glavnica od K 1,000.000 nije dostatna za redo-
vito poslovanje, Uslijed toga razvoja, koji natkri-
ljuje sve nade, koje se u taj zavod u njegovu
postanku postavljale, sklonilo se upravno vijeće
predložiti redovitoj skupštini, da se povisi čim
prije prvotna dionička glavnica na K 3,000.000.
Ta će se skupština obdržavati početkom idućeg
mjeseca. 'To je rijedak slučaj, da novi novčani
zavod potrostruči svoju glavnicu prije prve bi-
lance, dapače takav slučaj nam nije u opće. po-
znat. Ako se je upravno vijeće odlučilo do takog
koraka, to je znak, da se zavod krepko razvija te
da obečaje najbolji uspjeh. Sad će imati priliku
svi oni, koji nijesu mogli dobiti dionica u prvoj
emisiji, da nabave dionice ,Jadranske Banke“.
Osobito bi bilo željeti da se okoriste novim dio-
cam zadruge, kojim je Jadranska Banka“ veliki
oslon, jer je ona po svojim pravilima pozvana
na to, da potpomaže zadružni kredit. Nadati se
je s toga za stalno da će uspijeh emisije biti.
Najljepši uskrsni dar. Valjanoj djeci
pučkih škola jesu zlatne pohvalniče od Fr. Bar
tuša, koje su upravo izašle u petoj nakladi. Ima
ih 10 vrsti. Ukrašene su slikama' piesmama, pripo-
vjestima i poukama. Vrlo se traže. Cijena im je
za 100 komada 4 K. Naružbe se šalju Franji
Bartušu, rav. učitelju u Zagrebu.
Gradska Kronika.
Uskrs.
teljima želimo sretne uskrsne blagdane !
+ Kate Pehovac. — U ponedjeljak je u
Mokošici preminula u 88. godini života Kate Pe-
hovac, majka braće Iva, Toma i Luke Pehovac.
Svim našim čitateljima i prija-
Bila joj laka zemlja a obitelji i svojti naše sau-
češće !
Općina dubrovačka Dr. Peru Čingriji.
— U ponedjelnik na 9. o. m. bila je izvanredna
sjednica općinskog vijeća, koju je na poziv ne-
kolicine vijećnika sazvao -prvi prisjednik g. An-
tun Milić. Na dnevnom je redu bio: Predlog g.
Mata kap. Katičića i družine o počasti, koju će
općina iskazati g. načelniku Dr. Peru Čingriji pri-
godom 35. godišnjice njegova javnog rada.
Iza kako je bio ustanovljen dovoljan broj
Mata kap.
Katičića. i družine, u kojemu se predlaže, da se
vijećnika, čita se pismo vijećnika g.
prigodom 33. godišnjice javnog rada gosp. načel-
nika Dr. Pera Čingrije kao zastupnika na dalma-
tinskom saboru i vijećnika na dubrovačkoj opći-
ni u njegovu »Široka ulica“ prozove
,Čingrijina ulica“ te da općinska uprava postavi
u općinsku vijećnicu načelnikovu sliku, koju će u
počast
svoje doba neki vijećnici o svom trošku dati na-
praviti, da tim i sa svoje strane počaste gosp.
načelnika.
ovori vijećnik Dr. M. Me-
svojih drugova potpisanih
Kod rasprave g
dini. U i
na pismu podupire predlog. Teško je, a i suvišno,
ime svoje
nabrajati zasluge Dr. Pera Čingrije, koje je on
stekao i za grad i za narod kroz 35 godina ja-
vnoga rada bilo kao zastupnik u Zadru, bilo kao
vijećnik u Dubrovniku, ali mu se čini potrebito
istaknuti napose uzroke, koji su predlagatelje po-
takli, da predlog iznesu. Spominje borbe 60» go-
dina, kad je nekoliko mladih ljudi preglo da na-
rodnoj misli, koju su naučili poštovati u tuđini,
pribave poštovanje i u svojoj domovini. To je
bila golema borba već po sebi, a još su je gole-
mijom činile prilike. O njima neće govoriti, tim
više što u vijeću ima ljudi, koji bi to mogli bo-
lje kazati, jer su ih poznavali :de visu. Napome-
nuo ih je samo, da sjeti ljudi, kojima mi u na-
rodnom pogledu dugujemo ono, što imamo. Klai-
ča i Pucćića više nema. Ostaje nam jedino Dr.
