Br. 19. pepeo

U DUBROVNIKU, 10. svibnja 1906.

Godina XVI.

 

 

VAVENA KAVAT

  

 

"CIJENA JE asm U N APRI. JEDA: OZA DU BROV NIK I ZA AUSTRO-U A ARSKI
1 KO NE VRATI
SMATRA SE DA JE PREDBROJEN

INOZEMSTVO: 10 K : POŠTARSKI TROŠKOVI.

NA GODINU 10 K.
I LIST, KAD MU PRETPLATA MINE.
[ ZA DOŠASTO POL UGODIŠTE.

 

 

IZLAZI SVAKOG ČETVRTKA. =

 

 

 

POJEDINI BROJ 20 PARA.

 

Izdavatelj i odgovorni. urednik Dr. Ivo DeGiulli.

 

 

 

Dubrovnik, 9. Svibnja 1906.

Zbor hrvatske stranke“ u Spljetu. —
Po vijestima, koje nam stižu, velik će
biti odaziv na poziv kluba. zastupnika
«hrvatske stranke“ na zbor u Spljet dne
14. o. mj. Skoro sve dalmatinske općine
biti će na njemu zastupane, dijelom po
samim načelnicima, a dijelom po njiho-
vim zamjenicima.

Mnogo je vremena prošlo, a da ta-
kova'zbora u Dalmaciji nije bilo. U vre-
mena ,narodne stranke“ on bi se gdje-
god oknpio, da vijeća o osobitim pitanji-
ma, ali ito dosta rijetko, što je lako
razumjeti, promisliš li na teške komuni-
kacije u našoj pokrajini.

Ovoga ae nema zbor da vijeća o
kakvoj posebnoj stvari, nego da osnuje
organizaciju, koja će odgovarati potreba-
ma vremena, te stvori među članovima
stranke doticaj, koji sada ne postoji. Ali
pogledom na vrijeme, kada će zbor da
vijeća, sama nazočnost  najuvaženijih
ljudi Dalmacije na zboru izrazuje povje-
renje prama vodstvu «hrvatske stranke“.
Ovo jč dokazalo, da je u najtežim ča-
sovima na svomu mjestu. Povjest +,hrvat-
ske stranke“ bilježi same uspjehe, poči-
njuči od časa, kad je uspjelo sjediniti u
jednu stranku nekadanje pravaše i naro-
dnjake, a to trel a u prvom redu zahva-
liti spretno!" i i
stranku vode.

Sporazum Srba i Hrvata, a potom

i složan rad i jednih i drugih u svim
sasmenitijim političkim pitanjima, riječka
resolucija i dogođaji, koji su se razvili u
njezinu povodu, to su čini, koji su dali sa-
svim nov pravac hrvatskoj politici, a ovaj
je: već okrunjen lijepim uspjehom. Koliko
je imala ,hrvatska stranka“ u svemu
tomu udjela, vidljivo kaže činjenica, da je
njezin predsjednik ujedno i predsjednik ri-
ječke delegacije i »starešinstva hrvatskih
i srpskih stranaka“.

Većega priznanja hrv. i srpske stran-
ke nijesu mogle da dadu vodstvu ,hr-

vatske stranke“ do ovoga. Ono se prika-
zuje na spljetski zbor sa ovim vidljivim
znakovima općeg povjerenja, a odaziv
sa strane sumišljenika širom pokrajine
neka pokaže, da stranka ćuti jedno kao
i vođe njezine.

