Br. 19. pepeo U DUBROVNIKU, 10. svibnja 1906. Godina XVI. VAVENA KAVAT "CIJENA JE asm U N APRI. JEDA: OZA DU BROV NIK I ZA AUSTRO-U A ARSKI 1 KO NE VRATI SMATRA SE DA JE PREDBROJEN INOZEMSTVO: 10 K : POŠTARSKI TROŠKOVI. NA GODINU 10 K. I LIST, KAD MU PRETPLATA MINE. [ ZA DOŠASTO POL UGODIŠTE. IZLAZI SVAKOG ČETVRTKA. = POJEDINI BROJ 20 PARA. Izdavatelj i odgovorni. urednik Dr. Ivo DeGiulli. Dubrovnik, 9. Svibnja 1906. Zbor hrvatske stranke“ u Spljetu. — Po vijestima, koje nam stižu, velik će biti odaziv na poziv kluba. zastupnika «hrvatske stranke“ na zbor u Spljet dne 14. o. mj. Skoro sve dalmatinske općine biti će na njemu zastupane, dijelom po samim načelnicima, a dijelom po njiho- vim zamjenicima. Mnogo je vremena prošlo, a da ta- kova'zbora u Dalmaciji nije bilo. U vre- mena ,narodne stranke“ on bi se gdje- god oknpio, da vijeća o osobitim pitanji- ma, ali ito dosta rijetko, što je lako razumjeti, promisliš li na teške komuni- kacije u našoj pokrajini. Ovoga ae nema zbor da vijeća o kakvoj posebnoj stvari, nego da osnuje organizaciju, koja će odgovarati potreba- ma vremena, te stvori među članovima stranke doticaj, koji sada ne postoji. Ali pogledom na vrijeme, kada će zbor da vijeća, sama nazočnost najuvaženijih ljudi Dalmacije na zboru izrazuje povje- renje prama vodstvu «hrvatske stranke“. Ovo jč dokazalo, da je u najtežim ča- sovima na svomu mjestu. Povjest +,hrvat- ske stranke“ bilježi same uspjehe, poči- njuči od časa, kad je uspjelo sjediniti u jednu stranku nekadanje pravaše i naro- dnjake, a to trel a u prvom redu zahva- liti spretno!" i i stranku vode. Sporazum Srba i Hrvata, a potom i složan rad i jednih i drugih u svim sasmenitijim političkim pitanjima, riječka resolucija i dogođaji, koji su se razvili u njezinu povodu, to su čini, koji su dali sa- svim nov pravac hrvatskoj politici, a ovaj je: već okrunjen lijepim uspjehom. Koliko je imala ,hrvatska stranka“ u svemu tomu udjela, vidljivo kaže činjenica, da je njezin predsjednik ujedno i predsjednik ri- ječke delegacije i »starešinstva hrvatskih i srpskih stranaka“. Većega priznanja hrv. i srpske stran- ke nijesu mogle da dadu vodstvu ,hr- vatske stranke“ do ovoga. Ono se prika- zuje na spljetski zbor sa ovim vidljivim znakovima općeg povjerenja, a odaziv sa strane sumišljenika širom pokrajine neka pokaže, da stranka ćuti jedno kao i vođe njezine. Pad Gautsehev. — Kad je zad vremena svoju izbornu reformu, morao je da odstupi, i tek njegovo nasljedniku uspjelo je dati 5. kuriji zastupstvo u parlamentu. Slično se je dogodilo i barunu Gautsehu. On je morao od- Badeni iznio na- stupiti, pa neka su sve stranke uvjerene, da je kurijalnom sistemu odzvonilo. te da u Austviji mora doći do općeg prava glasovanja. Stranački ga je egoizam a njegov nasljednik knez Hohenlohe preuzeo je baština. Ovaj valja da re- formu provede, a za- nagradu dobit. će. stranke svaka po štogod, tako da će novi izborni red, koliko je moguće više, sačuvati strankama dosa- dašnji posjed. To se je dogodilo, i kad se stvo- rila peta kurija. I onda su stranke sačuvale svoj posjed, ali zato do deset godina trebalo je mislit na novu reformu, jer peta kurija nije nikoga za- dovoljavala. Tako će se i sada naći načina da se protura opće pravo glasovanja, ali tim se ne će izliječiti parlamenat, jer njemu nema lijeka, dok opće pravo glasovanja ne bude i jednaho. Ministarstvo kneza Hohenlohe nije dakle ništa drugo nego novi eksperimenat, koji će samo za neko doba odgoditi posvemašnje preustrojstvo parlamenta. Za to prijatelji općeg jednakog prava glasovanja moraju požaliti odstup