Prilog ,Crvene Hrvatske“ br. 18. dr. Bilinski i grof Wodzieki, član gospodske kuće Nakon duga vijećenje klub je stvorio zaključak, kojim se vladin predlog o knmpromisu zabacuje Posljedica ovog zaključka bila je kriza u Gautsehovu kabinetu. Već istoga dana, govorilo se je, da je Gautsch predao ostavku, ali da je ear nije još stalno prihvatio. Francuska. Tvrdi se, da je vlada ušla u trag zavjeri proti republici, koju su zasnovali monarkisti, a pri tom se poslužili anarhistima. mj. Uslijed tajnih prijava dala je vlada 27. o obavit kućne premetačine kod nekih aristokrata, naročito kod grofa Le Pica i Louisa Thouwenela te u komorama radničkih agitatora. Iz zaplijenje- nih papira proizlazi, da izmedju. rovalista, bona- napartista i anarhista postoji zavjera. Najviše je kompromitovan grof Durand de Beauregard i zastupnik naprednog središta Rouvre Domaće vijesti. + U Kotoru je u srijeda preminuo 1 dubokoj. starosti Vladika Gerazim Petranović Ugledni je pokojnik uživao opće što- vanje. Postavljen da ravna pravoslavnom crkvom u mjestu, gdje s je kušao u- mjetno raspiriti nesporazumak megju bra- čom različitih vjera, on je vas svoj osobni upliv ulagao, da izbjegne koliko je više moguće nepotrebnim sukobima. Kroz dugi svoj vijek doživio je dosta. U prvim redovima u doba, kad je trebalo narod osvijestiti, morao je poslije gledati, kletva šeg roda. kako strada pod prokletstvom kako se na njemu vrši teška na- povjesti, koja ga je u dvoje. podijelila. 'Taj neuspijeh nije mu ipak uništio vjeru, da će misao sloge uskrsnuti, te treba do- sta zahvaliti njegovu taktu i dobroj volji, da su sada opet nastali w Boci Kotorskoj bolji odnošaji megju Srbima i Hrvatima. Pokoj mu plemenitoj duši! Sastanak Hrvatske Stranke. Predsjednik kluba Hrvatske stranke na dalmatinskom saboru Dr. Pero Čingrija po zaključku kluba razaslao je pozive za sastanak Hrvatske stranke koji će se držati u ponedieljak 1%. maja u Splietu, da se provede organizacija stranke u pokrajini. "Tomašić Nikola kapitulirao. — U ii- tornik primili smo brzojavnu vijest iz Zagreba, da se Tomašić Nikola povlači iz javnog života te da je odstupio od kandidature u drugom zagrebač- kom izbornom kotaru. 'Tiran po naravi naučio je još bolje školu u Kuena. S ljudima, koji su mu htjeli ugoditi, e kao s marvom, a protivnika je mr- postupao zio tako, da se nije žacao nikakvog sredstva, da ga smrvi. To mu je pribavilo uz političke i mno go ličnih neprijatelja, pa kad je k tomu počeo s Hrvatskom pazariti, trebao je da ga stigne udes, koji za je zatekao. Značajni su dogođaji, koji su do ovoga deo- veli. Protukandidat Kulmer kupio w oko sebe sve neodvisne elemente u Za- PODLISTAK. —— Sva poava mitorska so pre držana Narodni vez iz Dalmacije. Iz radova Jelice Belovićeve. " ++ fomasičev gvof. o Dalmatinski su narodi vezovi vrlo su zani- mljivi. To se viči već i po samom nazivlju. Uz- mimo n. pr. vezove na ,ogrovi *, kojih ima obilje: XXII. vrsta već opisasmo, pa danas iznosio opet dalje vrste. ,Vučje srce* na ogrovu dalmatinske. košu- lje vezeno je vazda neuporedo (nenjednač), X XIHI. doš se veze: Velika zubačka ošva s kosom (neu- pored; NNIV. Velika zubačka ošve (neupored). XXV, Na velike zupke s velikim evijecima (neu- jednač), XXVI, Sa 7 ponata sa 4 evijetka, na škatalice (neapored). NXVIL Sa po krila, sa po ovijetka. (upored). XXVIII. Sa malom pilom ne nprev od 7 ponata (ujednač), NNIX, Sa 8 po- nata sa 4 evijetka na sitne punjenice (upored). XNX. Sa po kadipače