Prilog ,Crvene Hrvatske“ br. 18.

dr. Bilinski i grof Wodzieki, član gospodske kuće
Nakon duga vijećenje klub je stvorio zaključak,
kojim se vladin predlog o knmpromisu zabacuje

Posljedica ovog zaključka bila je kriza u
Gautsehovu kabinetu. Već istoga dana, govorilo
se je, da je Gautsch predao ostavku, ali da je
ear nije još stalno prihvatio.

Francuska. Tvrdi se, da je vlada ušla
u trag zavjeri proti republici, koju

su zasnovali

monarkisti, a pri tom se poslužili anarhistima.

mj.

Uslijed tajnih prijava dala je vlada 27. o
obavit kućne premetačine kod nekih aristokrata,
naročito kod grofa Le Pica i Louisa Thouwenela
te u komorama radničkih agitatora. Iz zaplijenje-
nih papira proizlazi, da izmedju. rovalista, bona-
napartista i anarhista postoji zavjera. Najviše je
kompromitovan grof Durand de Beauregard i

zastupnik naprednog središta Rouvre

Domaće vijesti.
+

U Kotoru je u srijeda preminuo 1

 

dubokoj. starosti

Vladika Gerazim Petranović

Ugledni je pokojnik uživao opće što-
vanje. Postavljen da ravna pravoslavnom
crkvom u mjestu, gdje s je kušao u-
mjetno raspiriti nesporazumak megju bra-
čom različitih vjera, on je vas svoj osobni
upliv ulagao, da izbjegne koliko je više
moguće nepotrebnim sukobima.

Kroz dugi svoj vijek doživio je dosta.
U prvim redovima u doba, kad je trebalo
narod osvijestiti, morao je poslije gledati,
kletva

šeg roda. kako strada pod prokletstvom

kako se na njemu vrši teška na-

povjesti, koja ga je u dvoje. podijelila.

'Taj neuspijeh nije mu ipak uništio vjeru,

da će misao sloge uskrsnuti, te treba do-

sta zahvaliti njegovu taktu i dobroj volji,

da su sada opet nastali w Boci Kotorskoj

bolji odnošaji megju Srbima i Hrvatima.
Pokoj mu plemenitoj duši!

 

 

 

Sastanak Hrvatske Stranke.
Predsjednik kluba Hrvatske stranke na
dalmatinskom saboru Dr. Pero Čingrija
po zaključku kluba razaslao je pozive za
sastanak Hrvatske stranke koji će se držati
u ponedieljak 1%. maja u Splietu,

da se provede organizacija stranke u

pokrajini.

"Tomašić Nikola kapitulirao. — U ii-
tornik primili smo brzojavnu vijest iz Zagreba,
da se Tomašić Nikola povlači iz javnog života te
da je odstupio od kandidature u drugom zagrebač-
kom izbornom kotaru.

'Tiran po naravi naučio je još bolje školu
u Kuena. S ljudima, koji su mu htjeli ugoditi,

e kao s marvom, a protivnika je mr-

postupao
zio tako, da se nije žacao nikakvog sredstva, da
ga smrvi. To mu je pribavilo uz političke i mno
go ličnih neprijatelja, pa kad je k tomu počeo
s Hrvatskom pazariti, trebao je da ga stigne udes,
koji za je zatekao.

Značajni su dogođaji, koji su do ovoga deo-
veli. Protukandidat Kulmer
kupio w oko sebe sve neodvisne elemente u Za-

PODLISTAK.

——
Sva poava mitorska so pre držana

Narodni vez iz Dalmacije.
Iz radova Jelice Belovićeve.

" ++
fomasičev gvof. o

Dalmatinski su narodi vezovi vrlo su zani-
mljivi. To se viči već i po samom nazivlju. Uz-
mimo n. pr. vezove na ,ogrovi *, kojih ima obilje:
XXII. vrsta već opisasmo, pa danas iznosio
opet dalje vrste.

