sudbinu radnika, jer dalje ovako ne ide, oni ku- šaju doskočiti zlu drugim sredstvima. To je kolo- nizatorna politika njemačkog cara i njegovo na- stojanje, da otvori njemačkim industrijalnim proi- zvodima nove pute. Da se ovim načinom ne mogu odstraniti socijalne nevolje, o tomu ima i u povjesti dokaza, ali za nas ekonomski slabe i nevoljne, ovo nasto- janje krije u sebi pogibelji, kojim ne možemo ni predvidjeti zamašaja. 'To možemo samo naslući- vati, videći, gdje naš svijet hrli na hiljade svake sedmice u daleki svijet trbuhom za kruhom. Mi dakle ne osjećamo prijeku potrebu socijalnih re- forma, jer razlika takovih u pučanstvu nema, da bi ih samo prevrat mogao izgladiti, ali što je još gore, osjećamo posljedice tih potreba, jer mi treba da platimo račun za ono, što industrijalne zemlje čine, da presušenje industrije ne pripravi još bo- “lje zemljište za socijalističku propagandu. Ima li načina da tomu izbjegnemo? Ima, a kazao ga je sam konferencijer g. Kristan, kad nam je istakao, kako socijalni demokrati vojuju za ujedinjenje južnih Slavena, jer samo to ujedi- njenje može nas sačuvati u ekonomskoj utakmici moćnijih susjeda. Ali do toga ujedinjenja ne će doći na temelju internacijonalizma, koji propo- vijeda socijalna demokracija, nego jedino na te- melju narodne ideje, iz naše vlastite snage, ini- cijative. Internacijonalizam naime ne. može tako zaslijepiti ni Bebela ni Adlera, da ne vide, kako bi Balkan ekonomski jak zadao smrtan udarac njemačkoj industriji, a ta činjenica čini sve Nijemce jednake, protivnike svakom ekonomskom podignuću južnih Slavena. Ovi razlozi čine nas skeptičnim prama općem lijeku, koji preporuča socijalna demokracija, ali to nas ne priječi, da pripoznamo opravdanost optužbe, koju diže na sadanje ljudsko društvo, i potrebu socijalnih reforma u smislu, da se po- vrati ljudsko dostojanstvo onim, kojim ga je pu- stopašno izrabljivanje otelo. Kako? što? to je teško kazati, ali da i narodne stranke treba da pristupe rješavanju toga problema, sili ih uz ostalo i samoobrana. Ne valja naime pustiti, da socijalna demokracija prikazuje svoj recept kao jedino spasavajući, a isto je tako pogriješno a priori zabaciti sve, što socijalisti kažu, samo za to jer su rekli socijalisti. U njihovoj nauci ima mnogo, što se ne smije prezrijeti, a prvo svega to, što kažu, da je današnje društveno ustrojstvo samo ljudsko djelo, pa da ga mogu ljudi raščiniti i pro- mijeniti, kako su ga oni i sačinili. uCOrda fratres“. Iz Zagreba dolaze vijesti, da će na ovogo- dišnjem internacijonalnom djačkom kongresu u Milanu biti dolično zastupana i naša narodnost, naša universa. U vijeku, kad svak nastoji da se organizira, da zajedničkim silama postigne ono, što pojedi- nac ne bi mogao nikada postići, nije čuda, da i djaštvo nastoji, da što čvršće stisne i svoje re- dove, da se i ono organizira. Te su ideje dovele do ,internacijonalnog djačkog udruženja“, kojemu je pod devizom ,Corda fratres“ udario temelj Dr. Eff. Giglio Tos. Sedma je ovo godina što je to društvo usta- novljeno a sa strane Hrvata nije se do sada skoro ništa učinilo da i mi u tom društvu budemo do- PODLISTAK. astavak). 