ili sa 7 punjenica, ili gu- sjenačka (upored). XXXI. Velika. gusjenačka NNXUH. Su 8 ponata su 8 evijetka su po kadi- pače (ujednač). XXXI. Na ovjetiće ili sitne punjenice ili ošva od kaćipače (njednač), XXNIV. S malom pilom upzav od 7 ponata su 4 jabučice upored). NANV. Od 9 ponata s velikom pilom pravu (ujednač). XXXVI, Od 9. ponata s veli- a kad su se za njega izjavili i zajednički činovnici, a bilo se bojati i 'To- mašić pokušao zadnje sredstvo, da se održi. Po- Pešte u Beč. Nu sve to Pešta grebu, za autonomne, trčao do Pešte, a iz nije pomoglo. Izbognici mu dali putnicu, potvrdila, a potpisao iz zahvalnosti. Tomašičev pad. — Dnevni List iznaša ovu izjavu: Pošto mnogi ugledni članovi ugar- skoga javnoga života vide u osobi mojoj zapreku uspješne politike, a povlađuje im u tom i dio našega javnoga mnijenja, to mi patriotska dužnost nalaže, da se povučem sa poprišta javne politike“ pak u sljedstvu toga ovim se odričem kandidatu- re za zastupnika II. izbornog kotara kr. slob. glav- nog grada Zagreba. U Budimpešti, 30. travnja 1906. Dr. Nikola pl. Tomašić v. “ Izbori u banovini: Zajednički činovnici. — Na 28. IV. u 9. sati u veče držali su zaje- dnički činovnici sastanak u Reininghansovoj prisustvovalo Hrnjak, za- restauraciji u Zagrebu. Sastanku je do 300 činovnika. Govorili su g. mjenik presjednika na skupu, te sva tri kandi- data nezavisnog građanstva: grof Miroslav Kul- mer, dr. Gi. Šurmin i dr. J. grofa Kulmera vrijedno je donijeti slijedeće stav- ke; JU doba moje, političke pauze nijesam ni- zlo. Stimac. Iz govora kad prianjao uz vladu, jer su. radili Govo- je da Madžari žele tlačenje Hrvatske, šli treća ruka, koja je poticala na razdor. rilo se to bijaše Pomagati ću borbu Madžara u koliko oni budu štovali naša prava“. Na koncu svog govora iz- javi grof, da ne pripada nijednoj stranci za to jer želi, da se u jednoj osobi slože svi, pa da ruše predstavnika 20 godišnjeg sustava u Hrvat- skoj. Iza kako su se izmijenili sv govornici, bi poslati ma predlog g. Hrnjaka brzojav zajednič- kim ministrima trgovine, financije i poljodjelstva u kojima se činovnici zahvaljuju vladi, što se je postavila na ustavno 1 demokratsko stanovište, te omogućila činovnicima, da glasuju kao slobo- dni ljudi. Skupština za tim bi raspuštena uz burno odobravanje kandidatima i pereat neprija- teljima ustavnog života. Ovo su prvi znači riječke resolucije. Proglas udružene hrvatske i srbske opozi- cije. — Udružena hrvatska i srbska | opozi- cija u Banovini izdala je proglas na narod, u kom ga pozivlje, da glasuje za kandidate od nje predložene. U svom proglasu. ističe udružena o- pozicija progrunne tačke, za postignuće kojih će se ona u prvom redu boriti. Iz proglasa vadimo te tačke; hrvatska i srhska udružena opozicija hoće prije svega, da u našoj domovini zavlada čista i prava ustavnost, sloboda misli i kretanja, slo- boda zbora i dogovora, sloboda sastajanja i ndru- žavanja, bez čega je državljanin samo podanik. Izvorom svekolike narodne snage, svih pra- va i sloboda narodnih smatra udružena opozicija hrv. i srb. narod sam, pa s toga i postavlja. kao prvi i glavni zahtjev u današnjoj narodnoj borbi: obe, jednako, tajno i izravno pravo glasa, sa za- stupstvom manjine, glasanjem po općinama i pra- vednom podjelbom izbornih kotara“. Izbori u Ugarskoj. — Rezultat izbora u Ugarskoj do 2. V. je slijedeći: Od 326. provede- nih izbora dobih su 198 kandidata košutovci, 58 ustavna stranka, 21 pučka stranka, 5 