,Vučje srce* na ogrovu dalmatinske. košu-
lje vezeno je vazda neuporedo (nenjednač), X XIHI.
doš se veze: Velika zubačka ošva s kosom (neu-
pored; NNIV. Velika zubačka ošve (neupored).
XXV, Na velike zupke s velikim evijecima (neu-
jednač), XXVI, Sa 7 ponata sa 4 evijetka, na
škatalice (neapored). NXVIL Sa po krila, sa po
ovijetka. (upored). XXVIII. Sa malom pilom ne
nprev od 7 ponata (ujednač), NNIX, Sa 8 po-
nata sa 4 evijetka na sitne  punjenice (upored).
XNX. Sa po kadipače ili sa 7 punjenica, ili gu-
sjenačka  (upored). XXXI. Velika. gusjenačka
NNXUH. Su 8 ponata su 8 evijetka su po kadi-
pače (ujednač). XXXI. Na ovjetiće ili sitne
punjenice ili ošva od kaćipače (njednač), XXNIV.
S malom pilom upzav od 7 ponata su 4 jabučice
upored). NANV. Od 9 ponata s velikom pilom
pravu (ujednač). XXXVI, Od 9. ponata s veli-

a kad su se za njega izjavili i zajednički
činovnici, a bilo se bojati i 'To-
mašić pokušao zadnje sredstvo, da se održi. Po-
Pešte u Beč. Nu sve to
Pešta

grebu,
za autonomne,
trčao do Pešte, a iz
nije pomoglo. Izbognici mu dali putnicu,
potvrdila, a potpisao iz zahvalnosti.

Tomašičev pad. — Dnevni List iznaša
ovu izjavu: Pošto mnogi ugledni članovi ugar-
skoga javnoga života vide u osobi mojoj zapreku
uspješne politike, a povlađuje im u tom i dio
našega javnoga mnijenja, to mi patriotska dužnost
nalaže, da se povučem sa poprišta javne politike“
pak u sljedstvu toga ovim se odričem kandidatu-
re za zastupnika II. izbornog kotara kr. slob. glav-
nog grada Zagreba.

U Budimpešti, 30. travnja 1906.

Dr. Nikola pl. Tomašić v. “
Izbori u banovini: Zajednički činovnici.
— Na 28. IV. u 9. sati u veče držali su zaje-
dnički činovnici sastanak u Reininghansovoj
prisustvovalo
Hrnjak, za-

restauraciji u Zagrebu. Sastanku je
do 300 činovnika. Govorili su g.
mjenik presjednika na skupu, te sva tri kandi-
data nezavisnog građanstva: grof Miroslav Kul-
mer, dr. Gi. Šurmin i dr. J.
grofa Kulmera vrijedno je donijeti slijedeće stav-
ke; JU doba moje, političke pauze nijesam ni-
zlo.

Stimac. Iz govora

kad prianjao uz vladu, jer su. radili Govo-
je da Madžari žele tlačenje Hrvatske, šli

treća ruka, koja je poticala na razdor.

rilo se
to bijaše
Pomagati ću borbu Madžara u koliko oni budu
štovali naša prava“. Na koncu svog govora iz-
javi grof, da ne pripada nijednoj stranci za to
jer želi, da se u jednoj osobi slože svi, pa da

ruše predstavnika 20 godišnjeg sustava u Hrvat-

skoj. Iza kako su se izmijenili sv govornici, bi
poslati ma predlog g. Hrnjaka brzojav zajednič-
kim ministrima trgovine, financije i poljodjelstva
u kojima se činovnici zahvaljuju vladi, što se je
postavila na ustavno 1 demokratsko stanovište,
te omogućila činovnicima, da glasuju kao slobo-
dni ljudi. Skupština za tim bi raspuštena uz
burno odobravanje kandidatima i pereat neprija-
teljima ustavnog života. Ovo su prvi znači riječke
resolucije.

Proglas udružene hrvatske i srbske opozi-

cije. — Udružena hrvatska i  srbska | opozi-
cija u Banovini izdala je proglas na narod, u
kom ga pozivlje, da glasuje za kandidate od nje

predložene. U svom proglasu. ističe udružena o-
pozicija progrunne tačke, za postignuće kojih će
se ona u prvom redu boriti. Iz proglasa vadimo te
tačke; hrvatska i srhska udružena opozicija hoće
prije svega, da u našoj domovini zavlada čista
i prava ustavnost, sloboda misli i kretanja, slo-
boda zbora i dogovora, sloboda sastajanja i ndru-
žavanja, bez čega je državljanin samo podanik.

Izvorom svekolike narodne snage, svih pra-
va i sloboda narodnih smatra udružena opozicija
hrv. i srb. narod sam, pa s toga i postavlja. kao
prvi i glavni zahtjev u današnjoj narodnoj borbi:
obe, jednako, tajno i izravno pravo glasa, sa za-
stupstvom manjine, glasanjem po općinama i pra-
vednom podjelbom izbornih kotara“.

