vatski jezik, povjest ovih krajeva, njihova
flora i fauna — sve predmeti, koji se uče
po našim srednjim školama — zanago bi se
imali bolje njegovati, a i njeguju se na za-
grebačkoj universi, nego n. pr. u Pragu i
Gracu, Lavovu i Beču, pa ipak ispiti zagre-
bačke universe ne vrijede. Zašto, o tomu
drugi put. Za danas smo htjeli samo
istaknuti, kako naši zastnpnici nijesu postigli
ono, što su tražili. Oni su htjeli da žarište
domaće prosvjete, zagrebačka universa, bude
pristupačna dalmatiuskim đacima, a postigli
su samo to, da je ona postala tvornica či-
novnika. Ponovilo se dakle — mutatis mu-
tandis — ono isto, što se dogodilo s našim
gimnazijama.

Rumunjska Je progovorila.

Historična politika austrijske vlade i nje-
nih agenata topova proigrala je i zadnju svoju
kartu na Balkanu. Represije, koje je upo-
trebljavao ministar Goluhowsky, da ponizi
kraljevinu Srbiju, da je skuči i utuče, te stvori
od nje prirepak monarhije imale su samo
jedan negativni resultat: Srbija i Bugarska
jače se prisloniše jedna o drugu, da u za-
jednici smjelije se opru okrštenjaku Bismar-
kovih snova, njemačkom zakupniku Balkana.

U toj borbi, koju hoće da zaigraju dvije
slovenske države protiv sumračnjaškog nasto-
janja Beča, ne vidimo dužno pripomoći Cr-
negore. U malenoj kneževini vodi se više
ambicijozna politika dinastije, koja ne ide
pareralno s onom u Srbiji, a to će i biti
uzrok zašto Crnagora slabo vodi slavensku
politiku. Čini se, da su slavenski Nikole ne-
sređeni vlastodržci, pa ćemo preko njih i
preći, da se zaustavimo na nov pojav u po-
litici Balkana. Dvosavezu približa se treći
zainteresovan drug: Rumunjska. Kako Ru-
munjska misli o carinskom ratu među Au-
strijom i Srbijom — ili ispravnije rekuć —
i balkanskim slobodnim državama, te kakve
mjere preporuča, ne treba da mi sami izno-
simo. Dosta je, da navedemo muževni čla-
nak ,Patriokul-a“ organa rumunjskog mini-

PODLISTAK.
Neke nepoznate pjesme NM. Vodopića.

(Priopćuje J. Gyra).
Kilonski Sužanj.
mu.

 

 

Pri stup-kamen prikovaše svakog
'Tri nas bješe — svaki al na sami;
Ne mogasmo kročit kroka, nit se
Jedan drugog vidjeti u lice
No kroz onu nam odrastu svjetlost
Da ni sami poznali se n'jesmo;
Tako skupa — ipak ponapose
Ruka spetih — srcem zagrljeni:
Još nam bješe od utjehe u toj
Oskudići čistijeh živalja
Jedan drugog slušat besjediti
Jedan drugog razgovarat kakvom
Novom nadom ili starom pričom
Il junački smjelom popijevkom
Al će i to napokon dosadit:
Glasovi nam postanuli mukli
Kono jeka tamničkoga' zida
Grčali su — zvučali ve' nijesu
Glatko, čisto kakono su prije;
Možda mi se pričinjalo, ali
Ko naši se već mi ne slušali.
Iv.
Najstariji od tri, morao sam
Činit, što sam mogo, ko i činih

Mik Č M i
- e + i
E 4% Mi \ 4

 

stra predsjednika. On bi morao biti osnovni
program balkanskih država. Članak glasi:

»Prema držanju i pretenzijama Austro-
Ugarske, carinska unija između Rumunije,
Srbije i Bugarske, neophodno je potrebna.
Strana štampa bavi se mnogo pitanjem pre-
kida pregovora između Austio-Ugarske i
Srbije, ili bolje reći carinskim ratom između
tih dviju država. Samo je kod mas zbog
dnevne unutrašnje politike, to pitanje —
koje bi trebalo da otvori oči nama Rumu-
nima — prošlo bez zaslužene pažnje.

Međutim, ovo je pitanje važno sa više
razloga. Prvo, što pokazuje — naročito ako
uzmemo u obzir nepristrano, ogromne kon-
od strane
Austro-Ugarske veliku dozu pakosti i vjero-
lomstva, na koje treba da pomisle sve bal-
kanske države, koje imaju ekonomskih veza
sa carevinom, i koje su uvijek štetovale
usljed tih veza.

cesije što je Srbija učinila -

Kad se dodro posmotri, rad Austro-
Ugarske, ne može nikome biti simpatičan,
već naprotiv potiče uvjerenje.

1.) da interesi sviju balkanskih država
jesu protivni interesima habsburške monar-
hije, i

2.) da interesi sviju balkanskih država,
t. j. Rumunije, Bugarske i *Srbije u toliko
se jednače, da se mora čovjek čuditi, da do
danas nije još došlo do carinske unije između
te tri države.

Takva bi unija dala tako veliki palet
tim državama, da bi Austro-Ugarska ostala
sasvim na drugom mjestu.

Ali ima nešto još važnije.....

