dućan koji tudjinac — putnik, neznajući ili hotimice ignori- rajuć — često i prezirući — naš jezik. — Družbi- ne olovke proizvadja jedna česka tvornica, kojoj je uspjelo u Češkoj istisnuti vrsnoćom svojih pro- izvoda posvema njemačke proizvode, hrvatskim trgovcima šalje hrvatske račune, hrvatski dopisuje, glavni zastupnik koji prima naručbe jest naš do- maći trgovac: — Dajmo dakle prednost uz istu vrsnoću onomu, koji je s nama, sa našim narodom iskreno osjeća i uz to podupire svojim radom i proizvodom našu dičnu istarsku družbu! ŠTAMPARIJA = <q DEGIULLI | DR. U DUBROVNIKU. OPSKRBLJENA JE SA NAJMODERNIJIM | NAJSAVRŠENIJIM STROJEVIMA, TE PRIMA SVE U ŠTAMPARSKU STRUKU ZASJECAJUĆE RADNJE, OD NAJJEDNOSTA- VNIJIH DO S NAJFINIJIM UKRASIMA IZRA- GJENIH, IMA BOGATI IZBOR SLOVA, A MOĆI ĆE IZIM ŠTAMPANJA IZRAGJIVATI SVAKOVRSNE RADNJE U BOJAMA 1 UTISNUTE U KARTUNIMA I NA PAPIRU. ) OPSKRBLJENA JE SA STROJEM ZA ) pur RASTRIRANJE Ri TE ĆE IZRAGJIVATI SVAKOVRSNE TRGOVAČKE UREDOVNE KNJIGE SA | == CRTAMA SVAKE VRSTI. = ) IMA_ I SVOJU IZVRSNO UREGJENU ) Dag KNJIGOVEŽNICU MI 4 ( € i 1 đ ? OPSKRBLJENU 8A NAJNOVIJIM SLO- Q VIMA i UKRASIMA, TE ĆE IZVRŠI Q VATI SVE KNIGOVEŽNE RADNJE SA € 1 6 i i 4 4 1 4 RST A A A Oi ) TISKOMU BOJAMA, POSREBLJENIM ) i POZLAĆENIM, A PRIMATI ĆE NA- ) RUČBE ZA IZRADBU RAZNIH GALAN- ) TERIJSKIH PREDMETA, KUTIJA IT. D. IT. D. Me PREPORUČA ZA TO SVOJE PROI ZVODE SL. OPĆINSTVU, A NAPOSE TR- GOVCIMA, ZAVODIMA | DRUŠTVIMA. ČETE