s dosedašnjim radom vlade oko procvata i izvoza srpske robe. Ministar financije, oba- zrijevši se na ove kritike, zatražio/je od skupštine, da mu glasuje jedan milijon di- nara kredita za izgradnju novih prometnih osnova i rasprodaju srpskih surovina. Zadnje vijesti potvrđuju glasove, da bi car Nikola II. odlikovao podpresjednika skupštine Milana Đurića Aninim redom II. stupnja. Ovo je odlikovanje zanogo radi onog poklika: , živjelo rusko carstvo“. Slovenija. — Katoličko-političko dru- štvo za koruške Slovence sazvalo je ovih dana skupštinu pouzdanika u Celovac, koja se je bavila razdiobom izbornih kotara u Koruškoj i zaključila, da zatraži drugi slo- venski mandat za Korušku, pošto je preko 80.000 Slovenaca ostalo bez mandata, —- pa kad se može za 25.000 Njemaca u Kranj- skoj stvoriti njemački mandat, može se za tri put toliko Slovenaca u Koruškoj stvoriti i slovenski mandas. Skupština je nadalje osudila rad slovenskih zastupnika -u pitanju izborne reforme i podijele mandata, te im izrazila svoje nepovjerenje. Karakteristično Je, da je na ovoj skupštini najviše bio na- padnut zastupnik Šušterčić. Domaće vijesti. Poziv ugar.-hrv. delegata. — Ad- miral Montecuccoli pozvao je hrvatsko-ugar- ske delegate, da dođu na velike vojne vježbe, koje će se držati mjeseca mmjna oko Du- brovnika, u prisustvu kralja i prestolona- sljednika. Delegatim biti će dan na raspola- ganje posebni jaht. Stallum dr. Potočnjaku. — Grof Teodor Pejačević, ban trojednice, podao je dr. F. Potočnjaku pravo odvjetnikovanja u u Zagrebu. To pravo bijaše Potočnjaku oduzeo zloglasni Kuen iz osvete, jer Potoč- njak — kako je poznato — bijaše posvetio sve svoje sile, da raskrinka tiranina. Novi njemački list. Zagrebačke novine donose vjest, da je hrvatska i srpska koalicija odlučila izdavat jedan njemački list. Novog sunca jasna zraka Ljupko će te mješte grijat. Rasti Našno, grane steri Paček evjetaj, paček plodi Silni er vihar od sjeveri Kite skrši eto odhodi: Mješte njega dah proljeta Oko tebe krilim vije S česa bit ćeš sad opeta Dično i lijepo kako i prije — — Htje siijedit nu vidi da jasnim zvijezdami Jur lice problidi sunčanijeh cjeć plami ; Tu gusle ostavi i pode počinut. Višnje pun ljubavi sve pojaše u skut. Krasni prijevod Byronova ,The Priso- ner of Chillon* (,Kilonski sužauj“) napisan Je po svoj prilici u poznije doba Vodopićeva pjesnikovanja. Pjesnik nije preveo mnogo spominjani uvod u samu pjesmu, koja je apoleozu slobode a u Vrazovom prijevođu glasi: » Vječni odahu rajske duše i pameti »Slobodo! u zatvoru, što sjaješ ko danak; wler tu si u srcu zgradila si stanak, »U srcu ko' eno ljubav tek može te oteti »Kada svijet ti djecu osudi na okove »Na okove i vlažnih zidina na tminu »Njihove su muke dobit za otadžbinu »1 slobode glas se po svem svijetu zove. Za razumijevanje same pjesme potrebito je znati, da je Byron nadahnut ljepotom Listu bi bila svrha upoznati vanjski svijet sa svim hrvatskim prilikama. Zagrebački general premješten. — Ovih zadnjih dana usčestale su promjene vojnih zapovjednika. Među ostalim premje- šten je dosadanji vojni zapovjednik u Za- grebu i vođa 13 zbora, general Karel grof Auersperg na 11 zbor u Lavov. Do sada njegovo mjesto u Zagrebu nije popunjeno, pa bi bilo željeti, da za to mjesto bude od- rođen koji hrvat. Spljećanin Vušković. — Bugarska vlada pozvala je hrvata, proslavljenog ba- ritona g. Vuškovića, da sudjeluje otvoru druge jugoslavenske izložbe u Sofiji. U zadnje vrijeme proputovao je g. Vušković glavnija mjesta Srbije i Bugarske, gdje je davao koncerte uz silno oduševljenje građanstva. Austrijanizam. — | u Puli su pro- slavili 40-godišnjicu bitke pod Visom. Pro- slavi j€ sudjelovao i ,Dalmatinski Skup“. Pred spomenikom Tegetthoffa progovorio je među ostalim i presjednik ,Dalmatinskog Skupa“ Niko Mardešić. Govor je svoj za- počeo krvatski, a svršio talijanski; a zatim je Skup, ili bolja presjednik, brzojavno če- stitao admiralu Montecuccoli na Vis. Kao kroničari ovo donašamo. Komen- tara ne treba, jer i tako dostojanstven muk kojim je Dalmacija prešla preko austrijske proslave viške pobjede, najbolja je lekcija nekoj gospodi, koje ne paze na narodni ponos. lme , Dalmatinski“ ne treba mrljati, a kom je do križića, nek ih