ko mogla poslužiti kao uzor novoj crnogor- skoj skupštini. A i veliko agitiranje radikal- nih elemenata neda mira Nikoli. Ako radi- kalniji elementi dođu prilično zastupani u skupštinu, moglo bi lako doć do pitanja glede onih mnogih tamničara, koji toliko godina već kiću u tamnici niti osuđeni, niti preslušani. Međutim u ministarstvu žilavo rade po- trebito za nove izbore i rad skupštine. Ne- davno je izdan zakon o ministarskoj odgo- vornosti. Knez i narodna skupština imadu pravo optužiti ministra 1: ako počini izdaju proti domovini ili knezu 2: ako ošteti drža- vu iz koristoljubja 3: kad bi se dao potku- piti 4:ako prekrši ustav 5: ako prekrši iz- borni red, koji podaje građanima potpunu slobodu pri glasovanju 6: ako zlorabi moć svoje vlasti 6: ako bi lažno izvijestio kneza ili skupštinu. Kazna za te prekršaje, udara se ministru ili po kaznenom zakonu ili po izvarednoj odredbi od 2-4 godine. Sudište bi u tom slučaju bilo sastavljeno iz državnih sudaca i članova narodne skupštine. Turska. — Sultan Abdul Hamid obo- lio je prije nekoliko dana teško, kako se ve- li od uremije, ili drugim riječima od otro- vanja krvi. Po običaju ne razglašuju iz Ca- rigrada viesti o bolesti visokih osoba onako potanko kako to biva na zapadu, pa se s toga ni ne mogu glede svoje istinitosti iz- pitati. Neki su listovi već donijeli / vijest, da sultan leži na umoru, a drugi, da mu je već bolje i da mu nema pogibelji. Sultan Abdul Hamid rodio se je 22. rujna 1842. On j> drugi sin Abdul Medjida, — ima mu dakle 64 godine. Kad je u lip- nju 1876. njegov stric Abdul Azis lišen pri- jestolja i tragičnom smrću zaglavio, naslije- dio ga je donas živući Murad V., stariji brat Abdul Hamidov, koji je međutim samo tri mjeseca ostao na prijestolju, a tada ga svrgoše radi umobolnosti. Njega je naslije- dio 31. kolovoza 1876. Abdul Hamid na prijestolju, koji će po tom ovih dana navr- šiti 30-godišnjicu svoga vladanja. Ako bi sultan umro, naslijedio bi ga po postojećem osmanskom pravu na prije- stolju nastariji mužki član Osmanov dinasti- je, mlađi brat Abdul Hamidov, Muhamed V. Rešad efendija, rodjen 3. studenoga 1844 u Carigradu. : Zadnje vijesti javljaju, da je veli- ki vezir obavijestio inostrane izaslanike u Carigradu, e je zdravlje Abdul Hamidovo na bolje krennlo, te da je sultan već u sta- nju i neke manje svoje poslove vršiti. Ovo obaviješćenje svakako ne bi vele razvese- lilo neke evropejske vlasti. Sultanova smrt mogla je donijeti laku pobunu u Carigradu, buduć da tamo ima prilično jaka stranka svrgnutog Murata. A i drugih je mnogo nezadovoljnika u Cari- gradu. 'To je dosadašnji sultan stekao tim, što je mnoge sebi nepovoljne ljude poslao u progonstvo, a neke čak i uzicom obdario. Rođaci ovih dakako, da gledaju zgodan čas, kako bi se mogli osvetiti. Treba znati, dai neke vlasti, iz posebnih interesa, podržavaju preko svojih agenata, nezadovoljstvo. Nado- damo li svemu ovome komešanja u Make- doniji, te aspiracije Srbije, Grčke i Bugar- ske na tu zemlju, biti će nam jasno, da zaista nekima mora biti žao, što je stanje Sulianovo na bolje krenulo.. Svakako, naše je vi renje, da je ovako mnogo bolje, jer uz viko nesređene prilike na Balkanu, svaki odlučniji pokušaj koje država ne bi zaista Slavenima donio mnogo koristi. Belgija i Holandija. — U doba kad se u nekim državama vodi odlučna borba, da se saveznici riješe saveza, da narod prekine s narodom stoljetno zajedništvo, s druge se strane opaža, kako se neke države, neki na- rodi sve jače pridružuju jedni drugima, da u toj svezi nađu jako uporišto, koje bi im omogućilo voditi uspješnu borbu proti težnja jačih i silnijih naroda. U te države spada i Belgija i Holandija, u kojim se započela ozbiljna akcija, kako bi so ove dvije države stopile u jednu. O toj stvari navesti ćemo ovdje mnijenje francu- skog generala Lengloisa, koji ovako u ,'Tem- psu“ piše: Priključah obih zemalja postaje s obzi- rom na težnje Njemačke, da sjedini srednju Evropu, te zapad podvrgne svojem obranič- kom sudu, barem sa fancuskog stanovišta poželjna, jer bi obje zemlje izolovane morale popuštati presiji Njemačke. Belgija ima još više interesa u tom priključku nego li Ho- landeska, akoprem i ova lebdi u pogibelji, ako bi se pridružila Njemačkoj, da najprije izgubi svoju ekonomsku, a za tim svoju vojničku neodvisnost. Akoprem bi ekonom- ski priključak Holandije Njemačkoj pružao prvoj mnogo pogodnosti, morala bi Holandija konačno dijeliti sudbinu Saske i Bavarske, koje su izgubile političku samostalnost. S toga se Holandija mora priključiti Belgiji. Taj priključak vrlo je težak, jer mu stoje na putu velike moralne i materijalne za- prijeke, koje su već god. 1880. osnjetile sa- vez. No