Gautsehev, Ono, što im je an nudio, nije ispunjalo. nade njihove, ali još će manje knez Hohenlohe i njegova trgo- vina sa strankama. Kao Dalmatinci ne ćemo vele žalit za Gaut- sehem, kako nijesmo žalili ni za drugim mini- srušio, Štamparija DeGiulli i dr. starstvima bečkim. Svi su ti ministri stvoreni na jedan kalup; ali trebalo bi ipak biti nepravedan, da Gautschu ne priznaš barem dobru volju. On je nju pokazao imenovanjem domaćeg čovjeka za koja Dal- maciju nije prikratila u broju zastupnika i obe- še Spljet spojit željeznički sa namjesnika, osnovom izborne reforme čanjem, da će monarhijom. I drugi su obećavali, ali premda su mogli, nijesu učinili ništa, a on se može pohvaliti, mogao. Samo od da bi bio učinio, ali da nije toga Dalmaciji malo koristi! A sad? Pobjeda opozicije u Banovini, koliko smoje manje očekivali, toliko nasje ugodnije iznenadila. Znali smo, da je u banovini sistem raskliman te da zgrada puca, ali da će se tako brzo sve srušiti, tomu se nijesmo nadali. Prevarili smo se u ra- čunu, jer smo cijenili, da će ,narodna stranka“ u trideset godina svoga gospod- stva ipak bit barem toliko uradila, da se može održati koji dan na vlasti i bez više pomoći. Katastrofa na izborima znači, da je u krugovima ,narodne stranke“ bilo još više gnjileži, nego smo mi slikali, te da je imao pravo Crnković, kad je nazad ne vele mjeseca izjavio, da ne bi nijedan madžaron prodro na izborima, kad bi bili rano vini. = puta nije bilo. Veliki župani, kotarski predstojnici, načelnici, državni odvjetnici, pa svi pročelnici “ureda i autonomnih i zajedničkih, učinili su svoju dužnost, kako im je to vlada poručila u , Narodnim No- vinama“ t. j. uložili su sve sile, upotre- bili sva sredstva, da proturaju i ovoga puta u sabor ,državi“ poćudne ljude. Ali uza sve to nije išlo. Dugo tajano nezadovolj- stvo provi alilo je elementarnom silom, pa kad čitamo, da su zajednički činovnici napali na odjelnog predstojnika Chavraka, to nas nimalo ne čudi. Ili na taj, ili na drugi koji način, moralo je čuvstvo pro- govoriti, a pr onomu, kdji ga je u tomu prije priječio. Najpametnije je, da se sam ugne. Nije baš dično, ali je za to jako uputno. Neklo bi se, da je toga mnijenja i Pejačević, te da je već predao demisiju. Ta će dakako biti primljena, jer nema niko nikakva uzroka, da za njim plače. Pejačevića svaka vlada može imati na duceta, te ugarsko ministarstvo ne bi bilo u neprilici, da ga nadomjesti, kad bi uspjeh ovih izbora tražio samo promjenu u osobi. Ali je on traži u cijelom sistemu, pa zato imenovanje bana ima sada veće znamenitosti nego inače. To treba da bude čovjek odlučan i kadar da Hrvatsku pročisti od raznih nametnika, koji su je kroz toliko. doba sisali. Jer je svakomu očito, da uz ovakov službeni aparat. ne bi uspjele ni najslobodnije ustanove, koje bi sabor glasovao. Što će ti neodvisnost sudaca uz Rakodzave i Alkoviče? Što će sloboda izbora uz Mačvanskoga i družine? Što će »poštena uprava“ uz ljude, koji su prožeti Tomašićevom naukom, da sva- komu treba dati pravo njegovo, a godnosti samo onim, koji pomažu vladu ? 