zapadnom stronom Akademičkog i Zrinjskog

trga, Marija-Valerija ulicom pred ,Sokol“, '

gdje se povorka razilazi.

Vježbalište. Za javne vježbe biti će za
koji dan dogotovljeno vježbalište, a biti će
upravo impozantno i jedino svoje vrsti do-
sele u Hrvatskoj. Sa sve četiri strane po-
dignute su već ogromne tribine sa ložama,
a osim ovih uređena su i stajaća mjesta
tako, da će se i s posljednjeg mjesta moći
dobro vidjeti. Vježbalište biti će dekorirano
i okićeno barjacima. |

Hrvatskim rodoljubom i prijateljem so-
kolstva! L Hrvatski svesokolski slet pribli-
žava se već, te će za koji dan sakupiti u
Zagrebu na hiljade slavenskih Sokolova, da
ojača Sokolsku svijest mlađahnog nam još
Hrvatskog Sokolstva. Hrvatska gostoljubivost
mora da se i tom zgodom istakne, i da vra-
timo milo za drago našoj braći iz Praga,
Ljubljane, Lavova i Beograda.

Savezni odbor zamolio je u to ime za
novčane podpore sva bankovna poduzeća, a
obratio se je napose i na sve gradske općine
te hrvatske rodoljnbe diljem naše domovine,
nu žalibože bio je do sada odziv upravo ne-
znatan, prema svrhi koju hoćemo da po-
stignemo.

Umoljavamo za to ponovno sve Hrvat-
ske rodoljube i zavode, da doprinesu ma i
najmanji darak na oltar domevine u to ime.

Prinose molimo poslati na blagajnika
saveza g. Milana Pačineka, ravnatelja ,,Po-
ljodjelske banke“, Zagreb, Preradovićeva
ulica broj 5. »Dresjedništvo Saveza“.

Pružite si ruke.

Vi politički izmećari i klevetnici pružite
si ruke, te svojim čvrstim dokazima pripo-

 

mognite vasem ocu i vođi Josipu Franku,
kako bi čim bolje mogao dokazati istinitost
tvrdnje, da je Frano Suplio plaćenik Beo-
grada.

Još malo dana, pak će se voditi u Za-
grebu pred hrvatskom javnosti prevažna po-
litička rrsprava, koju je podigao nazad go-

Gorje, dolje, pa i kozimice
I po njojzi hodat svuđerice ;
Jedan stubok za drugjem obhađat,
I vraćat se odkle se upućah;
Ukloneć se samo u kasanju
Moje braće groblju bez busenca.
Jere bih li prosumnio, da je
Moja stopa nesmotrenim hodom
Ložnicu im oskvrnulo prosta,
U dušniku nešto bi me steglo
Srce bi mi jadno protrnulo.

XII.
Ja stupanj napravih u zidu,
Ne odavle što bi utekao,
Jer pokopo bijah sve što no je
U prilici ljubilo me ljudskoj;
Te vas svijet neb' unaprijed meni
Nego šira zotvornica bio :
Nemah oca, sina ni srodnika
U nevolji nit mi sudjonika.
To promišljo, te se veselio,
Misleć njimi smami bih se bio,
Nego željah popeti se gori
do rešetke od prozora moga
Te još jednom mirno svrnut oko
Na to milo pozorje visoko.

XII.
Ja ga vidjeh — isto ko i bilo,
Nit se kono i ja promjenilo :
Gorje — njegvi deset vjeka sn'jega,

dinu dana Frano Supilo proti Argusu i
njegovom organu ,Hrvatskom Pravu“. Tu
raspravu znao je — kako rekoh — zavla-
čiti Josip Frank čitavu godinu dana, jer mu
je trebalo vremena da skupi tek dokaza za
klevete nabačene u svom listu još mjeseca
kolovoza prošle godine. Dandanas, kad je
srušena vlada hrvatskih grabara, viada kojoj
je Frank priznao, čiste prste“ nema onoga
koji bi Franka štitio, koji bi dogovorno
s njim zavlažio onu velevažnu parnicu, na
kojoj će se dokazati podlo denunciatorstvo
Josipa Franka i njegove družine. Nema onoga
te će štititi Argusa, koji je ,marljivo lagao
i izmišljao, to je na troškove hrrvatske vlade
putovao između Rieke i Zagreba, da što
bolje obavi svoju ,plemenitu“ zadaću“. ,(N.
L:“ br. 220).

Tako dakle vi čistiji od sunca patriote,
vi obožavatelji Josipa Franka, trebalo vam
je Argusa, plaćenika nenarodne zagrebačke
vlade, eksekutornog organa Beča i Pešte,
da opadajući sačinitelje riječke  resolucjje,
onemogućite njihovo nastojanje, te tim pri-
pomognete Khuenovoj družini, da i nadalje
pašaduje po iscijeđeloj Hrvatkoj.

Ali koliko vam bijaše obećano za taj
vaš patriotski rad. Znamo dobro i žalimo
vas. Zavedeni od Josipa Franka, zaigraste
nedostojno kolo, a sad se previjate od straha,
da ne bi narod progledao u knjigu optužbe,
te vam jednake kolače pripravio, ko što je
to učinio Khuenu, Chavraku i ostaloj dičnoj
družini.

Ali dosta svega toga. Svaki je narod
imao svojih Ffialta i onih, te su u narodnim
izdajicama gledali spasitelje domovine. Ta
čaša nije, niti će mimoići naš narod. Ali
upravo radi toga treba da budemo budni i
bezobzirni u čišćenju narodnih gubavaca.

