Dan ćustova i razmištjanja.*3. U predvečerju smo dana, velike ma- nifestacije slavenske moći i uzajamnosti, u predvečerju drugog rujna. Stvorimo u svom duhu veličanstvenu sliku, kad ne- koliko stotina sokolova budu u sveča- noj povorci prolazili Ilicom, glavnom zagre- bačkom cestom. Srce ti stade žurnije kucati, i ti staneš i gledaš, gledaš suzračje mnogih zastava, dok ti svaka od njih otkriva drug- čije smještaje boja: simbole plemena velike slavjanske majke; gledaš i slušaš, slušaš krepku hrvatsku zapovjed, a iza nje odje- kuju drugi glasovi riječi slovenske, poljske, česke, bugarske, ruske i t. d. U različitoj zastavi i riječi osjetiš su- dare silnih čuvstava, očutiš tek pravu veli- činu imena slavjanskih i shvaćaš opravda- nost historičnog poziva Slavena, ko prepo- roditelja u matoroj Evropi. Ipak uza sav tvoj ushit, zaustavlja ti se pogled na krva- vu ranu, koju zakopčanu pod crvenkošuljem nosi svaki od te duge povorke. A tad se sjetiš crne prošlosti, te i_još crnije nezahval- nosti, koje je stizala a i svejednako stiže slavensko pleme, sjetiš se prezira i krvavih uvreda, okova i zatvora, progonstva i šiba- nja. I zaplakao bi i zamaglica bi te srušila, da ti jaki koraci smjelih četa ne dozovu u pamet uzrok, rad čega su tu oni, što ih je moglo sakupiti iz udaljenih krajeva prostra- nog slavenskog svijeta. Ideja sokolstva, da ona, kadra te je po- novo razveseliti, novu svježinu i sazgu uli- ti u tvoj duh, jer je baš ona nikla na boli- ma i patnjama Slavena monarhije, nikla je da se obrani od tih patnia i boli, da ih o- nemogući. A i izvršiće svoju zadaću, jer je gnojena krvlju, a poljevana_ suzama, neiz- , brisivim iz srca Slavena, koji su kadri, da. izvrše poziv srca: oporuku izginalih otića, suprostaviv se i samom tijeku naravi. Take se misli bude u nami u predve- čerju svesokolskog sleta u Zagrebu, al one a 1) Primamo od jedne osobe izvan uredništva. PODLISTAK. (Priopćuje J. Gyra). (Svršetak). Kilonski Sužanji. IX. Što mi pak se zgodi tu i tada Uprav neznam nit sam ikad znao; Prvo nesta svjetlosti i zraka, Nesta potla i samoga mraka; Nit što mislih, nit što ćutjah — ništa; Ostah kamen među kamenima I pamteći jedva, što pomišljah Bijah sure ko u magli hridi, Sve bo golo, pusto, pepeljasto. Noć ne bjaše, a ne bjaše ni dan Pa ne bjaše ni tamnice svjetlost Toli mrska očima mi trudnim. Neg praznoća prostor upijuća 1 stojanst-a bez položaja; Tuj ni zvljezda — zemlje ni vremena, Zla ni dobra — stege ni promjene, Neg gluhoca nešto i bez dnha Niti surti — nit života ćuha Neko nore mrtvijeh tišini Bez suoda, muklo i beskrajno. X. i o staue svijest mi razgaljivat so ko Lee zuborenje; su kadre i čuvstvenije i burnije biti, kod nas Hrvata, jer će uza se donašat nam i propast jednog tiranskog sistema, koji je za preko dva decenija gnjavio i sisao sirotu Hrvatsku. Sam sistem podžiže zaista u nama još veći prezir proti ugnjetavacima, a pro- past će nas njegova razveseliti i uliti u na- ma bolju nadu u budućnost. ! * š sk Mi gojimo bolju nedu u budućnost, ali nada ne smije ostati samo na nadi, mi mo. ramo učiniti, da se ta nada pretvori u djelo. Za to treba silno raditi na svim mogućim poljima rada i mnogim reforama: 1 sokolstvo je jedno takovo polje. Ne možamo se potu- žiti, da se slabo do sada na njemu radilo, ali opazit nam je, da prama radu uspjeh ni- kako ne odgovara. O uzrocima toga ne ćemo sada govoriti, jer se i tako mislimo podrobnije osvrnuti na tu pojavu; zas.suda ćemo samo spome- nuti. kako većina naših sokolaša opsolutno nije upućena u znamenovanje sokolstva, kako mnogi mnogi gledaju u sokolstvu pro- sto gimnastičko društvo, te kako su mnogi jedino rad parade sokolaši. Ovome je neob- hodno potrebits čim prije doskočiti, a to će se postići, ako se više brige bude posveći- alo oko moralnog odgoja sokolaša u čisto narodnom pogledu. Za postići ovo zadnje treba da u Sokolu bude lijep broj izobraže- nih ljudi, koji ?bi, dolazeći u češćem doti- caju sa manje izobraženom braćom, živom riječi poticali, a i učili, kako da postanu dobri Hrvati i dobri Slaveni. I učitelji bi morali nastojati malo više oko toga, kako da stvoru