God. XVI.

U DUBROVNIKU, 30. kolovoza 1906.

CRVENA HRVATSKA

Broj 35.

 

Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-
zemsštvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se
predbrojen i za došasto polugodište. -

 

IZLAZI SVAKOG ČETVRTKA.

 

 

 

POJEDINI BROJ 20 PARA.

 

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli.
Štamparija DeGiulli i dr.

 

 

NJ. Veličanstvo u Dalmaciji,

Povodom kombiniranih vojničkih
vježba u Dubrovniku Nj. Vel. dolazi
u Dalmaciju. Dne 11. Septembra
stići će na svomu jachtu na Vis,
gdje će položiti vijenac na grob mor-
nara palih u boju kod Visa. Sutra-
dan u večer dolazi u Dubrovnik,
gdje će se iskrcati dan kasnije. Na po-
vratku s vježba  zaustavit će se u
Zadru. Hoće li i u Šibenik, nije još
odlučeno.

Tako će Dalmacija nakon 31 go-
dina opet vidjeti vladara u
svojoj sredini, a općine i pučanstvo
sprema se, da dostojno dočekaju no-
sioca krune, nasljednika onog vladara,
komu su se Hrvati poklonili u Će-
tinu.

svoga

U ovo trideset godina dosta se
je izmijenilo. Kad je Njegovo Veli-
čanstvo g. 1875. posjetilo Dalmaciju,
on je našao Dalmaciju narodno-stra-
nački podijeljenu. Samo nekoliko go-
dina prije dalmatinski sabor prešao
je na dnevni red preko Njegova po-
ziva, da se izrazi o sjedinjenju s Hr-
vatskom, a borba, koja je u povodu
toga žešće planula među tako zva-
nim autonomašima i narodnom stran-
kom, bila je za posjeta u potpunom
jeku. Naučeno , Aviva“ još je snažno
odjekivalo uz prirodno živio“, ko-
jima je naš narod pozdravljao Nj.
Vel, pri čem je i neupućeni mogao
razumjeti težinu posla i odgovornosti,
koju su na sebe bili preuzeli narodni
ljudi, da Dalmaciju povrate rodu i
plemenu.

Sada je drukčije. Ona borba, koja
je tako dugo Dalmaciju mučila, u
glavnom je dokrajčena, te nikomu
ne dolazi ni na kraj pameti, da Dal-
maciji zaniječe hrvatstvo. Nestalo je
i razmirica, koje su dijelile jjednokr-
vnu braću Srbe i Hrvate, te če srp-
ska trobojnica uporedo sa hrvatskom
pozdravljati vladara kažući vidljivo
svakomu novo doba bratskog složnog
rada. |

U svijesti svoga duševnog jedin-
stva dočekuje dakle Dalmacija svoga
vladara. Ona u svojoj ogromnoj ve-
čini ne poznaje ni narodnih ni sta-
liških razmierica. Sudeći ;po zdravoj
pameti, to bi morao biti niajveći dar,
koji narod može prikazati svomu
kralju. :

Ali na žalost ima ljudi, kojima
je ta sloga zazorna, pa i ovu _pri-
godu hoće upotrijebiti u svoje nečiste
ciljeve. Na tu akciju treba svesti
razne glasove, koje usmeti o 1 pismeno

“

 

 

 

plaća se 40 para po retku,

naumice šire tobože iz Dubrovnika
o pričeku Nj. Vel.; s njima je u svezi i
poznati članak baruna Chlumetzkoga,
gdje se bestidno podmeće južnoj Dal-
maciji ,slavenska iredenta“ ; iz istoga
izvora potekle su vijesti, da vladar
neće u Dubrovnik, pa napokon i
one bedaste insinuacije ,Hrv. K.“.

Sve to kaže, za čim ide odurna
kovačnica laži i kleveta, na koju
smo često puta prstom kazali. Pri
tom dakako oni se ne usuđuju ni
spomenuti aneksiju, a o toj se radi,
nju hoće da ometu. I oni znadu, da
je to pitanje sa strane Ni. Vel. već
riješeno krunidbenom zakletvom, a
kako je to onomadne grof Battyany
istakao. Nj. Vel. u više navrata po-
kazalo je, kako zahtijeva i znade
postići, da se od svakoga poštuje
ono, što je on svojim narodima
obrekao. '

Ako dakle u prosuđivanju odno-
šaja između vladara i naroda imaju
odlučivati politički obziri, Dalmacija
ima uzroka, da povjerenjem gleda
u svoga kralja. On je naime najsve-
čanije priznao njoj pravo, da traži
sjedinjenje s Hrvatskom, te sankcijo-
nirao način, kojim se to ima pro-
vesti. Tim je stvorio pravni temelj,
na kojemu stojimo i vojujemo.

