istok i grad dobiva latinsko obilježje. Već
u starijoj dobi, prije no je rimski orao io

en na teritoriju grčkome, dodira se
ovdje idealizam grčki sa realizmom rimskim,
pojam lijepa i pojam hladne energije. Jedno
i'drugo nose stanovnici kao baština u no-
vi grad, gdje se k tome razvija i varvarska
ličnost, a to je djelo Slavena.

Etnične ove mješavine ne zastaju u
Dubrovniku, no se povećavaju. Hrvati i
Srbi s početka sustaju u zaleđu, dok i oni
ne počeli prodirati na more u gradove i
pomlađivati zastarjelu krv. Prije no su do
mora došli, trebalo im je asimilirati mlađi
romanski elemenat, te se je bio razbjegao
po planinama, baveći se ovčarstvom. Ovaj
je bio kao bedem, te je romansko obilježje
Dubrovnika najduže branio. Spljet i Zadar,
jer bili na domaku Ninu i Bihaću, središti-
ma hrvatske vlasti, već u X vijeku bijahu djelo-
mično slavizirani, ovdje još dva vijeka ka-
šnje vlada romanski jezik. No i ako je utje-
caj slavenski s početka slabiji bio nego u
drugim dalmatinskim gradovima, bio je traj-
niji te ma koneu potpuno prevladao.

Ne toliko etnični koliko kalturni apliv
bizantinski bio je u Dubrovniku velik. Ću-
vajući ostatke grčko-rimske prosvjete helen-
stvo će u Bizanciju proživjeti treće dugo
razdoblje bitka svoga. Premda sravnjeno s
prvašnjim kulturnim tečevinama helenstvo
je sada u nazatku, to još ipak nije na odmet.
Pored grubog unutrnjeg življenja nižu se u
Bizanciju i visoke ljudske vrline i nadahnuće
umjetničko, a trgovačka vještina bila prva
u tadanjem svijetu. I ako radi unutarnjih
poroka ne stvara helenstvo u ovom trećem
razdobju umjetnih i književnih tvorevina
sličnih onima u doenijoj davnini, to je ipak
utjecaj njihov dao velikih pošljedica na za-
padu. Ovdje je utjecaj kulturni došao u dodir
sa mladim narodima punim energije i živo-
tnih sokova, te je ovdje dao posve zdrave
gih Venecija sama dovoljan je dokaz,
to može kultura, pa bila ona. nošena 'od
naroda u dekadenci, kad dođe u dodir sa
mladim 1Harodom.

Utjecaj bizantinske kulture bio u prvim
vijekovima u Dubrovniku odlučujući. Po
uzoru bizantinskom grade se brodovi, orga-
nizuje rad. Vještina diplomatskog Bizancija
bila prva na cijelom svijetu, a tii je bila i
politička škola za dubrovčane. Utjecaj bizan-
tinski opaža se u krsnim imenima, imenima
svetaca, gradnji bedema. Politički utjecaj
bizantinski bio tako jak, da Dubrovnik u
redovima bizantinske mornarice boj bije pro-
tiv Mlečana.

Usporedo sa padanjem utjecaja bizan-
tinskog raste upliv talijanski. Iz Mletaka
Dubrovnik prima knezove, da ih nauče
državnome umjeću. Iz Florencije dobavljaju
iseljenike, da ih_ nauče obrtu  vunenome
(Razzi s. 186). Jevrejski bjegunci nose iz
spanije i Italije obrt svileni i iskustvo ban-
kovno. Iz raznih gradova Italije dobavlja
umjetnike kao Onofrija de la Cava, Miche-
lozza Michelozzi, Fra Stefana, Raffalonia,
Bianehia i dr. za arhitekturu i plastiku.

Ovako veliki saobrhćaj stvarao u nu-
trnjosti sveđernu mješavinu i progresivnu
selekciju. Godine 1538. bilježi S. Razzi (str.
5.) da je od tadanjih 29 plemeničkih obite-
lji bilo 9 tolikog 2 6 ih se na-
selilo iz nutrnjosti 4 iz kipi

Kotora 4, iz Arbanije 3, iz Njemačke
1, iz Zadra 1.

i svijet, narodna ose-
bujnost i zapadna kultura bili ovdje u sve-
mE i mješavini, te krijepili za-
jelu krv, stvarali poduzetno i energično
stvo.

