vatski jezik, povjest ovih krajeva, njihova flora i fauna — sve predmeti, koji se uče po našim srednjim školama — zanago bi se imali bolje njegovati, a i njeguju se na za- grebačkoj universi, nego n. pr. u Pragu i Gracu, Lavovu i Beču, pa ipak ispiti zagre- bačke universe ne vrijede. Zašto, o tomu drugi put. Za danas smo htjeli samo istaknuti, kako naši zastnpnici nijesu postigli ono, što su tražili. Oni su htjeli da žarište domaće prosvjete, zagrebačka universa, bude pristupačna dalmatiuskim đacima, a postigli su samo to, da je ona postala tvornica či- novnika. Ponovilo se dakle — mutatis mu- tandis — ono isto, što se dogodilo s našim gimnazijama. Rumunjska Je progovorila. Historična politika austrijske vlade i nje- nih agenata topova proigrala je i zadnju svoju kartu na Balkanu. Represije, koje je upo- trebljavao ministar Goluhowsky, da ponizi kraljevinu Srbiju, da je skuči i utuče, te stvori od nje prirepak monarhije imale su samo jedan negativni resultat: Srbija i Bugarska jače se prisloniše jedna o drugu, da u za- jednici smjelije se opru okrštenjaku Bismar- kovih snova, njemačkom zakupniku Balkana. U toj borbi, koju hoće da zaigraju dvije slovenske države protiv sumračnjaškog nasto- janja Beča, ne vidimo dužno pripomoći Cr- negore. U malenoj kneževini vodi se više ambicijozna politika dinastije, koja ne ide pareralno s onom u Srbiji, a to će i biti uzrok zašto Crnagora slabo vodi slavensku politiku. Čini se, da su slavenski Nikole ne- sređeni vlastodržci, pa ćemo preko njih i preći, da se zaustavimo na nov pojav u po- litici Balkana. Dvosavezu približa se treći zainteresovan drug: Rumunjska. Kako Ru- munjska misli o carinskom ratu među Au- strijom i Srbijom — ili ispravnije rekuć — i balkanskim slobodnim državama, te kakve mjere preporuča, ne treba da mi sami izno- simo. Dosta je, da navedemo muževni čla- nak ,Patriokul-a“ organa rumunjskog mini- PODLISTAK. Neke nepoznate pjesme NM. Vodopića. (Priopćuje J. Gyra). Kilonski Sužanj. mu. Pri stup-kamen prikovaše svakog 'Tri nas bješe — svaki al na sami; Ne mogasmo kročit kroka, nit se Jedan drugog vidjeti u lice No kroz onu nam odrastu svjetlost Da ni sami poznali se n'jesmo; Tako skupa — ipak ponapose Ruka spetih — srcem zagrljeni: Još nam bješe od utjehe u toj Oskudići čistijeh živalja Jedan drugog slušat besjediti Jedan drugog razgovarat kakvom Novom nadom ili starom pričom Il junački smjelom popijevkom Al će i to napokon dosadit: Glasovi nam postanuli mukli Kono jeka tamničkoga' zida Grčali su — zvučali ve' nijesu Glatko, čisto kakono su prije; Možda mi se pričinjalo, ali Ko naši se već mi ne slušali. Iv. Najstariji od tri, morao sam Činit, što sam mogo, ko i činih Mik Č M i - e + i E 4% Mi \ 4 stra predsjednika. On bi morao biti osnovni program balkanskih država. Članak glasi: »Prema držanju i pretenzijama Austro- Ugarske, carinska unija između Rumunije, Srbije i Bugarske, neophodno je potrebna. Strana štampa bavi se mnogo pitanjem pre- kida pregovora između Austio-Ugarske i Srbije, ili bolje reći carinskim ratom između tih dviju država. Samo je kod mas zbog dnevne unutrašnje politike, to pitanje — koje bi trebalo da otvori oči nama Rumu- nima — prošlo bez zaslužene pažnje. Međutim, ovo je pitanje važno sa više razloga. Prvo, što pokazuje — naročito ako uzmemo u obzir nepristrano, ogromne kon- od strane Austro-Ugarske veliku dozu pakosti i vjero- lomstva, na koje treba da pomisle sve bal- kanske države, koje imaju ekonomskih veza sa carevinom, i koje su uvijek štetovale usljed tih veza. cesije što je Srbija učinila - Kad se dodro posmotri, rad Austro- Ugarske, ne može nikome biti simpatičan, već naprotiv potiče uvjerenje. 