28. ,Kako vidite iz obavijesti saradnika, što se nalazi na drugoj stranici omota, mnogi ugled- ni strukovnjaci obećaše mi saradnikovanje; nekim posebitim načinom nadam se, da ću kroz jednu godinu dotjerati dotle, da ču moći list izdavati u 1 milijuna primjeraka. U svome novom dnevni- načela ku zastupat ću sistematično moderne hi- iionije i bijologije | si čično ću doba javio obzirom na alkohol, i to perom pozva- tih, uglednih strukovnjaka, koji sv za jedno sa mnom mišljenja, da velja doduše odlučno nastu- piti proti neumjerenu uživanju alkohola, ali ipak da je umjereno piće čisto neškodljivo, pa jer je život širokih slojeva i tako bez uživanja, savjest bi nas morala gristi, kada bi im bez velikih uzro- ka htjeli oduzeti i tu mal« ugodnost. (9 Ovome mome nastojanju odazvaše se velike ,.. tičinila lično zastupani, da se pred tim ako i malenim forumom Evrope čuju naše želje i naše nevolje. Iz društvenog izvještaja za g. 1900. vidi se da je hrvatsko ak. društvo ,Zvonimir“ u Beču izja- vilo, da pristaje na osnovne članke udruženja, ali kasnije nije se ništa uradilo, da Hrvati pri- stupe društvu, niti da osnuju posebnu sekciju. Poznato mi je da je i Dr. Tartaglia na jednoj skup- štini akad. društva ,Hrvatske“ u Gracu bio po- krenuo tu ideju, i da je sa strane predsjedništva bilo obečano, da će se tomu udovoljiti, ali je i to — kao što je kod nas obično — ostalo samo na papira. Ovo bi bio sada treći pokušaj, koji će valjda uspjeti, jer se je za to uz akademsku omla- dinu na zagrebačkoj universi zauzeo i ovogodišnji rektor Dr. Heinz. Iste sreće rekbi da su i braća Srbi, jer ni oni nijesu do sada pristupili društvu, premda bi to i njima kao i nama bilo od velike koristi. U tomu su nas pretekli Rumuni, Bugari, Česi i ljaci, jer oni u spomenutom društvu imaju već svoje sekcije. Dosadašnji rad društva pokazao nam je dosta jasno, da nam ne prijeti pogibelj od ,internaci- jonalizma“, na kojemu je društvo osnovano, nego dapače da od onakvog ,internacijonalizma“, naša narodna stvar može imati samo koristi, jer društvo, kako je to više puta izjavilo, poštuje slo- bodu i ravnopravnost svih naroda. Prvi društve- ni kongres u Turinu, koji je bio god. 1898. pri- hvatio je slijedeći zaključak: ,Međunarodni kon- gres velikoškolaca izjavljuje svoje simpatije ru- munskim delegatima i izraznje svoje štovanje prama njihovim narodnim težnjama kao i prema narodnosnim težnjama svih naroda“. God. 1900 upravilo je presjedništvo društva molbu ugarskom ministru za bogoštovlje i nastavu i rektoru uni- versiteta u Vel. Varadinu, moleći ih, da opozovu kaznu, udarenu osamnaestorici rumunskih akade- mičara. Lanjske je godine društvo izrazilo svoje simpatije udruženoj slavenskoj i talijanskoj aka- demskoj omladini u Beču, kad su ono bili izlo ženi bahatosti njemačkog šovinizma, jer su tobože na bečkoj umiversi pripoznati kao gosti. Ovi i ovaki zaklučei društva odgovaraja potpuno misli- ma njegova utemeljitelja, koje je upravio u apelu na djaštvo; ,Ja ne mislim da mi osnujemo jed- nu stranku, nego jednu grapu rađenika i tako da rečem, apoštola, koji će, zadaknuti idealom bratstva i mira, težiti na pobjedu časne i pra vedne stvari“. Ako je ikomu potreba, da stupi u spome- nutu djačku organizaciju, to je sigurno nama Hrvatima o kojima :se svijetom širom razne pre- drasude. Mi koji smo smatrani gostima skoro na svim universama osim Zagrebačke, i kao ta- kvi izloženi šovinizmu privilegiranih naroda, to- bože jer smo inferiorni, moramo da pokažemo našim kolegama drugih narodnosti, da smo i mi narod i kao takav hoćemo da imamo sva prava, koja nam kao narodu pristoje. U to ime pozdra- vljam sudjelovanje međunarodnom kongresu u Milanu u nadi, da se to neće ograničiti samo na sudjelovanje, nego da ćemo i mi poput ostalih naroda dobiti čim prije svoju posebnu ,hrvatsku sekciju“. T. N. Ugarska. — U ugarskoj krizi nastala je zadnjih dana takova promjena, kakovoj se nije niko nadao. Između koalicije i krune postignut ; je sporazum i mješte otvorenog absolutizma, koji je imao ovih dana nastupiti, došla je na vladu — koalicija. Nacrt sporazuma priredio je Košut. Barabas ga je prikazao Kristoffyu, ovaj Fejervary-u a obo- jica kralju, koji ga je u cijelosti primio. U petak su bili kod kralja Andrassy i Košut a već u su- botu povjeren je Wekerlu sastav nove vlade. Uvjeti mira koji su doveli do sporazuma bili bi slijedeći: 1. Njegovo Veličanstvo povjerava koaliciji sastav kabineta. 