istok i grad dobiva latinsko obilježje. Već u starijoj dobi, prije no je rimski orao io en na teritoriju grčkome, dodira se ovdje idealizam grčki sa realizmom rimskim, pojam lijepa i pojam hladne energije. Jedno i'drugo nose stanovnici kao baština u no- vi grad, gdje se k tome razvija i varvarska ličnost, a to je djelo Slavena. Etnične ove mješavine ne zastaju u Dubrovniku, no se povećavaju. Hrvati i Srbi s početka sustaju u zaleđu, dok i oni ne počeli prodirati na more u gradove i pomlađivati zastarjelu krv. Prije no su do mora došli, trebalo im je asimilirati mlađi romanski elemenat, te se je bio razbjegao po planinama, baveći se ovčarstvom. Ovaj je bio kao bedem, te je romansko obilježje Dubrovnika najduže branio. Spljet i Zadar, jer bili na domaku Ninu i Bihaću, središti- ma hrvatske vlasti, već u X vijeku bijahu djelo- mično slavizirani, ovdje još dva vijeka ka- šnje vlada romanski jezik. No i ako je utje- caj slavenski s početka slabiji bio nego u drugim dalmatinskim gradovima, bio je traj- niji te ma koneu potpuno prevladao. Ne toliko etnični koliko kalturni apliv bizantinski bio je u Dubrovniku velik. Ću- vajući ostatke grčko-rimske prosvjete helen- stvo će u Bizanciju proživjeti treće dugo razdoblje bitka svoga. Premda sravnjeno s prvašnjim kulturnim tečevinama helenstvo je sada u nazatku, to još ipak nije na odmet. Pored grubog unutrnjeg življenja nižu se u Bizanciju i visoke ljudske vrline i nadahnuće umjetničko, a trgovačka vještina bila prva u tadanjem svijetu. I ako radi unutarnjih poroka ne stvara helenstvo u ovom trećem razdobju umjetnih i književnih tvorevina sličnih onima u doenijoj davnini, to je ipak utjecaj njihov dao velikih pošljedica na za- padu. Ovdje je utjecaj kulturni došao u dodir sa mladim narodima punim energije i živo- tnih sokova, te je ovdje dao posve zdrave gih Venecija sama dovoljan je dokaz, to može kultura, pa bila ona. nošena 'od naroda u dekadenci, kad dođe u dodir sa mladim 1Harodom. Utjecaj bizantinske kulture bio u prvim vijekovima u Dubrovniku odlučujući. Po uzoru bizantinskom grade se brodovi, orga- nizuje rad. Vještina diplomatskog Bizancija bila prva na cijelom svijetu, a tii je bila i politička škola za dubrovčane. Utjecaj bizan- tinski opaža se u krsnim imenima, imenima svetaca, gradnji bedema. Politički utjecaj bizantinski bio tako jak, da Dubrovnik u redovima bizantinske mornarice boj bije pro- tiv Mlečana. Usporedo sa padanjem utjecaja bizan- tinskog raste upliv talijanski. Iz Mletaka Dubrovnik prima knezove, da ih nauče državnome umjeću. Iz Florencije dobavljaju iseljenike, da ih_ nauče obrtu vunenome (Razzi s. 186). Jevrejski bjegunci nose iz spanije i Italije obrt svileni i iskustvo ban- kovno. Iz raznih gradova Italije dobavlja umjetnike kao Onofrija de la Cava, Miche- lozza Michelozzi, Fra Stefana, Raffalonia, Bianehia i dr. za arhitekturu i plastiku. Ovako veliki saobrhćaj stvarao u nu- trnjosti sveđernu mješavinu i progresivnu selekciju. Godine 1538. bilježi S. Razzi (str. 5.) da je od tadanjih 29 plemeničkih obite- lji bilo 9 tolikog 2 6 ih se na- selilo iz nutrnjosti 4 iz kipi Kotora 4, iz Arbanije 3, iz Njemačke 1, iz Zadra 1. i svijet, narodna ose- bujnost i zapadna kultura bili ovdje u sve- mE i