1.) da interesi sviju balkanskih država jesu protivni interesima habsburške monar- hije, i 2.) da interesi sviju balkanskih država, t. j. Rumunije, Bugarske i *Srbije u toliko se jednače, da se mora čovjek čuditi, da do danas nije još došlo do carinske unije između te tri države. Takva bi unija dala tako veliki palet tim državama, da bi Austro-Ugarska ostala sasvim na drugom mjestu. Ali ima nešto još važnije..... Ovo ponašanje Austro-Ugarske prema Srbiji, dolazeći poslije hotimičnog zadocnje- nja odgovora na ponude Rumunije, odnosno novog trgovačkog ugovora, dokazuje' da u Beču imaju: vrlo malo dobre volje za trgo- vačke pregovore i to će nas primorati, da preduzmemo energičnih mjera u odbranu protivu austro-ugarskih težnja. Jer, kako može biti drugačije protuma- čeno ćutanje Austro-Ugarske, odnosno zapo- Da ostale dižem i sokolim ; Svaki redom dobro se podnašo, Najmlađi me, što bi babu mio Jer obličja bjaše materina — Oka modra nebeskih modrina — On u duši boljaše me kruto: A i bješe muka vidjet pravo Taku ticu u takome gn'jezdu ; Bijaše bo lijep kono danak Sjever-danak, komu smrknut neće Dokle njemu ljeto i ne mine Bez počitka luči dage ljeto Sunca plodak u odoti snježnoj. Tako sjajan bješe i bez ljage, A veseljak svoje od naravi, Suza samo za nevolja tuđih, Pa b' tad tekle gorski ko potočei Nemoj jade da b' ublažit moga Što na svjetu gledat srca nemć. V. Čista duša i drugi je bio Al mu ustroj za borbe sa ljudstvom; Jak u kostim, a takove čudi Što svem svjetu bi bi s' opro bio Izmeđ prvih rado poginuo U lancima samo, da ne čama; Njihov klopot priuze mu srce Ja ga gledat njim klon/ivat muče Ko sam pravo možbit i ja svojim Ipak ja se držah za ća mi je četih pregovora za zaključenje novog trgo- vinskog ugovora ? i; Dok su nas do prije četiri mjeseca sva- ki dan iz Beča pitali i tražili odgovor maš na austrijske ponude, drugi dan, pošto je taj odgovor poslat u Beč, naša je vlada u- moljena od austrijske vlade, da odloži sa- stanak delegata. Šta treba. đa znači promjena ? Da nije otkud izmiren je između Austrije i Mađarske odgovor na to pitanje? Ali bi se tada dokazalo, da su pregovori sa Ru- munijom služili kao plašilo za Mađare. Nu, ta nam se uloga nikako ne svidi, naročito sad, kad je Srbija imala kuraži da odbaci skupocjeno (?!?) trgovačko prijatelj- stvo Austro-Ugarske“, Sedmični pregled. Francusko-turski sukob. — Čuje- mo da ja nasto sukob između Francuske i Turske radi oaza Djanet i Bilma. Obje se oaze nalaze na sjeveru jezera Čiad. Do sa- da je samo jedan Evropljanin pohodio Dja net. Bijaše to francuski časnik 'Tonchard. On je našao tamo samo šest sela sa preko hiljade stanovnika. Pučanstvo je sazdijeljeno u tri plemena, kojih je samo jedno usrdno ova neočekivana primilo gostu i prihvatilo štitništvo Fran- cuske. Bilna je bolje istražena. Sastoji se od sklopa sa šest oaze, a ima oko 2000 žitelja. Po pohodu 'Toncharda, Francuska Je prisvajala pravo posjeda na tim oazama. Uza sve to, namjesnik Tripolide odlučio bi- jaše ovih dana poslati nokoliko svoje voj- ske u Djanet i Bilmu. Francuski poslanik Costans u Carigradu zatražio bijaše razjaš- njenja kod Visoke Porte glede te spedicije. Porta je mučala, hineći, da ništa nezna, na- što je ponovo poslanik intervemro, ali bez uspjeha. Polovicom. VII. mjeseca obavjestio je konsuo francuski u Tripolsu svoga kolegu u Carigrad, kako su u istinu pripravlja vojna Te ostanke milog roda dobrit Od planina lovac, on je tuda Tjero lanad i kurjake, pa mu Taj tamnica jama bezdanica A najgori noge spete, jadi. VI. Leman leži uza Kilon-kulu. ) Pod njom njegve, hiljad stop' duboke Silne vode, stječu se i plove, Toliko jo mjerilo doseglo Kilonskoga b'jelog sa kruništa Što val svuda izokola stišta: Zid i val su u tamnici drugu — Živoj raci sličnu — napravili ; I nad mračnog svoda gdje smo stali Jezer-voda površjem dosiže Mi noć i dan čuli joj pljuskanje I više nas buk i kucukanje, A zimi bi osjećo joj štrapalj Kroz rešetke, kad bi vjetri jaki Raskošni se nebom razigrali Istom kulom tad bi zazibali uh ih drmat a men' ne mrzjelo Bih bi bio i smjehnut se kadar Vidjev smrcu, ki& me oprostiva. = 1) Kilon leži megju Clarens-om i Villeneuve, koja se nalazi na istočnoj strani Genfskog jezera. Na ljevoj strani je ušće Rone. naprotiv Alpa. U blizini ruši se sa brijega j potok, s donje strane plaču Kilon valovi jezera. Dvor je ve- ik, te se može vidjeti iz daleka sa svojim ogro- mni bijelim zidinama. ,