Pad Gautsehev. — Kad je
zad vremena svoju izbornu reformu, morao je da
odstupi, i tek njegovo nasljedniku uspjelo je
dati 5. kuriji zastupstvo u parlamentu. Slično se
je dogodilo i barunu Gautsehu. On je morao od-

Badeni iznio na-

stupiti, pa neka su sve stranke uvjerene, da je
kurijalnom sistemu odzvonilo. te da u Austviji
mora doći do općeg prava glasovanja. Stranački
ga je egoizam a njegov nasljednik knez
Hohenlohe preuzeo je baština. Ovaj valja da re-
formu provede, a za- nagradu dobit. će. stranke
svaka po štogod, tako da će novi izborni red,
koliko je moguće više, sačuvati strankama dosa-
dašnji posjed. To se je dogodilo, i kad se stvo-
rila peta kurija. I onda su stranke sačuvale svoj
posjed, ali zato do deset godina trebalo je mislit
na novu reformu, jer peta kurija nije nikoga za-
dovoljavala. Tako će se i sada naći načina da se
protura opće pravo glasovanja, ali tim se ne će
izliječiti parlamenat, jer njemu nema lijeka, dok
opće pravo glasovanja ne bude i jednaho.

Ministarstvo kneza Hohenlohe nije dakle
ništa drugo nego novi eksperimenat, koji će samo
za neko doba odgoditi posvemašnje preustrojstvo
parlamenta. Za to prijatelji općeg jednakog prava
glasovanja moraju požaliti odstup Gautsehev, Ono,
što im je an nudio, nije ispunjalo. nade njihove,
ali još će manje knez Hohenlohe i njegova trgo-
vina sa strankama.

Kao Dalmatinci ne ćemo vele žalit za Gaut-
sehem, kako nijesmo žalili ni za drugim mini-

srušio,

Štamparija DeGiulli i dr.

starstvima bečkim. Svi su ti ministri stvoreni na
jedan kalup; ali trebalo bi ipak biti nepravedan,
da Gautschu ne priznaš barem dobru volju. On
je nju pokazao imenovanjem domaćeg čovjeka za
koja Dal-
maciju nije prikratila u broju zastupnika i obe-
še Spljet spojit željeznički sa

namjesnika, osnovom izborne reforme

čanjem, da će
monarhijom. I drugi su obećavali, ali premda su
mogli, nijesu učinili ništa, a on se može pohvaliti,
mogao. Samo od

da bi bio učinio, ali da nije

toga Dalmaciji malo koristi!

A sad?

Pobjeda opozicije u Banovini, koliko
smoje manje očekivali, toliko nasje ugodnije
iznenadila. Znali smo, da je u banovini
sistem raskliman te da zgrada puca, ali
da će se tako brzo sve srušiti, tomu se

 

nijesmo nadali. Prevarili smo se u ra-
čunu, jer smo cijenili, da će ,narodna
stranka“ u trideset godina svoga gospod-

stva ipak bit barem toliko uradila, da se
može održati koji dan na vlasti i bez
više pomoći.

Katastrofa na izborima znači, da je

u krugovima ,narodne stranke“ bilo još
više gnjileži, nego smo mi slikali, te da je
imao pravo Crnković, kad je nazad ne
vele mjeseca izjavio, da ne bi nijedan
madžaron prodro na izborima, kad bi bili
rano vini. =
puta nije bilo. Veliki župani, kotarski
predstojnici, načelnici, državni odvjetnici,
pa svi pročelnici “ureda i autonomnih i
zajedničkih, učinili su svoju dužnost, kako
im je to vlada poručila u , Narodnim No-
vinama“ t. j. uložili su sve sile, upotre-
bili sva sredstva, da proturaju i ovoga puta
u sabor ,državi“ poćudne ljude. Ali uza
sve to nije išlo. Dugo tajano nezadovolj-
stvo provi alilo je elementarnom silom, pa
kad čitamo, da su zajednički činovnici
napali na odjelnog predstojnika Chavraka,
to nas nimalo ne čudi. Ili na taj, ili na
drugi koji način, moralo je čuvstvo pro-
govoriti, a pr onomu, kdji ga je u tomu
prije priječio. Najpametnije je, da se sam
ugne. Nije baš dično, ali je za to jako
uputno.