Pero Čingrija, da nas sjeti zadaće Dubrovnika u
narodu. On je ona veza, koja veže prošle borbe
sa sadašnjima. Trideset i pet godina rada praće-
na često od uspjeha, ali još češće od razoča
kao da nijesu ostavile traga na duhu
vatrom kao negda
ranja,
i'era Čingrije.
bori se još uvijek za ideale svoje mladosti. 'Ta-
kovu čovjeku teško je iskazati doličnu čast, kad imu
je već građanstvo u Dubrovniku opredijelilo u gradu
prvo mjesto, a narod pozvao ga na vodstvo. Ali
današnjeg iskaza ipak treba. Treba ga nama, da
pokažemo svijetu, kako znamo cijeniti građanske
kreposti, koje su od Dr. Pera Čingrije učinile ono
što je: prvo narodnog budioca, sada narodnog
vođu.Svršava osvrćući se na opasku,da bi bolje bilo
ulica nazvati: ,ulica Pera Čingrije“. Pristaje na
tu izmjenu, jer još bolje odgovara namjeri, koju
su predlagači imali.
Kod+ glasovanja obe tačke prijedloga pri-
mljene su jednoglasno, a sjednica je zatvorena
uz oduševljeni poklik: Živio Dr. Pero Čingrija.
Odgovor Dr. Pera Čingrije. — Općina
je gornji zaključak odmah telegrafički javila načel-
niku gosp. Peru Čingriji, koji se je tada nalazio
u Spljetu na sjednici kluba ,Hrv. stranke“, Od
njega je na to prvi općinski prisjednik g. A. Mi-
lić primio ovaj brzojav:
nIznenađen dubokom zahvalnosti primam ne
za kakvu osobnu vrlinu nego kao znak odobrenja
zagovaratelju ljubavi mira i toli potrebite naro-
dne sloge“.
Jednakom
U pomen g. 1806. — Dne 28. maja o. g.
vrše se se sto godina, da je zapovjednik francu-
ske vojske ušao u Dubrovnik te izdao proglas, ko-
jim je faktično pokopana sloboda drevnoga nam
Dubrovnika.
Poslije pregovaranja između izaslanika hrvat-
ske i srpske stranke, g. načelnik pozvao je u su-
botu u 5 sata po podne na dogovore po tri iza-
slanika svakog društva, u kojim se okuplja građan-
stvo, da se odluči kako bi trebalo pomenuti taj sud-
bonosni dan u dubrovačkoj povjesti. Kako nam je
vljaju, edlučilo se da se jednoga od dneva od 25.
do 28. maja drže zadušnice dubrovačkim pokoj-
nicima i da se kupe doprinosi za ,zakladu za ispi- _
tivanje dubrovačke prošlosti.“ Na sastanku birao
se pododbor, koji bi imao pripraviti, što je potrebno.
Socijalistička konferencija. — V petak
bila je treća socijalistička konferencija g. Ktbina
Kristana. Vidjelo se očito, da je konferencijeru bilo
mnogo stalo do toga, da izbjegne prigovoru, kao
da mu nije do istine, nego samo do agitacije, a
treba kazati, da je govorio pun obzira na slušaoce,
koji ne pripadaju njegovoj stranci, i onda, kad je
htio da življe istakne sukob između ideje socijalne
demokracije i shvaćanja drugih stranaka. Na svrsi
govora žestoko se oborio na agitaciju, koja se
proti njemn bila povela, i proglas, koji je ,neko-
liko građana“ bilo izdalo, gdje su mu govorili,
da je prošli put bio neuljudan.
Na to je ustao otac Tadin, da odgovori.
Počeo je, kako mu se čini skoro nemoguće, da
se u hramu, koji su Dubrovčani podigli prosvjeti
i idealima, jedan stranac usuđuje vrijeđati domaću
čeljad.
Dalje nije govorio, jer je na te riječi u ka-
zelištu, gdje je bilo do 500 ljudi, nastala takova gun-
gula, da se nije moglo ništa čuti. S jedne strane
vikalo se protiva Tadinu, a s druge mu se burno
povlađivalo. Sa vikom miješalo se pljeskanje i
zviždanje, sve dok nije politički komesar skup-
štinu raspustio. Demonstracije su se tada nasta-
vile na ulici, a debate po krčmama i kavanama
do u kasnu noć.