Sasi, 4 Sr- bi. 11 Rumunji, 6 Siovaci, 2 demokrati, 5 divlja- či a 1 socijalisti. U 10 kotara užih izbora, a u 1 kotara ponoviti će se izbori. će do doći Pišu nam iz Omiša. — Poznata Omiška općina, kojoj načelnici građani iz testamentarnih obitelji Francesehi i Pavišić nametnuše mali dug od 200.000 kruna, zadnjih izbora otela im se iu novo vijeće stavila ljude rada i reda. kom pilom neuprav (upored) XXXVIL Orlove čapeti ili sa svom kapačom, ili s kadifačom pro- stom (upored). Sve su to prekrasni narodni ori- ginalni ornamenti. Ima i zatvorenih ili zaiglanih ošava Od za- tvorenih ogrova mogu složit za osvu, i svi oni otvoreni ogrovi, koji služe obično za ošvu, osim sogrova od tri ponta“. Mogu se pako zatvoriti sve ošve osim zubačkih, velike ošve od 9 ponata s velikom pilom, gusjenačke i ošve na same evi- jetke. — Košulje se kite i čitmom, merlama ili zamitanjem. Zamitanje mreže vrlo je krasna telinika, ali se danas više neradi toliko kao prije. Može sera- biti bijelim po bijelu (a u toj vrsti rada ima po našim crkvama prekrasnih oltarnika s čitmom, često i metar širok) ili šarenim po mreži od neo dijeljena.: konca. Ako nas veseli iz sve duse dalmatinski po- kret za podizanje čitmarenja, kako. smo. to već napomenali, ima nam u toj radosti dosta i nade. Čemu da imamo i te kako lijepih narodnih čitmi, ako se takodjer ekonomski ne cijene po zasluži ? Korice na iglu više sa posao dalmatinski hercegovački i bosanski, ali se rade i u_ Hrvat- skoj i tu tom radu vele zubranje (Nadelspitzen). Ova je vještačka tehnika nekad posvuda cvala, ono što je danas ostalo od nje, to su kano da Ali uza sve to opozicija od devet osoba Francesehom, Škri- dekanom Vuli- poduprti od građana Omiša incapite sa P vanićem, frankom Radmanom i čem, podmeće novoj Upravi klipova, Dana“ i biskupa Nakića. Kao usred Afrike i gore dapače, vijećnici nijesu sigurni za svoj život, niti mogu slobodno govoriti. Na zadnjoj sjednici fakinaža je prodrla u barbarizam, a osobito su se isticali napomenuti prisjednici i njeki Kapelanić, tako, da je načelnik g. Perišić morao raspustit sjednicu. Ovo se može događati među ljudima, koji su izgubili pamet i neznaju od deliriuma strasti, što rade. Za danas mi kažemo u pamet! A mi ćemo već iznijet histo- rijat onih ljudi i njihove uprave, koja je do ovoga dovela Općinu, a koja se danas igra opozicije, mjesto, da se sakrije. Znamenit izum za slikare, a veleko- ristan za vlasnike kuća. — Kod slikanja i dekoracija zgrada iz vana i unutarnjosti istih upotrebljuju slikari boje na ulje i vosak., te boje pripravljene kolom, temperom, kazeinom i. t. d. Boje na ulje i vosak skupe su — s vreme- nom potamne, a ako su izložene vlagi pucaju i odljepljuju se, a velika im toplina takodjer štetuje. doje pako vezane kolom, hazeinom i drugim do osim poznatog načina slikanja ,affresco*. Slikanje sada poznatim sredstvima male su trajnosti, affresco upotrebljuje se samo kod velikih, monu- mentalnih radnja, jer je taj način slikanja vrlo skup. Affresco slika se neposredno, odmah, iza te je taj način slikanja vrlo težak, te uspijevaju u tome samo veliki, vrli slikari A ne mala poteškoća je tog načina slikanja zidarova rada, što mora slikar držati u pameti, da boje dok se radi imadu jedan ton“, a kad se ošuše ga mije- - postaju. svjetlije. Naš vrli slikar Ivo Volarić — Bagatella rodom iz Vrbnika, na otoku Krku, više je godina zaokupljen mišlju oko problema, kako da pronađe — kole za vezanje boja tako, da njaju vrst