God. XVII. ' Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- zemsštvo 10 K i ISKA troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se predbrojen i za došasto polugodište. U DUBROVNIKU, 9. kolovoza 1906. CRVENA NEVATSKA IZLAZI SVAKOG ČETVRTKA. Broj 32. POJEDINI BROJ 20 PARA. Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. Štamparija DeGiulli i dr. Malo povjesti, U povjesti naroda vladaju neki prirodni zakoni, koji su jači od svake ljudske sile. Cijela povjest Evrope nije drugo — da taj primjer nego utjecaja Azije na Europu, i obratno. navedemo — povjest Poči- njući tamo od prve seobe naroda, čitamo samo, kako Azija osvaja Europu, a kad je osvoji ili kad se Europa opriječi, nastaje protivna struja iz Europe u Aziju. Taj pro- ces, komu su glavna epizoda prva seoba naroda, persijske vojne, rimska osvajanja, druga seoba naroda, križarske vojne, provala Mongola i Osmanlija, pa u najnovije doba kolonizacije europske i rat rusko-japanski, prekinut je samo otkrićem novoga svijeta, kad je ekspansivnost Europe okrenula za neko doba na drugu stranu. Uzroci su tomu većim dijelom ekonom- ski. Ideja vjerska i narodna samo su spo- znamenitosti; one djeluju u toli- ko, što mase organizuju, ali ih pokreće sa- mo pitanje kruha. '"To ravna svjetskom poli- redne tikom uopće, a i odnošajima pojedinih naroda i država napose. Posmatramo li s ovog stanovišta povjest Dalmacije još od onoga vremena, kad nije bila naša, opazit ćemo, da se o gospod- stvo u njoj natječe sada apeninski poluotok, a sada njezino najbliže zaleđe. Dalmacija je mletačka, ili austrijska nije bila nigda do u najnovije doba, kad ju sklopa te j bila ili rimska ili hrvatska ; je sila jačega istrgnula iz prirodnog državnoj skupini, 3 pridružila s kojom je ne vežu baš nikakvi ni duševni ni ekonomski interesi. 'To je pak doba označeno nazatkom u svakom nutarnjim trzajima i pogledu, a nije ni moglo biti inače, jer ona mješte da bude organičeni dio jedne političke cjeline, postala je nešto za sebe, što u sebi nema nikakvog uvjeta za samostalno življenje. Ovo posljednje proizlazi iz njezine geo- grafične konfiguracije. Njezine su obale pre- veš razvijene prama zaleđu njezinu. S toga grad razvio, njegov je, razvitak. odmjeren prama okolini. Gdje nje nema, kao u Dubrovniku i: u Kotoru, more je nju nadomjestilo. Zato nije čudo, da ako se je u njoj koji se gradovi nijesu mogli razviti ni do industri- jalnih, ni do trgovačkih velikih središta, a prirodna je posljedica preobilne vazvijenosti obala, što Dalmacija uopće nema središta. Ovakov geografički — položaj upućuje, Dalmaciju na druge, a najprvo dolaze na red Italija i hrvatsko zaleđe. Dosta je pogledati malenu Grčku, koja je u starom vijeku e- konomski osvojila Italiju i malu Aziju, da razumiješ, koju privlačivost može vršiti ona strana jadranskoga mora na ovu, kad bi bi- le prijatne političke prilike. A s druge stra- ne povjest nam grčke kolonizacije tumači, kako ovaj prekomorski utjecaj slabi sa poli- tičkim i ekonomskim jačanjem zaleđa. Grčke a se 40 para po retku, kolonije u Maloj Aziji uz povoljne političke prilike poslije Aleksandra Velikoga postale su središta, otkle je Grčka kultura prodrla u nutrinu zemlje te malopomala preoblada- la cijelim istokom. — U Italiji naprotiv ras- tuća rimska moć potisla je, da tako rečemo, grčke kolonije u more: one su iščezle osta- vljajuči Rimljanima veliko blago grčke kul- ture. udes Ovaj zadesio je i dalmatinske gradove, u koje se uselio talijanski eleme- nat u doba, kad se je snaga ugarsko-hrvat- skih kraljeva umanjila. 'Tad su Dalmacijom obladali Mleci, koji su talijanštinu podržali. Sada uz probuđenu hrvatsku svijest svanuli su joj erni dani, ali zato varao bi se, ko bi cijenio, da je tim prestao za uvijek utjecaj Italije na Dalmaciju. Talijanstvo u Dal maciji prirodna je - posljedica talijanske blizine, te što je sada slabo i neznatno, može opet postat moćno i znatno, ako se političke prilike promijene tako, da Itaiija počne opet Jjače_ tištiti Jadrana. S drugim riječima Italiji je Dalmacija uvijek zgodan teren za svoju ekspanzivnost, jer joj ga je takvim 'učinila sama priroda. ovu stranu Ovo spominjemo zato, da pokažemo vječitu pogibelj, koja prijeti i Hrvatskoj i čitavoj