traži drugim putem. Stjepan Kobasica osugjen. — .,Srp- ska Riječ“ javlja, da je njezin urednik Stje- pan Kobasica osuđen na mjesec dana tamnice, koja se ne može globom nadomjestiti. Iz uvodnog članka istog lista nadalje dožaajemo da je preventivna cenzura u zadnje 100 brojeva operušala ništa manje nego 7713 redaka. Urednik lista bio je pako do sada tužen 22 puta. Kako se vidi ovo je% unicum u svijetu ili kratko rečeno baš po !osansku. Jadna Bosno što si dočekala... . švajcarske okoline obradio ovim jedinu zgodu iz švajcarske povijesti. Glavno je V- ice plemić Bonnivard, koji je šest godina čamio u ki- lonskoj tamnici i na svoje oči vidio smrt svoje braće. Cjela je pjesma nionolog glav- nog lica. Kilonski Sužani. I. Vlasi su mi sijede, ali nijesu _ S godina mi one posijeđele Nit nikoše u jednu noć bijele Kon su nikle ljudem s nagle strave; Poguren sam ama ne od truda S' erne lasti m' hrđa sape uda Tamnica bo mene, radovala I dopala sudba onih kojim U jepog svijeta i zraka užitak Zapr ječen je, proklet i zabranjen ; A ja ipak za mog baba vjeru 'Trpjeh lance, smrti se nametoh Ako j' babo na stratištu pao Za načela kih se odreć n'jeko Za isti će uzrok koljeno mu Crnih dana život proboravit, Bjesmo sedam — što smo sada jedan: Sest će mladi, jedan postariji Ko počeli bjehu i završit. Jer Progonstva ponositi b'jesom Jedan spržen, druga dva u boju re Pišu nam iz Stona 30. ope o. g. Braća, koja bratski misle i osjećaju, svukud se spoznaju. O istinitosti ove izreke najbo- lje smo se osvjedočili mi Stonjani, kad smo na 29. tek. mj. bili u pohodima braći Kor- čulanima. Znajuć naime da u taj dan pada svečanost Sv. Todora zaštitnika grada Kor- čule, odosmo nas lijepa kita građana da pro- vedemo skupa s braćom Korčulanima taj dan. Put do Korčule prošao nam je u malo časo- va u ugodnom razgovoru. Nu raspoloženje je dostiglo vrhunac, kad opazismo, gdje nas na obali čeka vrli rodoljub načelnik gosp. Dr. Roko Arneri sa braćom Sokolašima i sa lijepim brojem građana. Izletnici zapjevaše »Lijepa naša“. Prije nego se iskrcasmo stnpi na palubu zaslužni načelnik Dr. Roko Ar- neri, te u ime grada Korčule nazva dobro- došlicu Stonanjima, spominjujuć kako su Stonjani od početka narodne borbe bili rame uz rame s Korčulanima, i kako su se uvijek skupa borili za zajedničke ideale mile nam Hrvatske. U ime Stonjanina odgovori omla- dinac gosp. prislušnik Gučić, zahvalivši na dočeku, te spomene, da kako su stari Sto- njani prije bili sa Korčulanima, da će tako u buduće i mladi, jer su obojica prožeti idejom, da su jedan na drugoga upućeni u svakom domovinskom djelovanju. Izletnici se zatim iskrcaše, te pozvani i predvođeni od gosp. načelnika uputiše se u Hrvatsku Čitaonicu, gdje ih braća Korčulani baš po bratsku i domaću lijepo pogostiše. Pošto su se izletnici tu nekoliko vremena zadržali, raziđoše se po gradu tamo i amo. A u ve- čer prisustvovaše sokolskim vježbama, koje je taj dan izvađao korčulanski Soko sa svo- jim podmladkom po prvi put u javnosti. Stonjani se diviše preciznosti izvađanja i teškim se srcem odijeliše od zabave. Nu moradoše, jer je bio došao čas polaska. Pri polasku je opet omladinac g. Gučić zahvalio braći Korčulanima na prijateljskom i brat- skom pričeku, pozivljuć ih da dođu u Ston, gdje će im Stonjani ljubav ljubavlju vratiti. Gosp. načelnik odgovorivši prihvati poziv obečajuć, da će nam čim prije doći u po- Krvim vjeru potvrdiše svoju KO i babo ginuć za onoga Sto im zlotvor nešćo poznat Boga; Izpod zemlje u tamnicu tamnu Tri su bila vržena od kojih Osta zadnji ova ruševina. u. Ima tute sedam stubokova Gotičkoga sloga u toj staroj I dubokoj tamnici Chillon-a ; Tuj se riđe sedam stupa krupnih Povedeni pridušenom lučom Omaglani n'akovom mrtvom zrakom Sto zalutav kroz puoklinu pade . Debeloga zida i ostade; Giamižući po vlažnome tlehu Ko. no divlji plamak močvarine Svaikomu je o stuboku alka, A o: svakoj alci veriga je; To je> gvoždje pozledivo pusto Jer ini ujed ostade u mesu Te će mi se poznavati dokle S ovim novim ne raskrstim danjem Što sad vrjjeđa ove oči, koje Ne viđoše sunce granut svako Za godina — za koliko neznam, Dugi bo sam pomrsio broj im Kad se mrtav zadnji brat mi previ A ja ostah živ ukopan uzanj. (Nastavit će se). . “Rb . GALED