tempere iste ostaju ,trajne“ bile na zidu, platnu ili na drvu. Iza mnogobrojnih pokusa pošlo mu za m- kom! Bila mu pri tome na pomoći narav: svjetlo i zrak. Vidio sam pred nekoliko dana jednu njegovu krasnu sliku — koja je naslikana bojama pripra- vljenim tom novom manirom slikanja. Iz prva sam mislio, da je to slikuno affre- seo, ali kad mu to naglasih, reče mi on, da to nije. affresco, nego da je ta radnja učinjena nje- govim novim načinom slikanja pomoću bikromata. Tumačio mi kako se slika može prati, kao pravi affreseo ili slika na ulje, premda su tek tri mie- seca, da je dogotovljena, a čim bude više na suncu i zraku tim će biti trajnija i ljepša. Taj njegov način slikanja nadmašuje -i slikanje na ulje, jer se boje ne svjetle kad se osuše, te se sliku može gledati sa svake pozicije, bez obzira, da li svije- tlo jako ili slabo na sliku pada. Bolje je i puno lakše nego slikanje affresco, jer slikar radi po volji mijenjajući i vežući boje koko hoće, kojom mu dragom manirom, buduć se boje daju smiješati isto kao boje na ulje. S njima se može raditi pastozno ili lazirati kao akvarelom, jer čim se boja osuši ne popušta ma- kar prošli kistom preko nje, što se inače ne da kod radnja temperom Osobito je znamenito kod ovog načina slika nja, da se radi vodom, kao kod slikanja temperom, akvarelom, affreseo — a boje kad se osuše ne mijenjaju svog prvašnjeg tona“, ne postaju svje- tlije, no ostaju kao dok su mokre. Radnje izve- dene ovakovim bojama izgledaju, kao na staklu — sjajne, te nadmašuju glede ljepote. ,tona“ istu tem pem. Dok iskreno čestitamo vrlomu slikaru Vola- riču na njegovom iznasašću, veselimo se u drugu sumo posljednji jesenji ovijetci, a i na te će sko- ro leči mraz tudjih formi i borom će ih prebu- jati i to korov jeftinih kupovnih čitmi i ,špicla“. Koliko je snaša i cura, koje već na svoje naro- dno vezene skute prišivaju kupovne ušpice“. A te špice“ jadne ne bile, te onda tu pristaju kao umjetno skalupljen cvijet u svježoj kitici ruža ili kao kovanica riječ u ustima lijepe rodoljubke! U Dalmaciji vele ,žuberci*. Dosta su zar i čitme pletene na kuku (pro- maljivane) krive, što naš svijet više ne mari da kera; pa za to se je i digao pogdiekoji glas, koji nerazumno viče: ,Van iz naših škola sa proma- ljivanjem ! Ono nije posao po duhu i po ćudi na&- šega naroda! Ono je tuđe!* U Dalmaciji jedinoj i ono je ipak i narodni posao: Dubrovačke ple- tene čitme vrlo su krasne, a tako i čitme od a lojice na otoku Hvaru, koji se pletu vrlo umje- tnički na same evijetke. “w . * . Pruci se zovu onaj dio dalmat. košulje, koji ostaje između ošve i zaveze. Prutaca može biti 3 ili 5 ili 10. Kad se učine 10, onda ostanu; 2 na jednu stranu, a 5 na drugu, & posredini mali prstić. Pruci se počnu vesti sa strane od ošve, i to uvijek prvo zeleni, pak crveni, a onda modri ili emi. Vrlo družesne su još na prsima i napo- menute zaveze, Zaveza se zove ono, što ostaje od ruku, da ne ćemo odsle gledati u našim stanovi- ma kako boje blijede, potamnjuju, popuštaju i te nećemo trebati od sada ponavljati sli- karske radnje, jer one radnje te su izvedene ovim bojama, na specijalni način sa brikromatom pri- pravljene, tako su trajne da se mogu po volji prati — a što je vrlo znamenito, stoje mnogo manje nego radnje učinjene na ulje. Ovim je iznašašćom slikar Volarić udovoljio velikoj potrebi — praznini u slikarstvu, te cije- nimo nužnim, da naše novine obavijeste javnost — u korist publike i u korist slikara