'Tko je dakle dobio? — Nitko, jer ni plje-
skanje ni žviždanje ne odlučuje o ovakim pro-
blemima. Općinstvo je pak izgubilo prigodu, da
se uputi u ovo sada tako znamenito pitanje. O nje-
mu je dosta čulo i čitalo, ali ništa takone bistri
pojmove, kako raspravljanje o javnoj stvari.
Kolaudacija kuće g. Jelića. — Općina
je uskratila kolaudaciju nove kuće, Jelićeve u
koju bi trebalo da prijeđe okružni sud.
Razlozi, s kojih se to dogodilo već su poz-
»resuda konstatuje cijeli
nati našoj javnosti.
niz nedostataka, i zloporaba sa strane g. Jelića.
Gradilo se i da se nije ni pitala
prethodna dozvola općine. Te preinake stavile su
i valjalo, a
u ozbiljnu sumnju solidnost zgrade, o kojoj se
i onako sumnjalo već prije. Spominjemo samo,
da se na temeljima, određenim prvobitno za štalu
nadogradila zgrada od tri kata.
Općina je dakle zbog bezobzirnosti vlasnika,
koga su na žalost sokolili ljudi, koji bi bolje bili
učinili, da mješte davati deke pogledaju prije
građevni pravilnik, bila stavljena pred gotov čin.
Kad bi bila kolaudirala zgradu prelazeć preko
nedostataka, ona bi bila dopustila, da se neka-
žnjeno gazi građevni pravilnik, a njega ne valja
da poštuju samo obični ljudi, nego i g. Jelić i
e. k. sudbena uprava. \
Vjerujemo, da se sada nalaze u neprilici i
jedan i drugi. Ali su oni krivi. Da je bilo malo
više takta, a manje samopouzdanja, i da se je
radilo u pitanju prenosa suda na Gradac u spo-
razumu s općinom, i manje se obaziralo na komo-
ditet nekolicine činovnika, do ovoga ne bi bilo ni
došlo.
Zločin i kazna. — Ovo je zločin, a za to
su g. Obuljen i g. Jelić cijenili, da treba kazniti
i grad, kojega interese općina brani, i neke op-
ćinske prisjednike. Ideja je uprav austrijska, a
evo u čemu sastoji: Baš za to što se općina pro-
tivi, da sud pređe na Gradac, treba to uraditi
pod svaku cijenu, pa je g. Obuljen odredio, da
sud ode u kuću Jelićevu ispod one, o kojoj se
radi, a g. Jelić otkazao ne samo obiteljima, koje
stanuju u toj kući, nego i stanarima druge svoje
kuće u Pilama među kojima“ je slučajno i prvi
općinski prisjednik.
Na ovakov djetinski inad možemo im samo
doviknuti : Ne budite smiješni, gospodo! Ne za-
mjeramo toliko g. Jeliću, koji napokon brani
svoje interese, ali g. Obuljen morao bi ipak biti
toliko pametan, da razumije, da se neke stvari
ne moga činiti.
Sokolska akademija. — Na uskrsni po-
nedjelnik prigodom godišnjice opstanka društva
priredit će naš ,Sokol“ u Bondinom kazalištu
društvenu akademiju na korist svoga fonda. Za-
nimanje za ovn akademiju opaža se već od ne-
koliko vremena, osobito među mladeži pa se je
nadati da će i uspjeh u svakom pogledu odgo-
voriti očekivanju. Preporučili bi samo gg. vlasni-
cima loža, da ne udare velike cijene ložama, jer
inače prave nepriliku društvu. Darove prima g.
A. Brognara u svom dućanu na Placi, gdje će
,
biti također i izloženi. sokolske
akademije ovaj: 1. Dio, 1. Živa slika. 2. Nastup
djevojaka u prostim vježbama sa batinama. %.
Nastup dječaka u prostim vježbama po francus
kom načinu (sa otvorenom rukom). 4. Nastup
članstva u tri odjela sa jednom izmjenom na
spravama. 5. Nastup dječaka u četiri odjela sa
jednom izmjenom na spravama. 6. Nastup uzor-
nih vježbačica cvjetnim krugovima. IL. Dio: 7.