Ovo ponašanje Austro-Ugarske prema
Srbiji, dolazeći poslije hotimičnog zadocnje-
nja odgovora na ponude Rumunije, odnosno
novog trgovačkog ugovora, dokazuje' da u
Beču imaju: vrlo malo dobre volje za trgo-
vačke pregovore i to će nas primorati, da
preduzmemo energičnih mjera u odbranu
protivu austro-ugarskih težnja.

Jer, kako može biti drugačije protuma-
čeno ćutanje Austro-Ugarske, odnosno zapo-

Da ostale dižem i sokolim ;

Svaki redom dobro se podnašo,

Najmlađi me, što bi babu mio

Jer obličja bjaše materina

— Oka modra nebeskih modrina —

On u duši boljaše me kruto:

A i bješe muka vidjet pravo

Taku ticu u takome gn'jezdu ;

Bijaše bo lijep kono danak

Sjever-danak, komu smrknut neće

Dokle njemu ljeto i ne mine

Bez počitka luči dage ljeto

Sunca plodak u odoti snježnoj.

Tako sjajan bješe i bez ljage,

A veseljak svoje od naravi,

Suza samo za nevolja tuđih,

Pa b' tad tekle gorski ko potočei

Nemoj jade da b' ublažit moga

Što na svjetu gledat srca nemć.
V.

Čista duša i drugi je bio

Al mu ustroj za borbe sa ljudstvom;

Jak u kostim, a takove čudi

Što svem svjetu bi bi s' opro bio

 Izmeđ prvih rado poginuo

U lancima samo, da ne čama;
Njihov klopot priuze mu srce

Ja ga gledat njim klon/ivat muče
Ko sam pravo možbit i ja svojim
Ipak ja se držah za ća mi je

 

četih pregovora za zaključenje novog trgo-
vinskog ugovora ? i;

Dok su nas do prije četiri mjeseca sva-
ki dan iz Beča pitali i tražili odgovor maš
na austrijske ponude, drugi dan, pošto je
taj odgovor poslat u Beč, naša je vlada u-
moljena od austrijske vlade, da odloži sa-
stanak delegata.

Šta treba. đa znači
promjena ?

Da nije otkud izmiren je između Austrije
i Mađarske odgovor na to pitanje? Ali bi
se tada dokazalo, da su pregovori sa Ru-
munijom služili kao plašilo za Mađare.

Nu, ta nam se uloga nikako ne svidi,
naročito sad, kad je Srbija imala kuraži da
odbaci skupocjeno (?!?) trgovačko prijatelj-
stvo Austro-Ugarske“,

Sedmični pregled.

Francusko-turski sukob. — Čuje-
mo da ja nasto sukob između Francuske i
Turske radi oaza Djanet i Bilma. Obje se
oaze nalaze na sjeveru jezera Čiad. Do sa-
da je samo jedan Evropljanin pohodio Dja
net. Bijaše to francuski časnik 'Tonchard.
On je našao tamo samo šest sela sa preko
hiljade stanovnika. Pučanstvo je sazdijeljeno
u tri plemena, kojih je samo jedno usrdno

ova neočekivana

 

primilo gostu i prihvatilo štitništvo Fran-
cuske. Bilna je bolje istražena. Sastoji se
od sklopa sa šest oaze, a ima oko 2000
žitelja.

Po pohodu 'Toncharda, Francuska Je
prisvajala pravo posjeda na tim oazama.
Uza sve to, namjesnik Tripolide odlučio bi-
jaše ovih dana poslati nokoliko svoje voj-
ske u Djanet i Bilmu. Francuski poslanik
Costans u Carigradu zatražio bijaše razjaš-
njenja kod Visoke Porte glede te spedicije.
Porta je mučala, hineći, da ništa nezna, na-
što je ponovo poslanik intervemro, ali bez
uspjeha.

Polovicom. VII. mjeseca obavjestio je
konsuo francuski u Tripolsu svoga kolegu
u Carigrad, kako su u istinu pripravlja vojna

Te ostanke milog roda dobrit
Od planina lovac, on je tuda
Tjero lanad i kurjake, pa mu
Taj tamnica jama bezdanica
A najgori noge spete, jadi.

VI.

Leman leži uza Kilon-kulu. )

Pod njom njegve, hiljad stop' duboke
Silne vode, stječu se i plove,
Toliko jo mjerilo doseglo

Kilonskoga b'jelog sa kruništa
Što val svuda izokola stišta:
Zid i val su u tamnici drugu
— Živoj raci sličnu — napravili ;
I nad mračnog svoda gdje smo stali
Jezer-voda površjem dosiže
Mi noć i dan čuli joj pljuskanje
I više nas buk i kucukanje,
A zimi bi osjećo joj štrapalj

Kroz rešetke, kad bi vjetri jaki
Raskošni se nebom razigrali
Istom kulom tad bi zazibali

uh ih drmat a men' ne mrzjelo
Bih bi bio i smjehnut se kadar
Vidjev smrcu, ki& me oprostiva.
= 1) Kilon leži megju Clarens-om i Villeneuve,
koja se nalazi na istočnoj strani Genfskog jezera.
Na ljevoj strani je ušće Rone. naprotiv Alpa.
U blizini ruši se sa brijega j potok, s donje
strane plaču Kilon valovi jezera. Dvor je ve-
ik, te se može vidjeti iz daleka sa svojim  ogro-
mni bijelim zidinama.

,