samog! padaju, Iziava. — Do skora se imaju obnoviti iz- bori ove Zatonske općine, i tom se prigodom čuje uz mnogo koješta, da je naša stranka furtimaška. Istini na čast, a narodu na korist, dužni smo izja- viti, da je ta glasina posve lažna, ne osnovana i zlonamijerna. Ona je lukavo proračunana, a ima prolaziti iz dobro poznatog izvora, Naša stranka neće da općina bude zanema, rena. Ona neće ni samoživaca ni pašovanja; s nama su zato ljudi, kojima je na srcu jedino, da pametno i duševno upravlja općim dobrom i radi za prosvjetu puka i njegovo ekonomično po- dignuće. Za to, premda je karakter naše općine hrvatski i taki će ostati, ipak je s nama velika većina poštenih prosvijetljenih osoba svih stranaka; se pa nam se ne može i ne smije prigovoriti ni radi ovamošnjih crkovnjaka, jer su ti s nama zbog ne radi kojekakvih stranačkih posala, a i ne pripadaju tako rečenoj furtimaškoj toga, a pak oni stranci; i rade sasvim neodvisno od svakoga. Do danas smo dugo slušali po mjestu lažne glasine i mučali, jer su u laži kratke noge i jer nam nije do kavge i natjecanja. Ali sad kad smo doznali, da se s kovanim lažima i preprodavanjem i oko pametnih osoba u Dubrovniku i se na taj način zavodi, jer im naši po svo- oblijeće dalje, te ih mjestni odnošaji nijesu na tanko poznati, joj dužnosti i po želji drugih donosimo ovo raz- bistrenje; neka se može istinsko stanje pravo poznati i pravo ocijeniti. Orašac 29/4 1906. Za istomišljenike labor u Banovini Zagreb. — 3. maja 4 ure poslije podne: Kod današnjih izbora pobijedila opozlcija sa 8 mandata večine. ki s * Rijeka. — 3. maja 1906. u 8 sati poslije podne: Khuenovci poraženi. Uku- pna opozicija dosle večina. * Osijek. — %3. maja 10 sati poslije podne: U gornjem gradu Osijeku pobije- dio program Riječke resolucije Dr. Pinte- rović u doljnjem gradu naš kandidat Dr. Kovačević sa pet glasova ostao manjini. * w Uspich izbora u Banovini. — Dne 3 maja biralo se je 55 zastupnika, pa potome to je odlučan dan. Čujemo da su čisti dobili u 12 kotara, pa kombinujuć tu vijest s gornjim vje- stima ostala opozicija pobijedila je u 20 kotara. To je svakako uspjeh, koji nadilazi svako mogu- će očekivanje. s... prutaca pa do opleta. Zaveze mogu biti otvorene i zatvorene kao i ogrovi. A ima ih; na pečice, tia sključice ili ključice, kadipača ili kadifača, na na pečke, na prstiće i boz izmeta. 'Tri su prve vrste fine, a ostale su tobože ngreže“ (loše) tvorenih zaveza ima 19. Ornamenti su na njima svi vrlo zanimljivi. Evo im nazivlje : I. Veliki izmet na pečice, II. Na velike pe- čice, nazvane na šestice Il. Na pečice su po zupka. IV. Na pečice bez evijetaka. V. Na male pečice otvorene. VI. Na velike kljuke i skljuke. VII. Na male sključice na zavrtak. VIII. Pečki pose ili ,poposke*. IX. Pečki s krivaljicama. X. Pečki nazvani dugajlice i dugarebe, XI. O- tvoreni pečki ma šljepice. XII. Pečki s evijecima ili bez njih i t. d. Za veće razumijevanje naše narodne umjet- nosti nema boljeg puta od redne publicističke propagande u hrv. i srp. novinama. 'Toj svrsi neka služi i ovaj članak, kao i djela naše sarad- nice; Hrvatska čitma“, izdanje u Požegi. Piše: Jelica Belovićeva. — A isto tako i spis. Hrvat- ska čevrna (maramica). Prilog k ispitivanju naše domaće industrije. Piše Jelica Belovićeva, izdanje u Samoboru. Najnovije njezino djelo u ovoj stru- ci izlazi u gornjem Osijeku (Hrvatska) knjižara Ljudevita Szklera pod Naslovom : Hrvatski = na- rodni vezovi“. — Op. Ur.) po .