Izbori u Ugarskoj. — Rezultat izbora u
Ugarskoj do 2. V. je slijedeći: Od 326. provede-
nih izbora dobih su 198 kandidata košutovci, 58
ustavna stranka, 21 pučka stranka, 5 Sasi, 4 Sr-
bi. 11 Rumunji, 6 Siovaci, 2 demokrati, 5 divlja-
či a 1 socijalisti. U 10 kotara užih
izbora, a u 1 kotara ponoviti će se izbori.

će do

doći

Pišu nam iz Omiša. — Poznata Omiška
općina, kojoj načelnici građani iz testamentarnih
obitelji Francesehi i Pavišić nametnuše mali dug
od 200.000 kruna, zadnjih izbora otela im se iu
novo vijeće stavila ljude rada i reda.

kom pilom neuprav (upored) XXXVIL Orlove
čapeti ili sa svom kapačom, ili s kadifačom pro-
stom (upored). Sve su to prekrasni narodni ori-
ginalni ornamenti.

Ima i zatvorenih ili zaiglanih ošava Od za-
tvorenih ogrova mogu složit za osvu, i svi oni
otvoreni ogrovi, koji služe obično za ošvu, osim
sogrova od tri ponta“. Mogu se pako zatvoriti
sve ošve osim zubačkih, velike ošve od 9 ponata
s velikom pilom, gusjenačke i ošve na same evi-
jetke. — Košulje se kite i čitmom, merlama ili
zamitanjem.

Zamitanje mreže vrlo je krasna telinika, ali
se danas više neradi toliko kao prije. Može sera-
biti bijelim po bijelu (a u toj vrsti rada ima po
našim crkvama prekrasnih oltarnika s čitmom,
često i metar širok) ili šarenim po mreži od neo
dijeljena.: konca.

Ako nas veseli iz sve duse dalmatinski po-
kret za podizanje čitmarenja, kako. smo. to već
napomenali, ima nam u toj radosti dosta i nade.
Čemu da imamo i te kako lijepih narodnih čitmi,
ako se takodjer ekonomski ne cijene po zasluži ?

Korice na iglu više sa posao dalmatinski
hercegovački i bosanski, ali se rade i u_ Hrvat-
skoj i tu tom radu vele zubranje (Nadelspitzen).
Ova je vještačka tehnika nekad posvuda cvala,
ono što je danas ostalo od nje, to su kano da

Ali uza sve to opozicija od devet osoba
Francesehom, Škri-
dekanom  Vuli-
poduprti od

građana Omiša incapite sa P
vanićem, frankom Radmanom i
čem, podmeće novoj Upravi klipova,
Dana“ i biskupa Nakića. Kao usred Afrike i
gore dapače, vijećnici nijesu sigurni za svoj život,
niti mogu slobodno govoriti.

Na zadnjoj sjednici fakinaža je prodrla u
barbarizam, a osobito su se isticali napomenuti
prisjednici i njeki Kapelanić, tako, da je načelnik
g. Perišić morao raspustit sjednicu. Ovo se može
događati među ljudima, koji su izgubili pamet i
neznaju od deliriuma strasti, što rade. Za danas
mi kažemo u pamet! A mi ćemo već iznijet histo-
rijat onih ljudi i njihove uprave, koja je do ovoga
dovela Općinu, a koja se danas igra opozicije,
mjesto, da se sakrije.

Znamenit izum za slikare, a veleko-
ristan za vlasnike kuća. — Kod slikanja i
dekoracija zgrada iz vana i unutarnjosti istih
upotrebljuju slikari boje na ulje i vosak., te boje
pripravljene kolom, temperom, kazeinom i. t. d.

Boje na ulje i vosak skupe su — s vreme-
nom potamne, a ako su izložene vlagi pucaju i
odljepljuju se, a velika im toplina takodjer štetuje.

doje pako vezane kolom, hazeinom i drugim
do

osim poznatog načina slikanja ,affresco*. Slikanje

sada poznatim sredstvima male su trajnosti,

affresco upotrebljuje se samo kod velikih, monu-
mentalnih radnja, jer je taj način slikanja vrlo
skup. Affresco slika se neposredno, odmah, iza
te je taj način slikanja vrlo težak,
te uspijevaju u tome samo veliki, vrli slikari

A ne mala poteškoća je tog načina slikanja

zidarova rada,

što mora slikar držati u pameti, da boje dok se

radi imadu jedan ton“, a kad se ošuše ga mije-
- postaju. svjetlije.

Naš vrli slikar Ivo Volarić — Bagatella

rodom iz Vrbnika, na otoku Krku, više je godina

zaokupljen mišlju oko problema, kako da pronađe

— kole za vezanje boja tako, da

njaju

vrst tempere
iste ostaju ,trajne“ bile na zidu, platnu ili na drvu.