M. N. Nikolić: ,Sokolu“, deklamuje ,*, 8. Dje-
čački prvi odjel na amerikanskoj preči. 9. Uzor-
ni vježbaci na amerikanskoj preči. Zatim brilan-
tna lakrdija u jednom činu; ,Kuvar i sekretar“
ili ,Nijesu se dobro razumjeli“. III. Dio: Ples.
Sokolske vježbe na gruškom polju. —
U prošlu je nedjelju naš Sokol“ za prvi put
počeo da vježba na gruškom polju, jer osobito
neke vježbe, koje zahtijevaju prostora, nije mo-
guće obavljati u Sokolani. Nije to dakle bilo ni-
kakvo produciranje društva a ipak smo se morali
diviti preciznosti pojedinih vježaba, koje očito
pokaznju, da društvo svaki dan to bolje napre-
duje.
Raspored je
Pišu nam iz Konavala na 9. o. mj.:
Jutros, na opće čudo, osvannio sve Konavle kao
posuta njekim pepelom tmasšte boje. Da nije to
pepeo donesen preko mora od vulkana Vezuva,
koji je sada u provali?
Isti pojav opazio se j>
Stranci u Dubrovniku. — Jučer je sti-
glo preko Bosne 20 pitomaca trgovačke akade-
mije u Budimpešti. — Sa Loydovim parobrodom
Thalia“ prispjelo je u grad 120 izletnika beškog
Turisten-klub“, Odavle će u Kotor pa zatim u
Vis. Komižu, Hvar, i natiag u Trst. — U subotu
stići će m Gruž Lloydov parobrod _Bohemia“ sa
150 izletnika, koji su na 2 aprila od putovali iz
Trsta, obašli Italiju a sala se preko Mletaka i
u i nas u gradu.
Trsta vraćaju kući.
Izlet. — U nedjelju na 2
izlet u Cavtat, a u ponedjenik u isti sat na Trste-
no. Prisustvovat će i glazba oba puta.
s. po p. bit će
Kazalište. — U četvrtak izvađao se je na
našoj pozornici historični komad ,,Juran i Sofija“
a u ponedjelnik ,Boj na Kosovu“, dočim smo u
subotu vidjeli Tolstojevo ,Uskrsnuće“ u nedjelju
»Djevojačku Kletva“, a u utorak, kao oprosnu
predstavu ,Graničare“. Nek mi se ne zamjeri ako
rečem da su historični kowadi kao ,Juran i So-
fije“ i ,Boj na Kosovu“ preživili svoja doba. 'To
je vrijedilo još onda kad je trebalo probuđivati
narodnu svijest, a danas zagrijava to djecu i ni-
koga drugoga. U ,Juranu i Sofiji“ bio je izvrstan
g. Dinić, koji može ulogu Erdčdija brojiti među
najbolje svoje uloge. Igri su doprinjeli i naši di-
letanti. Ne mogu, a da ne zamjerim g. Dinulo-
viću neznanje parta, ono nespretno držanje na
pozornici, što je izgledalo kao nekakva posprdnja
komadu, i što je učinilo, da je komad bio igran
slabije O Uskrsnuću“ možda ću imati prigode,
da opširnije progovorim drugi put. G. Milutino-
vić uvjerio nas je da je glumac svoje vrsti. Drugi
su bili i tu i tamo dobri.
Nek se pobrine uprava da nam barem je-
dnom na godinu dovede ovakovo jedno naše
društvo, a glumcima ,Do Vidova“. Henry.
Iz Župe. — (Bujice — pogibelj — vladin
doprinos) — Dne 6 o. mj. na pozit. općinskog
upraviteljstva bili su seoski zborovi u odlomcima
Grbavac, Martinovići, Makoše i Buići. Raspravljalo
se je & uređenju bujici, koje su uprav opasne
postale, naročito ona u ,Grbavcu“. Doznajemo da
vlada u ovu svrhu daje 50%, Zemaljski Odbor
25% a zahtjeva se da zanimanici doprinesu osta-
lih 25%. stvar, koja je nemoguća, jer su oni
odlomci :tako siromašni, da nemogu ni sadašnje
općinske prireze da doprinasaju. Uređenje ne dade
se odgoditi bez očite nesreće za stanovnike sela
Grbavac, kojima su već kuće počele padati. U
ovakovoj okolnosti šta se može uraditi? Po našem
mnijenju trebao bi jedan pokrajinski zakon, po
kome bi 50% doprinijela pokrajina a u toliko
vlada bi morala započeti radnje sa 50% doprino-
sa te zaustaviti prosjedanje, dok zakon bude go-
tov. Radi se o životu ljudi što vlada nesmije
zapuštiti bez velike adgovornosti.