'Vre-, ba dakle imati ljudi, koji će znati vršiti zakone, poštivati slobodu, koji će se po- kloniti u jednu riječ demokratskom na- čelu, na kojem treba da se osnivaju mo- derne države. Ovo načelo pobijedilo je sada u ba- novini, to je znamenovanje ovih izbora. Njega dakle treba da prihvati cijela u- prava, i jedino tada moći ćemo kazati, da će banovina biti sigurna od kojekakvih iznenađenja, te da se ne će ponoviti ono, što je tolikom mukom uspjelo koaliciji da PRETPLATA I OGL 41 ŠALJU SE U RRAVL, ZAHVALE PLAĆA SE 40 PARA PO RE! ZISRAJU O POGODBI I Uz RAZMJERAN POPU ST. NEPRANKIRAŠA. slomi. Prama_tomu ovi izbori nijesu ni- kakvo konačno riješenje; ne smije se su- stati, prije nego se zemlji osigura sloboda dostojna jedne kulturne države, koja ne će ovisiti o višim hirovima, već će ju poštivati jednako ban, kao kakav ne: znatni načelnik u najzabitnijem kutu Like. To je prvi uvjet napretka, bez toga ne čemo nigda postići ništa, ni kao narod, ni kao država. A to se može postići je- dino radom upravljenim uvijek prama toj cijelji. Jedino je takav rad uspješan, a da je tako, dokazuje baš ovaj veliki uspjeh riječke r resolucije, koji moraju da Az naju i najveći njezini protivnici. Ona ga treba da zahvali jedino tomu, što mješte da se zadovolji bučnim frazama; koje odlete, ona je pokazala, kako se možemo postepeno podići iz današnjeg očajnog stanja. im prokušanim putem treba da idemo i unaprijed. Ne smijemo sada, kad smo se otresli Tomašića, pustiti se za- vesti od kojekakvih obećanja, a možda i od vlastite mašte, koja će mnogomu jače sada poraditi. Kad je prvi ushit zbog pobjede prošao, osvrnimo se natrag na prevaljeni put. da upoznamo strmine, koje smo prešli, da do ovoga dođemo, pa tad pogledajmo, gdje moramo sstignuti. Visoko je to, pa će trebati zaustaviti se još nekoliko puta, stečomo daha i maha Bit će i jazova, koje treba obići. Ne sr- čimo, držimo se one: ko polako ide, prije doma dođe. Sedmični pregled. Rusija. — Witte odstupio i onaj Durnovo, koji je najviše podupi- da toa inomo 3 ties inn toma: je odstupio, a s njim ie rao reakciju i spriječavao Wittea da _oživotvori carski ukaz od 30. X. pr. g. Za Witte-a zgodno Ber. Tagblatt“ da će u historiji biti nazvan ,ministar-predsjednik bez vlasti“. Witte-a će slijediti Goremikin, za kojega se veli, da naginje veli na- reakciji. Ustavno-demokratska stranka držala je kon- gres na kome se je primio slijedeći zaključak : Stranka će nastojati, da se riješenje temelj- nih političkih zadaća, koje spadaju u zakonodavnim jednakost svih građana program stranke, provede putem, i to: osobna nepovredljivost, spola i zvanja, za- narodnosti, vjere, uvedenje bez razlike štita građanske slobode, sveopćeg, ne- posrednog i jednakog izbornog prava uz tajno glasovanje bez razlike spola, i to za zastupstvo i za mjesno autonomne korporacije, zakonodavno riješenje agramnog pitanja, nje mjere za riješenje radničkog pitanja i udo- voljenje opravdanim narodnosnim zahtjevima. bezodvlačno poprima- Stranka će nastojati, da te ciljeve postigne, a on se u tom nastojanju ne će žacati ni sukoba s vladom, ali će uzraditi onako, da će za slučaj sukoba svakako vlada nositi odgovornost. U ruskoj Poljskoj izabrani su zastupnici za dumu (58 ih na broju). Stupiti će u svepoljsku stranku, dok će se zastupnici iz Litve pridružiti ustavno<demokratskoj stranci. Odjeci izbornom uspjehu u banovini. — Predsjednik riječke delegacije Dr. Pero Čin- grija primio je ove brzojave: Spljet. — Hrvatska demokratska stranka šalje sa današnjeg zbora pozdrav Vašem Gospodstvu i čitavom riječkom odboru izražavajuć Vam priznanje za dosadašnji rad uz živu želju, da sretno privedete kraju upućenu akciju. — Predsjednik dr. Smodlaka. Sinj. — Na ime moje i mojih općinara česti- tam na prvom uspjehu Vašeg rodoljubnog i umnog rada: Riječke rezolucije. Ime Vaše i Vaših vrije- dnih drugova štovanjem i priznanjem uvijek će se spominjati sa strane svih svijesnih Hrvata. Pod takovim političkim vođom naš narod radostan A DOPISI SRO LISTA. ZA IZJAVE, PRIOPĆENA PARA. OGLASI KOJI SE VIŠE PUTA PISMA NE PRIMAJU SE. u možgljslit