čela od njega stvara ličnost, na drugoj strani
stranputica od ovih načela vodi ga u bezdan.

Borba za opstanak tjera na površinu
darovitije, umnije, a neumoljivim zakonom
prelazi preko slabića, kao što vojnik na boj-
nom polju prolazi preko lešina drugova i
prijatelja. Vodila se ova borba za lični opstanak,
ili za političku slobodu, sveđ dovršuje ona čeli-
čanjem karaktera. — Stanovnici naučeni na u-
dobnost ina plodnost župskih livada, mora-
doše da iz Epidaura sele na ovo mršavo
ostrvo. Moru trebalo otimati prostor za sta-
nove, a skraja ih je trebalo braniti od nasr-
taja varvarskih, a tek kada su osnovicu pr-
vom naseljenju bacili, pridolaze nove borbe.
Iz Bosne nasrtaji slovenski, sa zapada mle-
tački, a sa juga saracenski. Vojena snaga
ne dostajala uvijek, a da se neodvisni oču-
vaju protiv svih neprijatelja, razvila se lu-
kavost, koju Mlečani označivali ,di sette
bandiere“.

Diplomacija dubrovačka u ničemu nije
zaostala za mletačkom, dapače bih se usudio
izreći, da je je i nadhitila, jer dok mletačka
imala oslon u vojenoj snazi, dubrovačka je
morala raditi samom lukavošću.

Sa Mlečanima prvim došao Dubrovnik
u sukob, kad ovi raširili svoju ekspanzivnost
na istočnoj strani Jadrije, a da se očuvaju
prislonili se uz Bizant. S ovim ratuju po-
četkom X. vijeka protiv Mlečana, a to opet
rade (HI. za Emanuila Velikoga. Je li
im ovaj mogući oslon pao, te Mlečani u U
vojni Carigrad pomoću križara zauzeli, pri-
gne se Dubrovnik i prima mletačko pokro-
viteljstvo. God. 1358. ti opet ovaj nadzor
politički, kad Mleci morali ustupiti Dalma-
ciju Ljudevitu Velikome.

Nove prilike vode Dubrovnik iza pada
Carigrada u odnošaj turski. Ovo je doba
proevata Dubrovnika. Popeo se na vrhunac
svoje historijske parabole, u zenit svoje moći,

eznatnim dankom dobiva od sultana za-
iamčenu neodvisnost, pravo trgovanja po
turskim vodama i balkanskim zemljama. Sve
luke Levanta bile prepune dubrovačkih lađa
a zastava Sv. Vlaha istisla i samu mletačku.
U gradu samom dižu se bedemi, palače i
erkve, a umjetnost slikarstva ove ukrašava.

Ne smije se misliti, e je borba za op-
stanak ovime dovršila. Čestose zaliću turske
paše do zidina gradskih paleći i rušeći
predgrađa, a uskoci kršćanski ne štede radi
plijena niti gruda kršćanskoga. Ršum  na-
jezda. varvarskih, turskih, saracenskih pridi-
gao tako otpornost njihovu, da su odvio
nasrtaje ove bilo silom, bilo diplomatskim
putem odbijali. Ovaj biti ili ne biti“ u hi-
storiji dubrovačkoj dokazuje, da se jedino
borbom trajni uspjesi i ije stiču.
Utjecaj pri iskonu državnome.

Okolina prirodna i socijalna sveđerno
utječu na stanovništvo, nu taj je utjecaj. naj-
jači, dapače direktivne naravi u tku
razvitka bilo narodnoga, bilo državnoga.

| država je organizam, te i ona u svoj
ustroj prima vanjske utjecaje, koji se pre-
našaju na stanovništvo i na ustav itički

Na prvobitnom utjecaju prirodne oko-
line gr se i pojam  rask, te su se s ra
zličitih utjecaja diferencirale razvijajući psi-
hična i somatična svojstva različita. Štano-
vništvu usađuje različita okolina posebne

, koji su tim izrazitiji, čim su prvo-
itniji. Po njima se psihično  ravnovjesje
prekine i latentne nutrnje sile upute k stal-
nome pravcu.