OGLAS. — Ovim se javlja, da će se
kao obično prigodom Uskrsnih blagdana
čitati svećane svete mise sva tri dana u
crkvi sv. Felića na Pilama. Ročetak na
9 sati u jase.
GliSSNIO LE.
prokašano proti kašlju, bolestima grla i ka-
' tarima u trbuhu i mjehu.
jejenom mie)
ke s E mj
:
it
| &
s
a
*
+
u zglobovima grčeve, bolesti hrpta
života i mišica išćašenja i t. d. lije
či po usljed tisuće zahvalnica Fellero-
vo Flnid od bilja i esenice bolji ugo-
dno miriše sa markom ,Elsa-Fluid“ :
12 malih ili 6 dvostrukih flaša vrijede [2
5 K. 24 male ili 12 dvostrukih frank
8 K 60 h. i Fellerove čisteće Rhabar
ber-Pilule sa markom ,,Klsa-Pilule“, \
kutija franko 4 K, kod proizvoditelja
E. V. Feller, apotekar Stubica, Jelisa vintrg (Hrvatska).
Preporučuju se Fellerove čisteće Rhabarber-Pilule
sa markom ,Elsa-Pilule*. 6 kutija 4 K. One djeluju po-
voljno kod bolesti želudca, slabe probave, bljedoće i t.d.
Pravog balsama ne dobiju se | nego 2 tucata fran-
ko za 5 Kruna.
Zagorski širaup za prsi i kašalj 2 flaše 5 Kruna.
Prave švedske kapljice za želudac 3 flaše 5 Kruna franko.
Ro. i uložne bolesti, trganje
= Štajersko Zemaljsko liječilište
- Kupeli Neuhaus -
kod Cili (397 met. nad površ. morskom)
opće poznata Akratotherme od 37% Celsius i ocalni
izvor za piće. Željezna stanica Cili, 8 ura od Beča
lektrićne kupelji, masaža, svedska zd:
stika, Elektrotherapija itd.
Izvrsni zdravstveni uspjesi
kod ženskih i živćanih bolesti, uloga, r isma, bo-
lesti u mjehuru itd. Svake vrsti užitaka i zabava, Iz-
vrsne restauracije, sjajan park i prostrane čekinja-
ste šume, poštanska i brzojavna štacija. Umjerene
cijene. Upravitelj i kupali _ lijećnik Dr.
ijesti i badava kod uprave
— — Sezona od Svibnja do Oktobra. — —
sjeni umianndaaini u «
a A doiijnjijese
Ljučavina, nadutost, uzrignjivamje,
: ta obično su znakovi iskvarene
glav obolja, jako djelatnosti želudca i droba,
zoja se nikako ne smiju
zapustiti. Preporuča se za
lupanje srca be- odstranjenje = tih . smetnja
: Regiieiaa selo
anieca i i- izvora“, koje i liječnici
sanica 1 preki- preporučuju. Rogatački
»Ttyria izvor“ je jačji,
ipak se smije piti samo pe-
- rijodično.
dno bljuvanje
Javna zahvala. .,
Prigom smrti i pokopa nezaboravne
naše majke, svekrve, punice i babe
Kate ud. Pehovac
rogi. Grgurević
potpisane smatraju se dužnim zahvaliti
svijem onijem, koji su mrtve ostanke
do hladna guba sproveli ili na koji
drugi način iskazali sućut.
3 Obitelji. Pelgovac I Svilokos
Javna zahvala.
Svim onima, koji su prigodom godi-
šnjice smrti mog neprežaljenog jedinca
MATA
nastojali, da mi bilo na koji način ublaže
tešku bol, ovim putem najsrdačnije za-
hvaljujem, Osobito sam harna Ugled-
nom društvu , Hrvatski Sokol“ u Du-
brovniku, koje je ovom prigodom po-
kojniku kao svom izvršujućem članu
priredilo svećane zadušnice i njima
korporativno 'učestvovalo. Svima nek
je od Boga plata a od mene, neviljene
majke, vječna blagodarnost.
Dubrovnik 9:4 1904.
Kate ud. Buconić.