Neklo bi se, da je toga mnijenja i
Pejačević, te da je već predao demisiju.
Ta će dakako biti primljena, jer nema
niko nikakva uzroka, da za njim plače.
Pejačevića svaka vlada može imati na
duceta, te ugarsko ministarstvo ne bi
bilo u neprilici, da ga nadomjesti, kad bi
uspjeh ovih izbora tražio samo promjenu
u osobi. Ali je on traži u cijelom sistemu,
pa zato imenovanje bana ima sada veće
znamenitosti nego inače. To treba da
bude čovjek odlučan i kadar da Hrvatsku
pročisti od raznih nametnika, koji su je
kroz toliko. doba sisali. Jer je svakomu
očito, da uz ovakov službeni aparat. ne
bi uspjele ni najslobodnije ustanove, koje
bi sabor glasovao. Što će ti neodvisnost
sudaca uz Rakodzave i Alkoviče? Što će
sloboda izbora uz Mačvanskoga i družine?
Što će »poštena uprava“ uz ljude, koji
su prožeti Tomašićevom naukom, da sva-
komu treba dati pravo njegovo, a

godnosti samo onim, koji pomažu vladu ? 'Vre-,

ba dakle imati ljudi, koji će znati vršiti
zakone, poštivati slobodu, koji će se po-
kloniti u jednu riječ demokratskom na-
čelu, na kojem treba da se osnivaju mo-
derne države.

Ovo načelo pobijedilo je sada u ba-
novini, to je znamenovanje ovih izbora.
Njega dakle treba da prihvati cijela u-
prava, i jedino tada moći ćemo kazati,
da će banovina biti sigurna od kojekakvih
iznenađenja, te da se ne će ponoviti ono,
što je tolikom mukom uspjelo koaliciji da

 

PRETPLATA I OGL 41 ŠALJU SE U RRAVL,
ZAHVALE PLAĆA SE 40 PARA PO RE!

ZISRAJU O POGODBI I Uz RAZMJERAN POPU ST. NEPRANKIRAŠA.

slomi. Prama_tomu ovi izbori nijesu ni-
kakvo konačno riješenje; ne smije se su-
stati, prije nego se zemlji osigura sloboda
dostojna jedne kulturne države, koja ne
će ovisiti o višim hirovima, već će ju
poštivati jednako ban, kao kakav ne:
znatni načelnik u najzabitnijem kutu Like.

To je prvi uvjet napretka, bez toga
ne čemo nigda postići ništa, ni kao narod,
ni kao država. A to se može postići je-
dino radom upravljenim uvijek prama
toj cijelji. Jedino je takav rad uspješan,
a da je tako, dokazuje baš ovaj veliki
uspjeh riječke r resolucije, koji moraju da
Az naju i najveći njezini protivnici. Ona
ga treba da zahvali jedino tomu, što

mješte da se zadovolji bučnim frazama;

koje odlete, ona je pokazala, kako se
možemo postepeno podići iz današnjeg
očajnog stanja.

im  prokušanim putem treba da
idemo i unaprijed. Ne smijemo sada, kad
smo se otresli Tomašića, pustiti se za-
vesti od kojekakvih obećanja, a možda i od
vlastite mašte, koja će mnogomu jače sada
poraditi. Kad je prvi ushit zbog pobjede
prošao, osvrnimo se natrag na prevaljeni
put. da upoznamo strmine, koje smo prešli,
da do ovoga dođemo, pa tad pogledajmo,
gdje moramo sstignuti. Visoko je to, pa
će trebati zaustaviti se još nekoliko puta,
stečomo daha i maha
Bit će i jazova, koje treba obići. Ne sr-
čimo, držimo se one: ko polako ide, prije
doma dođe.

Sedmični pregled.