Da ovaj upliv nije samo prolazan, već
trajan veče najbolje za tona u djelu
,delitto politico“ te razvija ovu misao utjecaja
državnoga na ištvo do samih soci-
jalnih problema. Još izrazi od
ističe ove utjecaje Demulins u djelu ,Les
routtes& monde , te d

nas zanimaju čovječanstvo, vidjet će takovom
jasnoćom, kako se razvijaju problemi socijalni,
da veza između djela i uzroka istih potpu-
no odgovaraju postavljenoj tvrdnji“. Ovakav
znanstveni dogmatizam u abstraktnosti svo-
joj ne može se održati, ali se sa siguronšću
može utvrditi, da su utjecajina prvobitno
stanovništvo i na početni politički organizam
bili odlučujući.

Ne može se zanijekati, da dobar dio
navedenih čimbenika djelovao je još u ko-
jemu gradu Dalmacije. Etične mješavine i
borbe za opstanak nijesu samo stvarale u
u Dubrovniku socijalnu selekciju, nu Du-
brovniku je bilo suđeno u početku svog or-
ganičkog razvitka takve utjecaje primati, te
je nuždnim procesom umijesio stanovništvo
kadro, da se uzdrži kroz vijekove.

Pad.

Tančala otporna snaga Dubrovnika sa
graničenjem slobode osobne, tančala i trgo-
vačka moć promjenom svjetskih trgovačkih
puteva, ali još ustrajnost politička i diplo-

macija razvikana z gradu neodvisnost da
očuvaju, a stanovništvu nova vrela privrede
nađu

Jača sila no što je ljudska ne samo sru-
ši« mjestimice grad do temelja, no oslabi i
energiju njihovu. Od ove katastrofe jedva
se ponešto oporavi, kad svjetski događaji
doveli amo _ najvećeg modernog osvajača,
da i politički organizam državni uništi.
Dok pred ovom činjenicom lokalni pa-
triotizam, zanesen idealnom romantikom, i
slavensko universalno čuvstvo, te zaboravljaju
jače historijske sile, ovaj pad oplakuju, ne
smije ipak, da se iza iskazanog pieteta i
razum zatomi, te da i on ne kaže svoju.
U Dubrovniku ja došla da izražaja slo-
boda lična sa zajednicom državnom do sa-
vršenstva, ali se ne može zatajiti, da posuda,
u koju su sve svoje misli, želje i životni
zadatak ulili, preuska bila. Falio je Dubrov-
niku pojam prostora i plemenska osnovica,
te kako su po Italiji i staroj Grčkoj gradovi-
države vuda iščezle, da ustupe mjesta
risorijikenj plemčnskoj te narodnoj politi-
ci, tako i ova  velebna politička zgrada i
bez korsikanskog osvajača morala ustupiti
mjesto novim načelima. U doba dok se
organizuju prostori, nema mjesta ovakovim
političkim jedinicama, ili ako se iznimno
gdje nalaze, njihov je politički horizonat
preuzak.
Da su se Dubrovčani znali snaći pri
ovoj katastrofi te mjesto se podati pasivnu
uništenju i hrliti u političku nirvanu, i-
skustvo političko i savršenu diplomaciju po-
svetili jedinstvu narodnome, zasluga im_niš-
ta slabija ne bi bila, no što je stekoše u
prošlosti, Najmanji dio one glavnice, što ju
pojedinci narodnome jedinstvu etiše,
najbolji je dokaz, što bi svi učiniti mogli.
J. Lukas.

 

svi a je socijološka znanost konačno
obraču mišljenjem, 'da se pojedinci mo-
gu nametnuti svijetu iliti narodu. Oni su
samo članovi mase, pa mi nešto osnovati
samo na temelju, e ji. Ni revolucije
ni evolucije nijesu e djelo pojedinca, ne-
go resultat čimbenika, koji su dijelom očiti,
a dijelom skriveni. Tu djeluje u prvom redu

jet. Kako čo žive u narodu, tako narod
u svijeta. Niti se čovjek može odijeliti od