te se zaprijeke umanjuju, a nisu nesvladive. Prije svega se zagovara carinska i trgovačka zajednica, zajednički poštovni i željeznički cijenici, izvršba sudbenih osuda u obim zemljama, izmjena profesura itd. Na koncu general Langlois ističe veliku važnost ove osnove i interes Francuzke, da se ona provede. Persija. — | ova nekoč velika i sla- vna država, a danas zaboravljena i više bar- baska Persija hoće, da reformiše svoju po modernim zahtijevima ustavnog života. Per- zijski poklisar u Parizu, Mirza Larned Kan, dobio je od velikog persijskog vezira, koji stoluje u Teherani obavijest, u kojoj se jav- lja, da je nj. vel. Šah Persije podao svojoj zemlji, već obećani ustav. Ovom šahovom odredbom i Persija će imat svoj parlamenat, kojim će biti zadaća riješiti sva pitajna, te se tiču uprave zemlje, stvorivši dakako prije, obzirom na ta pitanja: svoj dnevni rad. Parlamenat će se sastojat od članova kraljevske kuće, visokog svećenstva, aristo- kracije zastupnika, velikih trgovaca, industri- jalaca i svih ostalih pučkih staleza. Zastupnici će uživati potpunu slobodu govora, a njihovi zakoni ići će šahu na odobrenje. Podijeljeni ustav zemlji, dočekali su stanovnici grada Teherana vehkim oduševljenjem, a i ostala mjesta široke Persije spravljaju se, da do- stojno proslave novu eru svog građanskog života: ustav: Domaće vijesti, Dr. Gustav Gaj o Josipoviću. — »Magyarorszag“ od 12. o. m. donaša članak dr. Gustava Gaja proti hrvatskom ministru Josipoviću. U članku dr. Gaj dokazuje, da je Josipoviću nemoguć nadalje ostati hrvat- skim ministrom, iza kako je objelodanio svoju smušenu izjavu u ,,Magyar Szov“. Tom je svojom izjavom izgubi povjerenje hrvatske koalicije, a potom i poštovanje sa strane većine ugarskog sabora. Radi toga ministru ne preostaje drugo, nego da se zahvali na svom mjestu. A to će mu i tako dobro doći, budući je on bolestan, a kao takom treba mu oporavka. Hrvatski kralj u Dalmaciji. — Putni red, koji će se držati naš kralj na svom putu u Dalmaciji i u okupiranim ze- mljama bio bi — po onome što se je do sada moglo saznati — ovaj: Danom 11 sep- tembra dolazi kralj o podne u Pulj, i odmah se ukrcava na jahtu ,Miramare“, te će na njoj stići 11 septem. pred Vis, gdje će ga dočekati mornarica. U 8 sati na večer istoga dana doploviće u grušku luku, otkuda će 13, 14 sept. prisustvovati vojnim vježbama oko Uskoplja i Huma, a 14 sept. u večer vraća se u Dubrovnik, otkuda će 15. opet na zaključak vježba. U 11 sati pr. p. istog dana ukrcaće se ponovo na ,Miramare“, da prisustvuje vježbama mornarice oko Šibenika. A sutra dan 16 sept. pohodiće Šibenik, odakle će isti dan u Pulj, a odonuda 17. sept. u Šenbrun. Zakonska osnova o štampi. — Predstojnik za pravosuđe dr. Badaj dovršio je novu zakonsku osnovu o štampi. On će tu svoju osnovu poslati svim novi- nama, da je obnarode, e bi se o njoj mogla u javnosti povesti svastrana debata, te za- vremena, da bi zastupnici mogli pripravit joj prigovore. U Zagrebu se radi kako bi se sazvala anketa novinara, gdje bi bila sve- strano pretresena osnova, te iznešeni kon- kretni predlozi. Sankcija inartikulaciji financijal- ne nagodbe. — Hrvatski kralj Franjo Jo- sip I. udario je odredbom potpisanom 29. srpnja 1906 g. pečat odobrenja osnovi za- kona o inartikulaciji financijalne nagodbe, prije sklopljenoj među trojedne kraljevine: Hrvatske, Dalmacije i Slavonije te Ugarske. Sastanak notara. — Gg. Luka mar. Bona i dr. A. Pugliesi stzivlju u Spljetu za dan 31 augusta sastanak svih pokrajin- skih notara sa slijedećim dnevnim redom: 1.) Imenovanje presjednika, tajnika i dvaju članova koji će potpisati zapisnik. 2.) Ras pravljanje i riješenje o prijedlogn da Pogla- vlje XIII zakona 21/5 1855 br. 94. Pove- lja 7/2 1858 br. 23 i Odluka 7/5 1860 br. 120 bude uvedeno u Dalmaciji kao i u osta- lijem pokrajinama zastupanim u Carevin- skom Vijeću. 3.) Eventualni prijedlozi. Organizacija hrvatske stranke prava. — Na ponukanje , Hrvatske“ radi se u mnogim mjestima oko organizacije hrvatske stranke prava. Već su u nekim mjestima obrazovani klubovi stranke, te se sad pripravlja potrebito za obdržavanje jav- nih skupština. Eksekutivni odbor stranke dao je tiskati ,organizacijoni statut“ te će ga rašposlati svim svojim pristašama. Statut su nastavili dr. Franko Potočnjak i Stjepan Zagorac. Svrhom kolovoza držat će saborski klub stranke prava svoja vijećanja da pri-, pravi sav materijal za velika glavnu skup- štinu stranke, koja će se potom držati u Zagrebu. I nas veseli ovaj napredak hrvatske stranke prava, jer smo duboko uvjereni, da je ona najzgodnija, da sakupi u svoje sre- dište većinu naroda, te da ojačana i umno- žena nastavi putem rada i diplomatskog