\Sedmički pregled,

Rusija. — U sjednici državne dume
raspravljalo se je o manifestu, šta ga je
imala izdati duma glede agrarnog pitanja.
Preko rasprave zastupnik Petrunkević izja-
vi, da vlada nije sposobna vladati i upra-
vljati zemljom u oči velike opasnosti. Au-
stro-Ugarska i Njemačka već vijećaju, kako
će Rusiju zaposjesti njemačkim četama. 'To-
ga radi mora se zemlju sačuvati od sramo-
te koju joj ministarstvo sprema.

Radi ovakvih izjava vladala je osobito
u radikalnim krugovima velika uzrujanost.
Sirile su se glasine o raspustu dume i o
raznim represivnim mjerama. Kroz čitavu
noć su dolazile u Petrograd čete, a u ve-
čer su se sastali zapovjednici carske garde
i drugih pukovnija, da se sporazume glede
razdiobe četa to se dovodi u savez s raspus-
tom državne dume.

Čitava se svjetska štampa bavi kriti-
čnim položajem u Rusiji. Zadnjih dana je
bio jedan od nmajkritičnijeh odkad postoji
duma. Radilo se o obstanku ili uništenju
dume, a možda i carske dinastije, kako je
to bilo javljeno francuskoj vladi iz Petro-
grada. Napokon su pobijedili umjerenjaci,
te se je zapriječila strašna katastrofa. Ogro-
mnu je senzaciju probudila u ruskim i u
inozemnim krugovima viješt o, posredova-
nju njemačkih i austro-ugarskih četa u Ru-
siji. Bečki i berlinski listovi oprovrgavaju
to najodlučnije, jer da o tomć nije bilo ni-
kad ni govora. Socijalni-domokrati i re-
volucionarni poštarski i željeznički činovnici
zaključiše, da se akcija dume ima podupri-
jeti političkim štrajkom.

Raspust Dume. — Zadnje vijesti. Car-
skim ukazom od 21. 0. m. raspuštena je duma.
Novo saborisanje određuje se za 5. III. 1907. U
toliko će se raspisati novi izbori. Zastupnici
dume odgovorili su na carski ukaz s progla-
som na narod, a zatim su otputovali u Fin-
sku, da tamo raspravljaju o nastalom polo-
žaju uslijed raspusta dume. — U Petrogra-
du je proglašeno obsadno stanje, te nepre-
stana vojnička pojačanja dolaze u grad. —
Ministar predsjednik Goremikin i ministar

Iv.
Župa od maloga Stona
Pjesanac.
,Gdi gre pastira vim pun žarke javnosti,
Er velja pratež s Njim svih ide kreposti.
Znanje s Njim ide, slijeđeno od Razhora
I Pravda k& side sa Nebeskih dvora:
'Tuj Trijeznos, Ljubav tu, tu Jakos i Vjera
S kom Nakaz prokletu od ovčic svih tjera.
S Njim plodno Smiljenje, ka od Boga čelo uze
Za umirit jadanje nevoljnih i suze.
Smrt tim ak me uhili u Antunu od svega,
U tomu mi udili sva milos Višnjega.
V.
Župa polja Stonskoga.
Pjesanac
Cim drugomu mom sam soli
Piće izbrana ja začina;
I sladostim moga vina
Žalos tjeram srca i boli:
Bez začini ostah luda
I žalost me tere huda.
.M ne marim; nubo ide
On, ki od zemlje 86 je prava;
Puka i Rados svog  gizdava; = ,
On će solim, ka zgar side,
Mene osvijestit i dreselje
Me če obratit u veselje.

poljodjelstva su odstupili. Za ministra pred-
sjednika imenovan je dosadašnji ministar
unutarnjih posala Stolopin. —  ,Birševija
Vjedomosti“ kaže, da je učinjen atentat na
Pobjedonoščeva. Pod njegovim pisaćim sto-
lom eksplodirala je bomba.
Slučajno u taj čas nalazio se je Pobje-
donoščev u predsoblju, te mu se tako nije
ništa dogodilo. Ovaj ga je dogođaj ipak ta-
ko potresao, da se je morao bolestan poda-
ti postelji. —- ,Journal“ doznaje, da je ot-
krivena orota među kronstadskim mormari-
ma, po kojoj su imali zaposjesti carski dvo-
rac Peterhof, užeći ga i zarobiti cara. —
Ovo su zadnje vijesti, a one su preznacima
novih patnja za izmučeni ruski narod.

Srbija. — Glede
Austrijom mnogi listovi napadaju ministra
presjednika Pašića, što je prije bio kapitu-
lirao pred Austrijom. — list ,Odjek“ piše,
da vlada može računati na potporu skraj-
nih radikala samo onda, ako bude ustrajala
u borbi proti Austriji, jer da se Srbija mo-
ra riješiti svog nelojalnog susjeda.

carinskog rata sa

Za interparlamentarnu konferenciju u
Londonu skupština je jednoglasno izabrala
za delegata D.ra Vesnića.

Pri zadnjoj sjednici skupštine, dogodila
se je jedna afera, koja karakteriše stanovi-
šte nekih stranaka. Staroradikalni zastupnik
Uzunović doviknuo je: ,Mladoradikali su
agenti Austrije“. Na ove riječi podigoše ovi
veliku buku, obkoliše presjednički stol, te
energično zatražiše, da Uzunović povuče u-
vredu natrag, što je on na nagovor presje-
dnika i učinio. Kad je presjednik dao dru-
gom zastupniku riječ, dok nije bio još mla-
doradikalni govornik svršio, opet skočiše
do presjednika i prisiliše ga, da govorniku
oduzme riječ. Pošto nije mogao uspostaviti
mir, presjednik zatvori sjednicu.