monarhiji, dok je Dalmacija odi- jeljena od Hrvatske, a neprirodno svezana sa austrijskom polovinom. U slučaju kakvog sukoba sa Italijom,u kom bi eventualno monar- hija podlegla, pohote Italije nanovo će oživjeti, jer se osnivaju na prirodnom položaju. Njima bi se monarhija mogla opirati samo, kad bi Dalmacija iščezla u Hrvatskoj t. j. kad bi ona s Hrvatskom sačinjavala nerazdjelivu cjelinu. Ta je sveza naime jača od one, ko- Jom je priroda Dalmaciju vezela s Italijom, ali dok je Dalmacija u državnom sklopu sa zemljama, koje nemadu s njome ništa za- Jednička, dotale kako je sila odijelila od Mletaka, sila bi je mogla opet prijediniti. Jedino jaka Hrvatska mogla bi se dakle suprostaviti Italiji. Za to kad tražimo anek- siju Dalmacije, tražimo je dakako najprvo, jer to odgovara našim narodnim aspiracijama ekonomskim potrebama zemlje, ali aneksija nije samo potrebna nama, nego i cijeloj. mo- narhiji, ako ne će da je dogođaji zateku ne- pripravnu, te se ponovi ono, vjesti ima primjera. čemu u po- Jer Dalmacija stoprva kad je kao takove ne je tad osigurana, bude. . Pitanje sveučilišta. Kako li se ta bečka vlada brine za naše kulturne potrebe! Dok se drugovdje njeguju znanost i umjetnost, te vlade iz svih sila na- stoje, da školama i potporama odgoje sve- čenike istine i ljepote, koje jedino ljudski život idealizuju, austrijska vlada kroz 100 Ph ONA REP UBLIKA HRVATE NAUCNA BIBLIOTEKA, DUGRGVNIK Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale a za oglase godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. 30 para. Oglasi, koji se više puta MRA: po _po godina svoje uprave nije u Dalmaciji ura- dila baš ništa u tom smjeru. Ona je samo naše gimnazije, gdje su se prije odgajali ljudi u domaćem duhu, pretvorila u tvor- nice činovnika, gdje će se dalmatinsku mla- dost kalupiti na njemački kalup, pa poslije širiti iz državnih ureda ,nov“ duh između dalmatinskih ,troglodita“. To je bila namjera, a ako posljedice ne odgovaraju, kriva je tomu oma , nesretna“ koju ,furca expellat, tamen usque reeurret“. Ljudima, koje svaki kamen sijeća starog napretka, nad kojijem je južno nebo razgalilo svoje grudi, pa im se smiješi, dok ih more zove u — slobođu, nije moguće sapeti duha okovima nametnutog odgoja. Ali da su učinili, što su mogli, e da bi to postigli, o tomu svjedoči sistematičko protivljenje svim kulturnim potrebama zemlje, koje je do ne- davno bio aksiom austrijske uprave u Dal- maciji. Sada ih je iskustvo poučilo, da je ta taktika bila loša, pa su se prihvatili druge u pitanju priznanja nauka svršenih na za- grebačkoj universi. narav, Kad su naši zastupnici tražili priznanje ispita, pozivali su se na potrebu, da se naša mladost uči znanosti na pitkom vrutku do- maće prosvjete. A to nijesu postigli! Naredba naime o polaganju isplta na zagrebačkoj universi, o kojoj ćemo kasnije govorit, tiče se samo dr- žavnih ispita t. j. onih ispita, koji traže od kandidata da pokažu znanje potrebno, da pokriju jednu državnu službu, a za rigoroze, da se kandidat upozna izbliže sa samom znanosti tako, da jednom uzmogne samostalno raditi na tom polju, kaže se izričito, da će kandidat trebat tražit nostrifikaciju t. j. polagat ih na kojoj austri- skoj universi. U tom pogledu zagrebačka u- niversa izjednačena je dakle sa svakom uni- versom inozemstva. u kojim se traži, Ovo bi bio prava nesmisao, kad se pod tim ne bi skrivao drugi cilj. Znanost je naime kao takova kozmopolitska. Ona je je- dnaka za Hrvate, kao za Američane; ona se jednako predaje u Zagrebu kao u Beču, pa kad kandidat dokaže svoju spremu u Za- grebu, dokazao ju je ne samo za Hrvatsku, nego za čitav svijet. Prisiliti dakle mladež, da polaže nove znanstvene ispite t. zv. rigoroze, imalo bi smisla samo, kad bi postojali po- sebni razlozi nepovjerenja prama kojoj uni- versi. Ali ti za Zagreb ne postoje, jer dok se uskraćuje priznanje rigoroza, priznaju se državni ispiti, koji su za državu mnogo in- teresantniji, jer se kod njih traži poznanje specijalnih zakonskih norma. Još je očitija nesmisao, što se ne pri- znaju profesorski ispiti, jer pri tom zagre- bačka universa imala bi imati prednost pred tuđim, kaonoti onaj zavod, koji veću brlgu i pomnju posvećuje domaćim stvarima. Hr- KA