Rusija. — Witte
odstupio i onaj Durnovo, koji je najviše podupi-

da toa inomo 3
ties inn toma:

 

je odstupio, a s njim ie

rao reakciju i spriječavao Wittea da _oživotvori
carski ukaz od 30. X. pr. g. Za Witte-a zgodno
Ber. Tagblatt“ da će u historiji biti nazvan
,ministar-predsjednik bez vlasti“. Witte-a će
slijediti Goremikin, za kojega se veli, da naginje

veli
na-

reakciji.
Ustavno-demokratska stranka držala je kon-
gres na kome se je primio slijedeći zaključak :
Stranka će nastojati, da se riješenje temelj-
nih političkih zadaća, koje spadaju u
zakonodavnim
jednakost svih građana

program

stranke, provede putem, i to:

osobna nepovredljivost,
spola i zvanja, za-

narodnosti, vjere,

uvedenje

bez razlike

štita građanske slobode, sveopćeg, ne-

posrednog i jednakog izbornog prava uz tajno
glasovanje bez razlike spola, i to za zastupstvo i
za mjesno autonomne korporacije, zakonodavno
riješenje agramnog pitanja,
nje mjere za riješenje radničkog pitanja i udo-

voljenje opravdanim narodnosnim zahtjevima.

bezodvlačno poprima-

Stranka će nastojati, da te ciljeve postigne,
a on se u tom nastojanju ne će žacati ni sukoba
s vladom, ali će uzraditi onako, da će za slučaj
sukoba svakako vlada nositi odgovornost.

U ruskoj Poljskoj izabrani su zastupnici za
dumu (58 ih na broju). Stupiti će u svepoljsku
stranku, dok će se zastupnici iz Litve pridružiti
ustavno<demokratskoj stranci.

Odjeci izbornom uspjehu u banovini.
— Predsjednik riječke delegacije Dr. Pero Čin-
grija primio je ove brzojave:

Spljet. — Hrvatska demokratska stranka šalje
sa današnjeg zbora pozdrav Vašem Gospodstvu i
čitavom riječkom odboru izražavajuć Vam priznanje
za dosadašnji rad uz živu želju, da sretno privedete
kraju upućenu akciju. — Predsjednik dr. Smodlaka.

Sinj. — Na ime moje i mojih općinara česti-
tam na prvom uspjehu Vašeg rodoljubnog i umnog
rada: Riječke rezolucije. Ime Vaše i Vaših vrije-
dnih drugova štovanjem i priznanjem uvijek će
se spominjati sa strane svih svijesnih Hrvata. Pod
takovim političkim vođom naš narod radostan

 

A DOPISI SRO

LISTA. ZA IZJAVE, PRIOPĆENA
PARA. OGLASI KOJI SE VIŠE PUTA
PISMA NE PRIMAJU SE.

u
možgljslit u susret lijepoj budućnđkti, kojoj staz
utrste Vašim neumornim i uspješnim nastojanjem
okolo sloge jednokrvne Srba i Hrvata. —
Načelnik Krunoslav

Komiža. —

braće
Tripalo.
Ushićeni uspjehom opozicije

pouzdano gleđamo u dalnje djelovanje riječkih

delegata. — Omladina.

Brod.
ime prijatelja i nazdravljajući slozi Srba i Hrvata
kliču
resolucije,

— Složni Srbi i Hrvati slaveći krsno
sjećaju se Vas kao pokretača i vođe te
sživio dični predsjednik odbora riječke
živjela sloga“. —

Bakar. — Danas sam jednoglasno izabran
narodnim zastupnikom Bakra. Uspjeh izbora u

Simeon Pilja.

banovini zasluga je
kliču:
— Barčić.
Karlovci. —
se dveri

riječke resolacije. Izbornici

Zivjeli rezolucionaši, živio Pero CČingrija,
Pukoše i ovdje lanci, otvoriše
Na
Vam svijesni birači Srbi i Hrvati:
visoko

te slobode kliču

Jug Bogdane
vodi i pobjeđuj

slobode. uraniku

podigni zastavu slobode,
— Birači.

Karlovci. —
izabravši me
Živio“ —

Spljet. — Slaveći izbornu pobjedu u Baro-
vini Spljetsko građanstvo okupljeno na komersu

ropstvo“
Hrvati i Srbi
za poslanika kliču Vam gromoglasno
Krasojević.