mješavini, te krijepili za- jelu krv, stvarali poduzetno i energično stvo. čela od njega stvara ličnost, na drugoj strani stranputica od ovih načela vodi ga u bezdan. Borba za opstanak tjera na površinu darovitije, umnije, a neumoljivim zakonom prelazi preko slabića, kao što vojnik na boj- nom polju prolazi preko lešina drugova i prijatelja. Vodila se ova borba za lični opstanak, ili za političku slobodu, sveđ dovršuje ona čeli- čanjem karaktera. — Stanovnici naučeni na u- dobnost ina plodnost župskih livada, mora- doše da iz Epidaura sele na ovo mršavo ostrvo. Moru trebalo otimati prostor za sta- nove, a skraja ih je trebalo braniti od nasr- taja varvarskih, a tek kada su osnovicu pr- vom naseljenju bacili, pridolaze nove borbe. Iz Bosne nasrtaji slovenski, sa zapada mle- tački, a sa juga saracenski. Vojena snaga ne dostajala uvijek, a da se neodvisni oču- vaju protiv svih neprijatelja, razvila se lu- kavost, koju Mlečani označivali ,di sette bandiere“. Diplomacija dubrovačka u ničemu nije zaostala za mletačkom, dapače bih se usudio izreći, da je je i nadhitila, jer dok mletačka imala oslon u vojenoj snazi, dubrovačka je morala raditi samom lukavošću. Sa Mlečanima prvim došao Dubrovnik u sukob, kad ovi raširili svoju ekspanzivnost na istočnoj strani Jadrije, a da se očuvaju prislonili se uz Bizant. S ovim ratuju po- četkom X. vijeka protiv Mlečana, a to opet rade (HI. za Emanuila Velikoga. Je li im ovaj mogući oslon pao, te Mlečani u U vojni Carigrad pomoću križara zauzeli, pri- gne se Dubrovnik i prima mletačko pokro- viteljstvo. God. 1358. ti opet ovaj nadzor politički, kad Mleci morali ustupiti Dalma- ciju Ljudevitu Velikome. Nove prilike vode Dubrovnik iza pada Carigrada u odnošaj turski. Ovo je doba proevata Dubrovnika. Popeo se na vrhunac svoje historijske parabole, u zenit svoje moći, eznatnim dankom dobiva od sultana za- iamčenu neodvisnost, pravo trgovanja po turskim vodama i balkanskim zemljama. Sve luke Levanta bile prepune dubrovačkih lađa a zastava Sv. Vlaha istisla i samu mletačku. U gradu samom dižu se bedemi, palače i erkve, a umjetnost slikarstva ove ukrašava. Ne smije se misliti, e je borba za op- stanak ovime dovršila. Čestose zaliću turske paše do zidina gradskih paleći i rušeći predgrađa, a uskoci kršćanski ne štede radi plijena niti gruda kršćanskoga. Ršum na- jezda. varvarskih, turskih, saracenskih pridi- gao tako otpornost njihovu, da su odvio nasrtaje ove bilo silom, bilo diplomatskim putem odbijali. Ovaj biti ili ne biti“ u hi- storiji dubrovačkoj dokazuje, da se jedino borbom trajni uspjesi i ije stiču. Utjecaj pri iskonu državnome. Okolina prirodna i socijalna sveđerno utječu na stanovništvo, nu taj je utjecaj. naj- jači, dapače direktivne naravi u tku razvitka bilo narodnoga, bilo državnoga. | država je organizam, te i ona u svoj ustroj prima vanjske utjecaje, koji se pre- našaju na stanovništvo i na ustav itički Na prvobitnom utjecaju prirodne oko- line gr se i pojam rask, te su se s ra zličitih utjecaja diferencirale razvijajući psi- hična i somatična svojstva različita. Štano- vništvu usađuje različita okolina posebne , koji su tim izrazitiji, čim su prvo- itniji. Po njima se psihično ravnovjesje prekine i latentne nutrnje sile upute k