2. Neodvisna stranka i stranka 48 god sa tri člana sudjeluje kod sastava kabineta. 3. Nj. Veličanstvo imenuje za ministra predsjednika onaku ličnost, koja pripada koaliciji . ili simpatizira sa koalicijom. 4. Novi kabinet nosi prelazni karakter i njegova prva zadaća jest pro- vedba izbora. 5. Novi sabor stvara novi izborni zakon u smislu one osnove izbornog prava kano što to dosadanja vlada kani učiniti. 6. Na temelju novog izbornog prava sazvati će se novi sabor, u kojemu će sada imenovano ministarstvo dati svoju ostavku, na što će Nj. Veličanstvo iz sre- dine većine imenovati parlamentarnu i ustavnu vladu. 7 Prelazna vlada provesti će izim izborne reforme budget firošle godine kao i ove godine, te redoviti kontigent novaka, nadalje nuždne so- cijalne i gospodarstvene osnove, kano i sa odo- brenjem Nj. Veličanstva osnove za učvršćenje ustava. 8, Medjunarodne trgovačke ugovore uredit će zakonodavnim putem. 9. Autonomni carinski tarif provodi se obzirom z. č. XII.: 1899., a u gospodarstvenom odnošaju prema Austriji ostaje status quo do novog sabora. 10. Na polju unu- tarnje uprave vlada ima slobodne ruke, 11. Svaka stranka u podpunoj mjeri zadržaje svoj program, vojnička pitanja ostaju netaknuta do novog sabora. Kako se vidi oporna pitanja ostaju netak- nuta, a radi se samo o tomu, da se provede opće pravo glasa. Novo ili kako ga u političkim krugovima nazivlju ,veliko“ ministarstvo sastavljeno je ova- ko: predsjedništvo i financije Wekerle, unutarnji poslovi Andrassy, trgovina Košut, pravosuđe Po- lonyi, poljodjelstvo Daranyi, nastava Apponyi, a latere Zichy, domobranstvo privremeno Andrassy, a ministrom za Hrvatsku imenovan je Josipović. Godišnjica smrti Strossmayerove. — Dne 8 o. mj. navršila se je godina dana, od kada nam s ovog svijeta nestane vladike Josipa Jurja Strossmayera. Veličina gubitka osjeća se sve više, čim se više prilike u domovini približuju onomu stanju, koje je neumrli pokoinik cijenio podlogom napre- tka jednoga naroda dvaju imena. Strossmayer naime nije samo kulturna pojava, hrvatski me- cena, komu narod duguje veći dio prosvjetnih tečevina, već je on inkorporacija one misli, koja jedino Hrvatima i Srbima može da dade obličje naroda. Pokret“ pred sudom. — Osvrnuli smo se u prošlom broju na ovu parnicu. Sada izno- simo neke potankosti. U obrambenom govoru pri- opirati dokazivanju za umjereno uživanje alkohola, pakrije \gnusne novčane spekulacije. Ako se bez- pa bilo to i od prvih autoriteta, to onda pivovas narska industrija ima dva puta više uzroka, da me podupire u mome nastojanju, da pomogne podignuti pučki, a istodobno valjani list, koji će se sistematično boriti proti apstinentnom pokretu, osobito što se tiče piva, u kojemu je najmanje alkohola i zato najmanje škodi.“ Molim dakle, da biste poduprli moje nasto- janje, kako je to učiniia pivovara u... 1. da mi potpišete jednokratnu svotu; dušni kapital laća i takovih vredstava, alo se bez skrupola služi svime samo da uzdrži narod u svo- joj tiraniji, onda i najbezbrižnijemu čovjeka mora biti jasno, da boj proti alkoholizmu danas nije drugo nego boj proti kapitalu. Svi. koji se okori- šćuju alkoholom, svi ti rade na narodnome [iro- padanju, na njegovome duševnom, tjelesnom i gospodarskom nazadovanju. Tuj se ide za najve- ćim socijalnim dobrostanjem. što ga alkohol krade narodu, obraća u novac i spravlja u svoj džep. 1 2. molim, da bi naručili stanovit broj prvoga zato boj proti alkoholizmu jest soeijalni boj. Čo- broja, koji vam dajem loco Miinchen uz slijedeću cijenu : 1000 primjeraka . 