zapadnom stronom Akademičkog i Zrinjskog trga, Marija-Valerija ulicom pred ,Sokol“, ' gdje se povorka razilazi. Vježbalište. Za javne vježbe biti će za koji dan dogotovljeno vježbalište, a biti će upravo impozantno i jedino svoje vrsti do- sele u Hrvatskoj. Sa sve četiri strane po- dignute su već ogromne tribine sa ložama, a osim ovih uređena su i stajaća mjesta tako, da će se i s posljednjeg mjesta moći dobro vidjeti. Vježbalište biti će dekorirano i okićeno barjacima. | Hrvatskim rodoljubom i prijateljem so- kolstva! L Hrvatski svesokolski slet pribli- žava se već, te će za koji dan sakupiti u Zagrebu na hiljade slavenskih Sokolova, da ojača Sokolsku svijest mlađahnog nam još Hrvatskog Sokolstva. Hrvatska gostoljubivost mora da se i tom zgodom istakne, i da vra- timo milo za drago našoj braći iz Praga, Ljubljane, Lavova i Beograda. Savezni odbor zamolio je u to ime za novčane podpore sva bankovna poduzeća, a obratio se je napose i na sve gradske općine te hrvatske rodoljnbe diljem naše domovine, nu žalibože bio je do sada odziv upravo ne- znatan, prema svrhi koju hoćemo da po- stignemo. Umoljavamo za to ponovno sve Hrvat- ske rodoljube i zavode, da doprinesu ma i najmanji darak na oltar domevine u to ime. Prinose molimo poslati na blagajnika saveza g. Milana Pačineka, ravnatelja ,,Po- ljodjelske banke“, Zagreb, Preradovićeva ulica broj 5. »Dresjedništvo Saveza“. Pružite si ruke. Vi politički izmećari i klevetnici pružite si ruke, te svojim čvrstim dokazima pripo- mognite vasem ocu i vođi Josipu Franku, kako bi čim bolje mogao dokazati istinitost tvrdnje, da je Frano Suplio plaćenik Beo- grada. Još malo dana, pak će se voditi u Za- grebu pred hrvatskom javnosti prevažna po- litička rrsprava, koju je podigao nazad go- Gorje, dolje, pa i kozimice I po njojzi hodat svuđerice ; Jedan stubok za drugjem obhađat, I vraćat se odkle se upućah; Ukloneć se samo u kasanju Moje braće groblju bez busenca. Jere bih li prosumnio, da je Moja stopa nesmotrenim hodom Ložnicu im oskvrnulo prosta, U dušniku nešto bi me steglo Srce bi mi jadno protrnulo. XII. Ja stupanj napravih u zidu, Ne odavle što bi utekao, Jer pokopo bijah sve što no je U prilici ljubilo me ljudskoj; Te vas svijet neb' unaprijed meni Nego šira zotvornica bio : Nemah oca, sina ni srodnika U nevolji nit mi sudjonika. To promišljo, te se veselio, Misleć njimi smami bih se bio, Nego željah popeti se gori do rešetke od prozora moga Te još jednom mirno svrnut oko Na to milo pozorje visoko. XII. Ja ga vidjeh — isto ko i bilo, Nit se kono i ja promjenilo : Gorje — njegvi deset vjeka sn'jega, dinu dana Frano Supilo proti Argusu i njegovom organu ,Hrvatskom Pravu“. Tu raspravu znao je — kako rekoh — zavla- čiti Josip Frank čitavu godinu dana, jer mu je trebalo vremena da skupi tek dokaza za klevete nabačene u svom listu još mjeseca kolovoza prošle godine. Dandanas, kad je srušena vlada hrvatskih grabara, viada kojoj je Frank priznao, čiste prste“ nema onoga koji bi Franka štitio, koji bi dogovorno s njim zavlažio onu velevažnu parnicu, na kojoj će se dokazati podlo denunciatorstvo Josipa Franka i njegove družine. Nema onoga te će štititi Argusa, koji je ,marljivo lagao i izmišljao, to je na troškove hrrvatske vlade putovao između Rieke i Zagreba, da što bolje obavi svoju ,plemenitu“ zadaću“. ,(N. L:“ br. 220). Tako dakle vi čistiji od sunca patriote, vi obožavatelji Josipa Franka, trebalo vam je Argusa, plaćenika nenarodne zagrebačke vlade, eksekutornog organa Beča i Pešte, da opadajući sačinitelje riječke resolucjje, onemogućite njihovo nastojanje, te tim pri- pomognete Khuenovoj družini, da i nadalje pašaduje po iscijeđeloj Hrvatkoj. Ali koliko vam bijaše obećano za taj vaš patriotski rad. Znamo dobro i žalimo vas. Zavedeni od Josipa Franka, zaigraste nedostojno kolo, a sad se previjate od straha, da ne bi narod progledao u knjigu optužbe, te vam jednake kolače pripravio, ko što je to učinio Khuenu, Chavraku i ostaloj dičnoj družini. Ali dosta svega toga. Svaki je narod imao svojih Ffialta i onih, te su u narodnim izdajicama