Oni su mnogobrojni, ko što je svako
zlo mnogobrojno, a i rasprostrli su se svukud
po domovini. Sreća je naša ipak što su ubrzo
pokazali svoje papke, a i to, kako svi na
jednom te istom koritu njuškaju svoju hranu
i primaju zapovijedi.

Dolje — jezer debeli i ona
Modra Rona u najjačem tijeku;
Čuh poteke gjisat i vret preko
Izrovanih ljuti i brstina'

Grad s' u dalji bjelozidi bjeljo,
Bjelja jedra pjeneć silazila,

Paka tute uprav prama meni
Vesel se je otočićak dizo

Ti jedini, što bi na vidiku
Malen, zelen otok, činjo s' ištom
Oda tleha tamnice mi širi.

Al se u njem visila tri stabla

A preko njeg vjetar s brda duvo
A oko njeg vode obtjecale

A po njemu mlado cvjeće raslo
Cvjeće ljupke boje i mirisa.

Uz mir kule ribice su plile

I sve mi se vesele činile,

Vijor vijo, oro mu s' uvijo, .
Hitrije se mnim nije sunjivo,
Kon mi s' onda učinilo nikad;
I tad mi se zavrćeše suze,

Te se smutih, radiji bih bio

Ne bit uzi skoro ostavio.

Pa kad opet doljenaka sadjoh,
'Tmušavina mrklog moga stana
Pade na me kono brvno teško.
Bje ko kada novo izdubena,
Zaklapa se raka iznad stvora
Koga bjehmo iskali sačuvat;

x

U Banovini podban Chavrak izdava
tajne okružnice skojim stavlja pod pasku
najčeličnije Hrvate obih plemensih imena,
radi njiuova šurovanja sa Srbijom, i pripra-
vljanja ustanka u Bosni. Istodobno i ,Hr-
vatsko Pravo“ iznaša znamenita otkrića o
»teogradskom plaćeniku Franu Supilu“, i
nabaca se imenom izdajice na tvorce riječke
resolucije. U Dubrovniku Frankovi skutonoše
tiskaju u svojoj tiskari podli libel ,viva la
morte“. Iz svake njegove crte izvire crna
duša bečkog plaćenika, koji jednako bunca
o izdajstvu ko i Frankovo ,Pravo“ i Cha-
vrakove okružnice. Nije sve to dosta. U Beču
stade izlaziti list ,Gross Ostereich“ koji ko
i Frank propovijeda o ,Velikoj Hrvatskoj“
i u velike uzdiže Frankovu politiku. Prija-
telj Prave Crvene Hrvatske“ nudi joj —
ko posrednik — novaca, e bi je tako snubio:
za politiku ,Velike Hrvatske“ u ,Velikoj
Austriji“, Ona odbija (?) tu ponudu, i za to
uvijek piše protiv (?) austrijske politike, a da
bude ironija to veća, drži u svom društvu
crnožutog Crnicu; ne priznuvajući Srbe,
uzimlje ih u obranu, i spominje im smrt
bar. Gondole, kome se je baš ona najviše
veselila, kad god joj je to dopuštala prilika.

Igra je ovim piostala očita, njoj ne treba
tumača. Naša je, pako, dužnost, da svaki
pokret crne čete zavremena ugušimo, i da

ih bjedodano hrvatskoj javnosti prikažemo,

e bi se vidjelo kd je, a ko nije izdajica.

Međutim znatiželjno čekamo riješenje
parnice Supilo-Frank, jer će na njoj mnoge
tajne stranice crne igre plaćene vižladi izaći
na javu, a i zavedenim će se pružiti pri-
goda, da se uvijere o čistim prstima“
svojih vođa.

Sedmični pregled.

Crnagora. — Dojdućeg mjeseca zapo-
čet će u Drnojgori izbori za novu skupšti-
nu, koja bi se imala otvoriti mjeseca okto-
bra. Šuška se, da se na dvoru kaju što
su zemlji podali ustav. Poplašilo ih je odveć
slobodno djelovanje ruske dume, koja bi la-

 

Ipak, gotov' takog počivala
Umorna mi zjena i trebala.

XIV.
To je moglo bivati mjeseca,
Moglo dana, moglo godinica
— Ja ne držah broja — ni biljega,
Nit ošta ufah, da otvaram oči
I od puste otirem ih mrake ;
Dogjoše me na svrhu ispustit,
Gdje? ne marih. — Zašto? i ne pitah,
Bilo mi je napokon sve jeono
Bit oprošten ili tamnovati
Naučih se boz ufanje ljubit.
I (te) tako kad već dobanuše
I biše mi skinuto sve uzje

Zidine mi one postanuše g

Pustinjicom — mojom ve' ničijom,
Te okušah gotov' kan da s' došli
Iz dragog me domka istrgnuti.
S' paucima stisko prijateljsko,
Pazio ih poslovati mučke,
Gledo miše pri mjesecu s' igrat
Pa zašt da sam kail manje od njih ?
Mi svi isti stanak stanovasmo,
A ja, svake hrpe kralj, i smaknut
Oblas imah — ipak ko bi reko!
Mirno živjet bjesmo naučili ;
S' Istim lancma ja se sprilateljih,
Toli dugo sobčenje pomaže

initi nas što smo — 'Ta i men' se
Opet slobod' postignut uzda'lo.

 

 

a O IE IO i AI M