2 +. + + Mk. 120. 2000 Ni enii , 230. MEET e 226 0 175. Molim dakle, da biste mi u kratko vrijeme odgovorili i ostajem najponizniji odani Arthur Kirchhoff. Komu nije bilo jasno, taj se je mogao iz vječe, ženo, radniče, proletarče — svojemu naj- većemu neprijatelju, onomu, kojemu je korist tvoja propast, propast tvoje obitelji, tvoje djece, duše- vna, tjelesna, moralna i vjerska propast — da. njemu u žvalo metneš svoj krvavo stečeni novac? Njegu ti pitaš u znoju lica svojega, obogaćuješ ga i jaćaš, da te onda lakše i uspješnije zatire. Za njega radiš; da bi njega obogatio, odjevaš kukavno sebe i djecu, kukavno se hraniš, kuka- ovih pisama bjelodano osvjedočiti, da umjereni“. vno stanuješ. Ako imaš srce, razum, volju, moraš zastupaju u prvom redu interese onih, koji su zainteresovani u alkoholu. Danes vidimo, kaže dr. već jednom dokrajčiti takovo stanje. A to je sve- osve u tvojoj ruci. Samo jedan put: ne marim! Bloeher, da novac pivovara ustraja list, koji na i zlosretne će navade nestati, sveze će se preki- prvoj stranici propovijeda stereotipnu ,umjereno+ st“, da na drugoj opet toliko besramnije pravi reklamu za alkohol, Može li čovjek pomisliti krva« viju porugu svega toga pokreta za ,umjerenost“. nego li je fakat, da pivovare na svoj trošak izda- vaju list za umjerenost, ne bi li tako prodali više piva? Pod krinkom dakle smattranige eta veći se rat za isisavanje, imena , ih ljudi zna- nosti“ moraju služiti tome, da umire narod, + muti. Ne stotine, ne tisuće, — milijoni su to već prije tebe učinili, pa da ti nećeš moći razriješiti te ropske lance? Ustani i oslobodit češ se! A zatim hajde i žrtvuj samo malen dio onoga, za što si prije a bez velikog računanja, kupio od svoga neprijatelja siromaštvo, žrtvuj to za politi- čnu, strukovnu organizaciju, za novinstvo, i mno- go česa će se po tome promijeniti. Ovo je program, koji koji svak razumije, koji obećaje uspjeh i koji je jeba. je jur počeo slušati opominjajuće glasove, i dal već imao usp, kazao je branitelj Dr. Wildera, Dr. Medaković, svu trulež javnog života u Banovini. Nasilja, ko- ja čine vlasti kod izbora, ilustrirao je primjerima iz vlastitog iskustva, kao i onima, koji su bili predmetom burnih debata u saboru. Osobito se je dojmila odrješitost Dr. Wildera, kad je izja- vio, da ne povlači nijedne riječi i da ne ublažuje nijedne stavke inkrimiranih članaka. A kad je drž. odvjetnik tvrdio da u kaznenom zakonu u Ba- novini nema političkih zločina, nego da su to obični zločini, rekao je Dr. Wilder: Gospodo suci, prema mišljenju gosp. drž. odvjetnika stoji pred vama jedan obični prosti zločinac. Ja se ponosim, što sam takav zločinac, jer onda se nalazim u društvu naših najboljih ljudi i rodoljuba, koji nesebično i požrtvovno rade na korist i sreću svoga naroda i otačbine. Dajem samo još na znanje gosp. drž. odvjetniku, da sam ja s pogledom na svoje političko uvjerenje, zbog koga sjedim na optuženičkoj klapi, i ujedno po- sve nepopravljiv zločinac, Osuđu pak, ma kakova oma bila, smatrat ću osvetom državne vlasti“. Koliko su ove riječi na čast g. Wilderu, to- liko služe kao opomena zagrebačkim silnicima. Tomašićevi dohoci. — ,Novi List“ iz- nio je tu skoro, koje dohotke pobire Nikola 'To- mašić kao javni čovjek. 