ne samo dobre gombljače, ali i dobre sokolaše. A sokolaši — opazit nam je — ne čini ni crven kapa, ni dobra uvježba- nost u gombaffija,€ da li srce. odano posve narodu i narodnim potrebama. sv. mtv s * * Da svršimo. U predvečerju dana sveso- kolskog sleta u Zagreb naslućujemu, da će se i hrvatsko sokolstvo, poput českoga, ubr- zo razgranati po cijeloj domovini i da ne će biti većega mjesta, koji ne će imati svo- Poj, prestani — pa priuzmi — nije Uho čulo slađeg,, te i moje Slašalo ga harno, dok mi oči Prosuziše od milote čuda, A tog časa nijesu mogle vidjet Gorkijeh mukć, da sam sudionik Nu za time sporo, postepeno Čuvstva mi se povratiše na sa; Vidjeh ziđe i tamnična tleha Pomal opet oko men' se sklapat; Vidjeh ono svjetluckanje sunca Gmizat apot kon je i gmizalo. Nu sred škripa, gđje no došla bjaše Ota tica naperena staše Tako prjažna, tako neplašiva Plašva manje, nego na vrh duba: Ljepa tica modrušastih krila, Poja puna na hiljade priča, I ko svijeh, da ih meni priča; Ja joj slična ne viđoh do tada Nit ću sliku već joj viđet igda. Rek bi bio, da ne ima druga Kono i ja; al onako nije Bila tužna ona ni za pola. I bješe me došla milovati Kad ve' nije nikog bilo živa Što b' me opet milovao tako Te i kraj kraja tamnice sokoleć Povrati me čutjet i misliti. Neznam od prije, jel' slobodna bila je aktivno sokolsko društvo. Uvjereni smo, da će se i organizirati naše sokolstvo mno- go bolje nego je do sada to bilo, a i stvo- riti od cijelokupnog mlađeg hrvatskog na- raštaja_jaku i neustrašivu narodnu vojsku, koja će znati svaku ogradu preskočiti, te bude stala na put ujedinjeniu i slobodi hr- vatskih zemalja. I hrvatski svesokolski slet, Pošto je već minuo rok za sve prijave, što se tiče sudjelovanja kod sleta, a mnoga društva još do danas nisu na sve upite od- govorila, umoljavaju se ovime najozbiljnije sva društva, da odmah odgovore na već sta- vljene im upite, pošto se za prekasno stigle prijave ne će moći nikakav obzir uzeti, tim više, jer će navala gostiju tih dana u Za- grebu biti vrlo velika. Odbor ne. jamči za one gostove, koji se neće pravodobnofpobri- nuti za sokolske legitimacije, niti za stan niti za opskrbu. Pravo na legitimaciju imadu samo sokolaši prijavljeni putem njihovih društava. Legitimacije stoje 2 K, te će uz legitimaciju svaki sokolaš imati slobodan ulaz na sve zabave i vježbe, spavanje i na rezervirani objed. Tehnički odbor. Kod natjecanja sudjelo- vati će 50 odjela vježbača hrvatskih sokol. skih društava, a isto toliko kod javne vježbe, koja ima prikazati sliku svestranog sokolskog tjelovježbenog sustava. Osim raznih vježba. na spravama tuj će sudjelovati i dalmatinski Sokolovi iz Vodicah i Sinja s bacanjem ka- mena. Spljećani sa ,Moreškom“, sisački So- kol sa piramidama. Pozivlju se društva, koja ne povratiše još upisne arke, da to čim prije učine, da se uzmogne prirediti sve: potrebno. Povorka. U povorci sudjelovati će preko 4000 Sokolova sa četiri glazbe. Uređenje povorke povjereno je građanima i članovima tehničkoga odbora. Povorka redati će se u Draškovićevoj i produljenoj Jurišićevoj ulici, odakle kreće Jurišićevom ulicom, sjevernom i istočnom stranom Zrinjevca i Akademič- koga trga pred umjetnički paviljon, a natrag Dal je i ona prolomila svoju Da se popne na uznicu moju, (Al vješt dobro, tičice, sužanjstvu Ne mogah te sužnjem požudjeti) OY _jel' ono u krilatoj slici Bio kakav pohoditelj rajski Jere gdjegod — prosti Bože dragi Što mi smjjat se i plakat činjaše — Ja pomišljah, da bi ono mogla Duša brata biti k meni sišla; Al najpotla prhnu, i tad čisto Poznah, da je stvor umrli — nikad rone. b' ona 'nako prhla bila, Dvostruk pusta, dvaš me ostavila — Pusta, kon je u pokrovu mrtvac Pusta, kon je oblak na osami Jedin oblak u sunčanu danu Čim je vedro sve ostalo nebo Nešto mrko gori u vazduhu Što se nema zašt' pojavljat, kad je Nebo modro, zemljica vesela. : XL Nešto mise se sreća prepromjenu, Mojim srce omeknu čuvarim : Zašto im bilo omeknulo neznani. Jade gledat bjehu proviknali, Ipak bilo: moji iskidani Ostadoše lanci u koradim. Bilo mi je prosto po svoj izbi S jedne strane do na drugu krakat, «Q