stal- nome pravcu. Da ovaj upliv nije samo prolazan, već trajan veče najbolje za tona u djelu ,delitto politico“ te razvija ovu misao utjecaja državnoga na ištvo do samih soci- jalnih problema. Još izrazi od ističe ove utjecaje Demulins u djelu ,Les routtes& monde , te d nas zanimaju čovječanstvo, vidjet će takovom jasnoćom, kako se razvijaju problemi socijalni, da veza između djela i uzroka istih potpu- no odgovaraju postavljenoj tvrdnji“. Ovakav znanstveni dogmatizam u abstraktnosti svo- joj ne može se održati, ali se sa siguronšću može utvrditi, da su utjecajina prvobitno stanovništvo i na početni politički organizam bili odlučujući. Ne može se zanijekati, da dobar dio navedenih čimbenika djelovao je još u ko- jemu gradu Dalmacije. Etične mješavine i borbe za opstanak nijesu samo stvarale u u Dubrovniku socijalnu selekciju, nu Du- brovniku je bilo suđeno u početku svog or- ganičkog razvitka takve utjecaje primati, te je nuždnim procesom umijesio stanovništvo kadro, da se uzdrži kroz vijekove. Pad. Tančala otporna snaga Dubrovnika sa graničenjem slobode osobne, tančala i trgo- vačka moć promjenom svjetskih trgovačkih puteva, ali još ustrajnost politička i diplo- macija razvikana z gradu neodvisnost da očuvaju, a stanovništvu nova vrela privrede nađu Jača sila no što je ljudska ne samo sru- ši« mjestimice grad do temelja, no oslabi i energiju njihovu. Od ove katastrofe jedva se ponešto oporavi, kad svjetski događaji doveli amo _ najvećeg modernog osvajača, da i politički organizam državni uništi. Dok pred ovom činjenicom lokalni pa- triotizam, zanesen idealnom romantikom, i slavensko universalno čuvstvo, te zaboravljaju jače historijske sile, ovaj pad oplakuju, ne smije ipak, da se iza iskazanog pieteta i razum zatomi, te da i on ne kaže svoju. U Dubrovniku ja došla da izražaja slo- boda lična sa zajednicom državnom do sa- vršenstva, ali se ne može zatajiti, da posuda, u koju su sve svoje misli, želje i životni zadatak ulili, preuska bila. Falio je Dubrov- niku pojam prostora i plemenska osnovica, te kako su po Italiji i staroj Grčkoj gradovi- države vuda iščezle, da ustupe mjesta risorijikenj plemčnskoj te narodnoj politi- ci, tako i ova velebna politička zgrada i bez korsikanskog osvajača morala ustupiti mjesto novim načelima. U doba dok se organizuju prostori, nema mjesta ovakovim političkim jedinicama, ili ako se iznimno gdje nalaze, njihov je politički horizonat preuzak. Da su se Dubrovčani znali snaći pri ovoj katastrofi te mjesto se podati pasivnu uništenju i hrliti u političku nirvanu, i- skustvo političko i savršenu diplomaciju po- svetili jedinstvu narodnome, zasluga im_niš- ta slabija ne bi bila, no što je stekoše u prošlosti, Najmanji dio one glavnice, što ju pojedinci narodnome jedinstvu etiše, najbolji je dokaz, što bi svi učiniti mogli. J. Lukas. svi a je socijološka znanost konačno obraču mišljenjem, 'da se pojedinci mo- gu nametnuti svijetu iliti narodu. Oni su samo članovi mase, pa mi nešto osnovati samo na temelju, e ji. Ni revolucije ni evolucije nijesu e djelo pojedinca, ne- go resultat čimbenika, koji su dijelom očiti, a dijelom skriveni. Tu djeluje u prvom redu jet. Kako čo žive u narodu, tako narod u svijeta. Niti se čovjek može odijeliti od