1) U hipotekarnoj banci K 14.000, 2) Centralna štedionica K 14.000, 3) Ministarska pensija K_ 12.000, 4) Zastupnički mandat u Pešti K 6.400, 5) Zastupnički mandat u Zagrebu K 1.600, 6) Banka za poreelaciju i kolonizaciju K 10.000. — Ukupno K 58.000. Izbor zagrebačkog načelnika. — U zadnji četvrtak obavljen je izbor zagrebačkog na- čelnika. Izbor je obavljen ceduljama a prisustvo- vao mu je vladin povjerenik Štrbac. Načelnikom - je izabran sa 35 glasova proti 14 dosadašnji na- čelnik pa za tim komesar Amruš. Čisti“ su svo- je glasove (14) predali za Gasparovića. Hrvatski sabor. — Službeni list hrvat- ske vlade objavljuje kraljevo ručno pismo, kojim se hrvatski sabor sazivlje za 18. travnja. Pogovara se, da kratko jeme, te da će biti raspušten i raspisani novi će sabor vijećati samo vri- izbori. Iz novinarstva. Dr. M. Dežman odstupiti sa uredništva ,Obzora“, a da će na njegovo mjesto doći suradnik ,Nar. Lista“ g. Vinko Kisić. Za uspostavu opere. — Na 6 o. mj. obdržana je u Zagrebu. kod vlade anketa, koja je vijećala o uspostavi opere. Rekbi da je zaključeno da se opera uspostavi. Grad Zagreb davati će u tu svrhu povišenu subvenciju od: 50,000 Kruna. Naročiti odbor ima da prouči još neka detaljna — Pogovara se, da će pitanja i da sakupi potrebno gradivo. Hrvatsko rad. pjev. društvo ,,Slavulj“ u štajerskom Gracu obdržavalo je na 30/1. t.g. svoju glavnu skupštinu i izabralo slijedeći odbor: Predsjednik Franjo Štefanić, podpres. Stefan Sur kalović, tajnik Dragutin Štefanić, blagajnik Blaž Ornig. Odbornici: Rudolf Vukovinski, Frano Mija- šić, Gjuro Skrba. Zamjenici: Stjepan Gregurić, Tomo Bregović, Vjekoslav Haherštok. Nadgledni odbor. Rikardo Cenšić, Adolf_Burić, Josip Šuba- rić, Novinar Stjepan pl. Kose. Jadranska banka u Trstu. — Ovaj naš mladi zavod, koji postoji ni dobro 4 mjeseca, širi svoj djelokrug na sve strane, tako da prvotna 29. Ja sam u središtu austrijskoga kršćanskoga radništva, pa mi je poznato, kako našim radnič- kim organizacijama, našim mladim strukovnim orga- nizacijama, a ništa manje i političkim organizaci jama i našemu novinstvu živo treba požrtvovanje volje i jakosti radništva. Poznato mi je, kako ih pomanjkanje potrebitih novčanih sredstava priječi pri njihovu radu. Kazao je de. Pieper: Glavni uzrok, da se ne napreduje kako bi bilo željeti, stoji u gospodarenju s drobišem u društvima. Ali ja poznam zgodno sredstvo: Dajte, da vaši članovi budu apstinenti i svijesni socijalne dužnosti, i vi čete imati na raspolaganje požrtvovnu, nepredo- bivu vojsku i pune blagajne! Pa ne osjećaju li baš radničke organizacije, da je alkohol najpogibeljniji neprijatelj sloge? Ne smijem na tome propustiti a da ne spo- menem, da je socijalna demokracija, ta učiteljica taktike, već usvojila alkoholno pitanje, na bi li tako izvadila kapitala za svoju strančarsku poli- tiku. Sa svoje strane ona ima nato potpuno pravo, pa isto tako naša je dužnost, da se i mi isto tako dosljedno latimo toga sredstva. Engleška, švajcar- ska, holandeška, njemačka socijalna demokracija već su zapodjenule taj rat. Belgijska pod vodstvom Vanderveldesa zahtjeva, da se alkohol sveosve odstrani iz svih društvenih prostorija i prijeti neposlušnim organizacijama, da će ih isključiti iz saveza. Sastanak austrijske socijalne demokracije u Beču 1903, zahtjeva od članova, da se u dru- štvenim prostorijama niko ne smije siliti na piće Potreba je, da se i druge stranke pridruže po- kretu — koliko prije, koliko radikalnije — toliko bolje — dokle još nije prekasno! (Svršit će se).