Svijesni birači

šalje Vama izraz priznanja, i udivljenja na Va-
šem zaslužnom radu. Živjeli. '— Za odbor Dr.
Tartaglia.

Izbori u banovini. — Uspjeli su preko
svaki z oc kivi. POBjEdA Gjjozicije biti će od
historijske vrijednosti za naš narod. Ona promi-
jenivši_ prilike,
vot za Hrvatsku.

mora dovesti novo doba, nov ži-

Po dosadašnjim vijestima priopćujemo sli-
jedeći rezultat izbora:
Sve-
Pero Magdić u
Karlovcu,
Ante

Od hrvatske i srpske udružene oporbe:
tozar Pribičević u Korenici, Dr.
Vrbovskom, Dr. Ed.
tav Modrušan u Draganiću, Dr.

Lukinić u Gus-

Baner u

Jaski, Đuro Bedeković u Stubici, Lj Babić u
Petrinji, Stj. Cerovac u Krapini, Dr. A. Haram-
bašić u Novskoj, Dr. Božo Vinković u Požegi,

Dušan Popović u Moroviću, F. M. L. Đuro 'Pomičić
Pe-
Daruvaru, Stjepan Zagorac u Vel.
Plaškom, Dr.
Bogoslav Mažuranić u Selcima, Dr, Erazmo Barčić
u Bakru, Dr. Grga Tuškan u Sisku, Jovan Ba-
njanin u Udbini, u Glini, Dr.
Gjuro Surmin u Zagrebu I. kot. Dr. Franje Pintero-
vić u Osjeku I. kot., Dr. Franko Potošnjak u Del
Bude Budisavljević u

Pajo Obradović u Gračacu, Dr.
u Brodu, Dr. Ante Martincima,
Dr. Đorđe Krasojević u Stevo Ku
tuzović u Cerni, Stjepan Zagorac u Koprivnici.

Za-

u Gospiću, Dr. Mladen Lisovec u lrigu, Dr
ro Grahovac u

Gorici, Dr. Bogdan Medaković u

Svetozar Pribičević

nicama, V rginmostu,

Pop
Vatroslav Brlić
Bogdanović u
Karlovcima,
Od čiste stranke prava: Ivan Peršić u
grebu III. kotar, Jerko Pavelić u Karlobagu, Dr.
Živko Petričić u Otoćeu, F Kufrin u Pišarovini,
Dr. Vladimir Frank u Dagomsela, Dr. Elegović
u Klanjeu, J Biškupeu, J. 'Tomac u
Novom Marofu, Drag. pl. Pisačić u Zlataru, Dr.
Vuk Kiš u Pregradi, Pajo Gašparović u Ludbre-
gu, Drago Vlahović u Senju, Dr, Mile Starčević
u sv. Ivan Zelini, Dr. Ante Pavelić u Samoboru, Ivan
Zatluka u Vilićselu, Dr. Josip Frank wu Križu,
A. Jambrušić u Ivancu, Juraj Tomac u sv. Ivanu
Žabno

Tomac u

Grof M. Kul-
Nikolić u Ogu-
Fran Novak u

Od kandidata izvan stranaka:
mer u Zagrebu IH. kotar, Vlad.
linu, Josip Purić u BošnjacimA,
Križevcu, Riester u Rumi.

Od magjaronske stranke:
ku H kotar, 1
u Kostajnici, Sekulić u Heregnovi, G, Josipović
u Novigradu, L. Chavrak u Dol. Miholjcu, Dr.
'T. Pejačević u Našicama, Dr. G. Normann u Val
povu, E. Cseh u Vukovaru, Milekić Ć. u Mitro-
vici, Dr. Strižić u Čazmi, Dr. Gavranić u Slu-
nju, P. Georgijević u Bjelovaru, B. Adamović u
Perušiću, Dr. Maksimović u Dalju, F. Kosovac
u Zemunu, N, Petrović u Staroj Puzovi, Dr.

B. Penjić u Osje-

Josipović u Varaždinu, L. Mašeg