u susret lijepoj budućnđkti, kojoj staz utrste Vašim neumornim i uspješnim nastojanjem okolo sloge jednokrvne Srba i Hrvata. — Načelnik Krunoslav Komiža. — braće Tripalo. Ushićeni uspjehom opozicije pouzdano gleđamo u dalnje djelovanje riječkih delegata. — Omladina. Brod. ime prijatelja i nazdravljajući slozi Srba i Hrvata kliču resolucije, — Složni Srbi i Hrvati slaveći krsno sjećaju se Vas kao pokretača i vođe te sživio dični predsjednik odbora riječke živjela sloga“. — Bakar. — Danas sam jednoglasno izabran narodnim zastupnikom Bakra. Uspjeh izbora u Simeon Pilja. banovini zasluga je kliču: — Barčić. Karlovci. — se dveri riječke resolacije. Izbornici Zivjeli rezolucionaši, živio Pero CČingrija, Pukoše i ovdje lanci, otvoriše Na Vam svijesni birači Srbi i Hrvati: visoko te slobode kliču Jug Bogdane vodi i pobjeđuj slobode. uraniku podigni zastavu slobode, — Birači. Karlovci. — izabravši me Živio“ — Spljet. — Slaveći izbornu pobjedu u Baro- vini Spljetsko građanstvo okupljeno na komersu ropstvo“ Hrvati i Srbi za poslanika kliču Vam gromoglasno Krasojević. Svijesni birači šalje Vama izraz priznanja, i udivljenja na Va- šem zaslužnom radu. Živjeli. '— Za odbor Dr. Tartaglia. Izbori u banovini. — Uspjeli su preko svaki z oc kivi. POBjEdA Gjjozicije biti će od historijske vrijednosti za naš narod. Ona promi- jenivši_ prilike, vot za Hrvatsku. mora dovesti novo doba, nov ži- Po dosadašnjim vijestima priopćujemo sli- jedeći rezultat izbora: Sve- Pero Magdić u Karlovcu, Ante Od hrvatske i srpske udružene oporbe: tozar Pribičević u Korenici, Dr. Vrbovskom, Dr. Ed. tav Modrušan u Draganiću, Dr. Lukinić u Gus- Baner u Jaski, Đuro Bedeković u Stubici, Lj Babić u Petrinji, Stj. Cerovac u Krapini, Dr. A. Haram- bašić u Novskoj, Dr. Božo Vinković u Požegi, Dušan Popović u Moroviću, F. M. L. Đuro 'Pomičić Pe- Daruvaru, Stjepan Zagorac u Vel. Plaškom, Dr. Bogoslav Mažuranić u Selcima, Dr, Erazmo Barčić u Bakru, Dr. Grga Tuškan u Sisku, Jovan Ba- njanin u Udbini, u Glini, Dr. Gjuro Surmin u Zagrebu I. kot. Dr. Franje Pintero- vić u Osjeku I. kot., Dr. Franko Potošnjak u Del Bude Budisavljević u Pajo Obradović u Gračacu, Dr. u Brodu, Dr. Ante Martincima, Dr. Đorđe Krasojević u Stevo Ku tuzović u Cerni, Stjepan Zagorac u Koprivnici. Za- u Gospiću, Dr. Mladen Lisovec u lrigu, Dr ro Grahovac u Gorici, Dr. Bogdan Medaković u Svetozar Pribičević nicama, V rginmostu, Pop Vatroslav Brlić Bogdanović u Karlovcima, Od čiste stranke prava: Ivan Peršić u grebu III. kotar, Jerko Pavelić u Karlobagu, Dr. Živko Petričić u Otoćeu, F Kufrin u Pišarovini, Dr. Vladimir Frank u Dagomsela, Dr. Elegović u Klanjeu, J Biškupeu, J. 'Tomac u Novom Marofu, Drag. pl. Pisačić u Zlataru, Dr. Vuk Kiš u Pregradi, Pajo Gašparović u Ludbre- gu, Drago Vlahović u Senju, Dr, Mile Starčević u sv. Ivan Zelini, Dr. Ante Pavelić u Samoboru, Ivan Zatluka u Vilićselu, Dr. Josip Frank wu Križu, A. Jambrušić u Ivancu, Juraj Tomac u sv. Ivanu Žabno Tomac u Grof M. Kul- Nikolić u Ogu- Fran Novak u Od kandidata izvan stranaka: mer u Zagrebu IH. kotar, Vlad. linu, Josip Purić u BošnjacimA, Križevcu, Riester u Rumi. Od magjaronske stranke: ku H kotar, 1 u Kostajnici, Sekulić u Heregnovi, G, Josipović u Novigradu, L. Chavrak u Dol. Miholjcu, Dr. 'T. Pejačević u Našicama, Dr. G. Normann u Val povu, E. Cseh u Vukovaru, Milekić Ć. u Mitro- vici, Dr. Strižić u Čazmi, Dr. Gavranić u Slu- nju, P. Georgijević u Bjelovaru, B. Adamović u Perušiću, Dr. Maksimović u Dalju, F. Kosovac u Zemunu, N, Petrović u Staroj Puzovi, Dr. B. Penjić u Osje- Josipović u Varaždinu, L. Mašeg