Austrija. Odbor za izbornu ref&rmu do-
vršio je rasprave o broju mandata i razdiobi
izbornih kotara. Carevinsko imaće
516 zastupnika, dok je do sada malo 425.
Od tih 516 mandata imaće 233 Njemci ; 108
80 Poljaci; 34 Rusini; 24 Slovenci;
13 Hrvati; te 5 Rumunji. Raz-

viječe

Česi;

19 Talijani;

VI.

Crna Gora.
,Crna sam ja Gora, al crnja mogu bit
Mog oca ak' prid dvore s inim ne budem it.
S teg uspćt skuta ću od gore crne mć
I rado pristaću, gdi mi svi lete.
Dar Crnike od vične svit vemac biti će,
Kog prid noge dične me ruke staviće.
Pak dit ću: Ko što vijek gora ova dopire,
Tak nek se mili tijek tvih ljeta prostire.

Vu.
Župa od Smokvice
Pjesanac.
"Ostalijem meu sestrama
Ja najzadnja, ja neznana
K Pastiru ću mom bez srama
Pristupiti inostrana.

1 čim svak mu dar poteži
Izabrani prikazati,

Ja ku dobro nijedao vriježi,
Srce ću mu darovati,

Veleć; Jakno slatkoč voće,

Od kojega nosim ime,

Tač ljubav je ma, ki hoće

Njega ljubit po sve vrime.
(Nastavit će se).

mjer zastupnika biće ovaj: njemečko i ro-
manska skupina imaće 257 zastupniks, a
slavenska skupština 2 više t. j. 259. Ovim
dolaze Slaveni za prvi put u apsolutnoj ve-
čini u carevinskom vije*u.

Kina. — U južnim kineškim pokraji-
nama nastaju nemiri. Proganjanje je inoze-
maca svaki dan to veće. Počinjena su mnoga
nasilja proti Evropejcima, a da oblasti nije-
su kaznile krivce. Naslućuje se novi bok-
serski ustanak Kinežke vlasti nijesu kadre,
da uspostave mir pak se toga radi obraćaju
na strane konsulate. Kineški su fanatičari
uništili nekoliko misionarskih zavoda. Misli
se da Japan podupire protuevropejsku pro-
pagandu u Kini. Kina dolazi malo po malo
pod japanski upliv.

Domaće vijesti,

Uspomena na viški boj. — Dne 20.
o. mj. navršilo se 40 godina, da je austrijska
mornarica kod Visa hametom potukla tali-

 

_ jansku mornaricu. Ta pobjeda nije mogla

zapriječiti, da Austrija ne izgubi svoje tali-

janske posjede, jer je to već prije bilo od-

lučeno, ali ona je ponašla planove Talijanaca
u pogledu Dalmacije. Ona je računala Au-
striji ovu zemlju nepodijeljenu, pa za to je
viški boj za Dalmaciju — albo signanda
lapillo.

Dolazak Persana pod Vis dokazao je,
da je Italija smatrala Dalmaciju svojom, a
podržavao ih je u toj misli sam Beč. Čemu
se čuditi, da su Talijanci mislili naći u Dal-
maciji same 'Talijance, kad drukčije nijesu
mislili ni u Beču. 1 njih je ta predrasuda
bila zaslijepila, pa mješte da u narodu sa-
momu traže ustuka prekomorskim pohlepama,
pustili su, da riješi ratna sreća, čija je zamlja.
Na toj tanahnoj niti visila je vlast monar-
hije u Dalmaciji.

To iskustvo ipak ih nije opametilo.
Dalmacija je još uvijek odijeljena, nešto za
sebe, regbi zalogaj, spravan za onoga komu
se nesmije ratna sreća. U Beču još nijesu
razumjeli da je Dalmacija osigurana samo
u svezi s Hrvatskom.

Trogloditi. — Jedan anonimus, po
izjavi redakcije viši pomorski oficir, nazvao
nas je u ,Zeit“-u, govoreć o bici kod Visa,
trogloditima. Sada se po pravaškim novinama
najozbiljnije raspravlja o tomu, koju zado-
voljštinu treba tražiti. Kad bi je redakcija
»Zeit“-a dala, tad bi se mjesec dana ras-
pravljalo, možemo li se njom zadovoljiti...
Ala smo sretni, kad nemamo prečega posla,
nego se baviti jednim ludovom !

Imenovanje vlade u Banovini. —
Dan za dan odmiče, a nova vlada još nije
imenovana. Predlog za imenovanje nalazi«se
kod kralja u Išlu, ali mješte da mu kralj
poda svoju sankciju, traže se neprestane
obavijesti. Izvješća što dolaze iz. Zagreba
veonia su nepovoljna po resolucionaše, pa
to i jest pravi uzrok, zašto se oteže s ime-
novanjem. Pejačević će ponovno u Budim-
peštu, da konferira s Wekerlom o itnenovanju
nove vlade. Zatim će obojica u Išl, gdje će
ban izvijestiti kralja o položaju u Hrvatskoj.
Svakako stoji, da su visoki krugovi slabo
nakloni Hrvatima, te bi nas još mogao ne-
nadni brzojav obavijestiti o imenovanja kome-
sara u Banovini. Eto kakvih se zapreka
stavlja i ojačanju male Hrvatske, a kamo li
bajati i varati narod o Velikoj Hrvatskoj.
Nek nepravičnost crne vlade bude nami

U