gledali spasitelje domovine. Ta čaša nije, niti će mimoići naš narod. Ali upravo radi toga treba da budemo budni i bezobzirni u čišćenju narodnih gubavaca. Oni su mnogobrojni, ko što je svako zlo mnogobrojno, a i rasprostrli su se svukud po domovini. Sreća je naša ipak što su ubrzo pokazali svoje papke, a i to, kako svi na jednom te istom koritu njuškaju svoju hranu i primaju zapovijedi. Dolje — jezer debeli i ona Modra Rona u najjačem tijeku; Čuh poteke gjisat i vret preko Izrovanih ljuti i brstina' Grad s' u dalji bjelozidi bjeljo, Bjelja jedra pjeneć silazila, Paka tute uprav prama meni Vesel se je otočićak dizo Ti jedini, što bi na vidiku Malen, zelen otok, činjo s' ištom Oda tleha tamnice mi širi. Al se u njem visila tri stabla A preko njeg vjetar s brda duvo A oko njeg vode obtjecale A po njemu mlado cvjeće raslo Cvjeće ljupke boje i mirisa. Uz mir kule ribice su plile I sve mi se vesele činile, Vijor vijo, oro mu s' uvijo, . Hitrije se mnim nije sunjivo, Kon mi s' onda učinilo nikad; I tad mi se zavrćeše suze, Te se smutih, radiji bih bio Ne bit uzi skoro ostavio. Pa kad opet doljenaka sadjoh, 'Tmušavina mrklog moga stana Pade na me kono brvno teško. Bje ko kada novo izdubena, Zaklapa se raka iznad stvora Koga bjehmo iskali sačuvat; x U Banovini podban Chavrak izdava tajne okružnice skojim stavlja pod pasku najčeličnije Hrvate obih plemensih imena, radi njiuova šurovanja sa Srbijom, i pripra- vljanja ustanka u Bosni. Istodobno i ,Hr- vatsko Pravo“ iznaša znamenita otkrića o »teogradskom plaćeniku Franu Supilu“, i nabaca se imenom izdajice na tvorce riječke resolucije. U Dubrovniku Frankovi skutonoše tiskaju u svojoj tiskari podli libel ,viva la morte“. Iz svake njegove crte izvire crna duša bečkog plaćenika, koji jednako bunca o izdajstvu ko i Frankovo ,Pravo“ i Cha- vrakove okružnice. Nije sve to dosta. U Beču stade izlaziti list ,Gross Ostereich“ koji ko i Frank propovijeda o ,Velikoj Hrvatskoj“ i u velike uzdiže Frankovu politiku. Prija- telj Prave Crvene Hrvatske“ nudi joj — ko posrednik — novaca, e bi je tako snubio: za politiku ,Velike Hrvatske“ u ,Velikoj Austriji“, Ona odbija (?) tu ponudu, i za to uvijek piše protiv (?) austrijske politike, a da bude ironija to veća, drži u svom društvu crnožutog Crnicu; ne priznuvajući Srbe, uzimlje ih u obranu, i spominje im smrt bar. Gondole, kome se je baš ona najviše veselila, kad god joj je to dopuštala prilika. Igra je ovim piostala očita, njoj ne treba tumača. Naša je, pako, dužnost, da svaki pokret crne čete zavremena ugušimo, i da ih bjedodano hrvatskoj javnosti prikažemo, e bi se vidjelo kd je, a ko nije izdajica. Međutim znatiželjno čekamo riješenje parnice Supilo-Frank, jer će na njoj mnoge tajne stranice crne igre plaćene vižladi izaći na javu, a i zavedenim će se pružiti pri- goda, da se uvijere o čistim prstima“ svojih vođa. Sedmični pregled. Crnagora. — Dojdućeg mjeseca zapo- čet će u Drnojgori izbori za novu skupšti- nu, koja bi se imala otvoriti mjeseca okto- bra. Šuška se, da se na dvoru kaju što su zemlji podali ustav. Poplašilo ih je odveć slobodno djelovanje ruske dume, koja bi la- Ipak, gotov' takog počivala Umorna mi zjena i trebala. XIV. To je moglo bivati mjeseca, Moglo dana, moglo godinica — Ja ne držah broja — ni biljega, Nit ošta ufah, da otvaram oči I od puste otirem ih mrake ; Dogjoše me na svrhu ispustit, Gdje? ne marih. — Zašto? i ne pitah, Bilo mi je napokon sve jeono Bit oprošten ili tamnovati Naučih se boz ufanje ljubit. I (te) tako kad već dobanuše I biše mi skinuto sve uzje Zidine mi one postanuše g Pustinjicom — mojom ve' ničijom, Te okušah gotov' kan da s' došli Iz dragog me domka istrgnuti. S' paucima stisko prijateljsko, Pazio ih poslovati mučke, Gledo miše pri mjesecu s' igrat Pa zašt da sam kail manje od njih ? Mi svi isti stanak stanovasmo, A ja, svake hrpe kralj, i smaknut Oblas imah — ipak ko bi reko! Mirno živjet bjesmo naučili ; S' Istim lancma ja se sprilateljih, Toli dugo sobčenje pomaže initi nas što smo — 'Ta i men' se Opet slobod' postignut uzda'lo. a O IE IO i AI M