Iza mnogobrojnih pokusa pošlo mu za m-
kom! Bila mu pri tome na pomoći narav: svjetlo
i zrak.

Vidio sam pred nekoliko dana jednu njegovu
krasnu sliku — koja je naslikana bojama pripra-
vljenim tom novom manirom slikanja.

Iz prva sam mislio, da je to slikuno affre-
seo, ali kad mu to naglasih, reče mi on, da to
nije. affresco, nego da je ta radnja učinjena nje-
govim novim načinom slikanja pomoću bikromata.
Tumačio mi kako se slika može prati, kao pravi
affreseo ili slika na ulje, premda su tek tri mie-
seca, da je dogotovljena, a čim bude više na suncu
i zraku tim će biti trajnija i ljepša. Taj njegov
način slikanja nadmašuje -i slikanje na ulje, jer
se boje ne svjetle kad se osuše, te se sliku može
gledati sa svake pozicije, bez obzira, da li svije-
tlo jako ili slabo na sliku pada.

Bolje je i puno lakše nego slikanje affresco,
jer slikar radi po volji mijenjajući i vežući boje
koko hoće, kojom mu dragom manirom, buduć
se boje daju smiješati isto kao boje na ulje. S
njima se može raditi pastozno ili lazirati kao
akvarelom, jer čim se boja osuši ne popušta ma-
kar prošli kistom preko nje, što se inače ne da
kod radnja temperom

Osobito je znamenito kod ovog načina slika
nja, da se radi vodom, kao kod slikanja temperom,
akvarelom, affreseo — a boje kad se osuše ne
mijenjaju svog prvašnjeg tona“, ne postaju svje-
tlije, no ostaju kao dok su mokre. Radnje izve-
dene ovakovim bojama izgledaju, kao na staklu
— sjajne, te nadmašuju glede ljepote. ,tona“ istu
tem pem.

Dok iskreno čestitamo vrlomu slikaru Vola-
riču na njegovom iznasašću, veselimo se u drugu

sumo posljednji jesenji ovijetci, a i na te će sko-
ro leči mraz tudjih formi i borom će ih prebu-
jati i to korov jeftinih kupovnih čitmi i ,špicla“.
Koliko je snaša i cura, koje već na svoje naro-
dno vezene skute prišivaju kupovne ušpice“. A
te špice“ jadne ne bile, te onda tu pristaju kao
umjetno skalupljen cvijet u svježoj kitici ruža ili
kao kovanica riječ u ustima lijepe rodoljubke! U
Dalmaciji vele ,žuberci*.

Dosta su zar i čitme pletene na kuku (pro-
maljivane) krive, što naš svijet više ne mari da
kera; pa za to se je i digao pogdiekoji glas, koji
nerazumno viče: ,Van iz naših škola sa proma-
ljivanjem ! Ono nije posao po duhu i po ćudi na&-
šega naroda! Ono je tuđe!* U Dalmaciji jedinoj
i ono je ipak i narodni posao: Dubrovačke ple-
tene čitme vrlo su krasne, a tako i čitme od a
lojice na otoku Hvaru, koji se pletu vrlo umje-
tnički na same evijetke.

“w
. * .

Pruci se zovu onaj dio dalmat. košulje, koji
ostaje između ošve i zaveze. Prutaca može biti 3
ili 5 ili 10. Kad se učine 10, onda ostanu; 2 na
jednu stranu, a 5 na drugu, & posredini mali
prstić. Pruci se počnu vesti sa strane od ošve, i
to uvijek prvo zeleni, pak crveni, a onda modri
ili emi. Vrlo družesne su još na prsima i napo-
menute zaveze, Zaveza se zove ono, što ostaje od

ruku, da ne ćemo odsle gledati u našim stanovi-
ma kako boje blijede, potamnjuju, popuštaju i
te nećemo trebati od sada ponavljati sli-
karske radnje, jer one radnje te su izvedene ovim
bojama, na specijalni način sa brikromatom pri-
pravljene, tako su trajne da se mogu po volji
prati — a što je vrlo znamenito, stoje mnogo
manje nego radnje učinjene na ulje.

Ovim je iznašašćom slikar Volarić udovoljio
velikoj potrebi — praznini u slikarstvu, te cije-
nimo nužnim, da naše novine obavijeste javnost
— u korist publike i u korist slikara samog!

padaju,

Iziava. — Do skora se imaju obnoviti iz-
bori ove Zatonske općine, i tom se prigodom čuje
uz mnogo koješta, da je naša stranka furtimaška.
Istini na čast, a narodu na korist, dužni smo izja-
viti, da je ta glasina posve lažna, ne osnovana i
zlonamijerna. Ona je lukavo proračunana, a ima
prolaziti iz dobro poznatog izvora,

Naša stranka neće da općina bude zanema,
rena. Ona neće ni samoživaca ni pašovanja; s
nama su zato ljudi, kojima je na srcu jedino, da
pametno i duševno upravlja općim dobrom i
radi za prosvjetu puka i njegovo ekonomično po-
dignuće. Za to, premda je karakter naše općine
hrvatski i taki će ostati, ipak je s nama velika
većina poštenih prosvijetljenih osoba svih stranaka;

se

pa nam se ne može i ne smije prigovoriti ni radi
ovamošnjih crkovnjaka, jer su ti s nama zbog
ne radi kojekakvih stranačkih posala, a
i ne pripadaju tako rečenoj furtimaškoj

toga, a
pak oni
stranci; i rade sasvim neodvisno od svakoga.

Do danas smo dugo slušali po mjestu lažne
glasine i mučali, jer su u laži kratke noge i jer
nam nije do kavge i natjecanja. Ali sad kad smo
doznali, da se s kovanim lažima i preprodavanjem
i oko pametnih osoba u Dubrovniku i
se na taj način zavodi, jer im naši
po svo-

oblijeće
dalje, te ih
mjestni odnošaji nijesu na tanko poznati,
joj dužnosti i po želji drugih donosimo ovo raz-
bistrenje; neka se može istinsko stanje pravo
poznati i pravo ocijeniti.
Orašac 29/4 1906.
Za istomišljenike

labor u Banovini

Zagreb. — 3. maja 4 ure poslije
podne: Kod današnjih izbora pobijedila
opozlcija sa 8 mandata večine.

ki s

 

*

Rijeka. — 3. maja 1906. u 8 sati
poslije podne: Khuenovci poraženi. Uku-
pna opozicija dosle večina.

*

Osijek. — %3. maja 10 sati poslije
podne: U gornjem gradu Osijeku pobije-
dio program Riječke resolucije Dr. Pinte-
rović u doljnjem gradu naš kandidat Dr.
Kovačević sa pet glasova ostao manjini.

*
w

Uspich izbora u Banovini. — Dne 3
maja biralo se je 55 zastupnika, pa potome to je
odlučan dan. Čujemo da su čisti dobili u 12
kotara, pa kombinujuć tu vijest s gornjim vje-
stima ostala opozicija pobijedila je u 20 kotara.
To je svakako uspjeh, koji nadilazi svako mogu-
će očekivanje.

s...

prutaca pa do opleta. Zaveze mogu biti otvorene
i zatvorene kao i ogrovi. A ima ih; na pečice,
tia sključice ili ključice, kadipača ili kadifača, na
na pečke, na prstiće i boz izmeta. 'Tri su prve
vrste fine, a ostale su tobože ngreže“ (loše)
tvorenih zaveza ima 19. Ornamenti su na njima
svi vrlo zanimljivi. Evo im nazivlje :

I. Veliki izmet na pečice, II. Na velike pe-
čice, nazvane na šestice Il. Na pečice su po
zupka. IV. Na pečice bez evijetaka. V. Na male
pečice otvorene. VI. Na velike kljuke i skljuke.
VII. Na male sključice na zavrtak. VIII. Pečki
pose ili ,poposke*. IX. Pečki s krivaljicama.
X. Pečki nazvani dugajlice i dugarebe, XI. O-
tvoreni pečki ma šljepice. XII. Pečki s evijecima
ili bez njih i t. d.

Za veće razumijevanje naše narodne umjet-
nosti nema boljeg puta od redne publicističke
propagande u hrv. i srp. novinama. 'Toj svrsi
neka služi i ovaj članak, kao i djela naše sarad-
nice; Hrvatska čitma“, izdanje u Požegi. Piše:
Jelica Belovićeva. — A isto tako i spis. Hrvat-
ska čevrna (maramica). Prilog k ispitivanju naše
domaće industrije. Piše Jelica Belovićeva, izdanje
u Samoboru. Najnovije njezino djelo u ovoj stru-
ci izlazi u gornjem Osijeku (Hrvatska) knjižara
Ljudevita Szklera pod Naslovom : Hrvatski = na-
rodni vezovi“. — Op. Ur.)

po
.