 

dora puca,

S jedne. strane ovamo bliže kulturnom
zapadu naš bijeli Zagreb skuplja u svoje
krilo najčilije prestavnike, srce velikog ple-
mena slavenskog - sive Sokolove ; a s dru-
ge strane bliže tamo čarobnom istoku kupe
se u slavnoj Sofiji najinteligentniji presta-
vnici prostrane Jugoslavije, duša četiriju
slavenskih naroda — književnici, umjetnici,
đaci.

Sokolska ideja danas je duboko uvrije-
žena među svim Slavenima; osjećaju Sla-
veni potrebu, da im treba nekog udruženja,

gdje. će, napustivši sitne domaće prepirke,

moći. slobodno odgajati svoje srce bez tje-
snogrudnih osjećaja, a desnicu vježbati. U po-
znali su, da im treba čilog življa, organi-
zirane narodne vojske, koja će u svoje doba,
snažna duhom i tijelom skočiti na obranu
narodnih prava, na ublaženje narodne boli,
na utamanjenje narodnih neprijatelja. 1 zbilja
Slaveni su prigrlili, obljabili tu ideju, te su
na svojim gradima odgojili onaj podmladak,
koji se danas kupi, da oduševljeno prisu-
stvaje velikoj slavenskoj svečanosti, sletu
slavenskih Sokolova. Ushićen leti Srbin i
Hrvat, Rus i Poljak, Čeh i Slovak, Slove-
nac i Bugarin k bijelom Zagrebu, na žarki
bratski cjelov i zagrlaj, na obnovljenje onih
svetih i iskrenih osjećaja, koji potječu iz

NARODNA REP

BAIKA HRVAT

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale

a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po

godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. > :

jednokrvnosti, iz vjekovnog narodnog su-
patništva, iz jedinstva domovinskog i na-
rodnog i iz svijesti velike i moćne slavenske
zajednice. A jedna sveta i uzvišena ideja
njih sve je sakupila, ideja, koju Slaveni
usprkos mnogih i teških muka i nevolja,
usprkos svakojakih neprijateljskih zapreka,
goje i provađaju; ta ideja svaki dan među
njima hvata dublji korijen, širi teren, a u
kakvomu je danas stanju najbolje će nam
pokazati svesokolski slet u Zagrebu, sjajna
slavenska olimpijada. Ona će, čvrsto smo
uvjereni, mnogo doprinijeti, da će se bolje
učvrstiti svijest sokolstva, svijest koristi za-
jedničke nam slavenske vojske i njezine mo-
ralne vrijednosti.

Kao preteča toj uzvišenoj ideji zajedni-
čke slavenske organizacije putem sokolstva,
imala bi da služi kultumna' zajednica svih
Slavena. Ta kulturna zajednica svih Slave-
na uslijed raznih današnjih odnošaja potpu-
no je nemoguća. Ali barem moguća je me-
đu narodima jugoslavenskim, među četiri
svojim  kul-
u _ Sofiji, da
proslave drugu svoju umjetničku izložbu.
'Ti narodi neposredni susjedi po položaju,
prava braća po krvi svojim dosadašnjim po-
našanjem najviše su štetovali sami sebi; svo-

naroda, koji se ovih dana po
turnim prestavnicima sastaju

jim neshvatanjem zajedničkih interesa sla-
žili su kao prosto oruđe pohlepnom tuđinu
i njegovim osvajačkim težnjama i namjera
ma. Od neko doba jasno je, da se to preo-
kreće, jer su južni Slaveni shvatili potrebu
zbliženja, potrebu zajednice, a što je naj-
preče potrebu svoje kulturne emancipacije,
jer dok su prije bili robovi tuđe kulture,
bili su na ravnom putu, koji vodi k politič-
kom i materijalnom ropstva. 1 danas eto
sastaju se u Sofiji kulturni prestavnici .Jo-
goslavena, da porade oko kulturnog zbliže-
nja svojih naroda, te da preko njega kao
najčvršćeg mosta stupe ma rad za velike
preporodne narodne ciljeve u širokom smi-
slu. riječi.

I eto tako na dvije strane stupamo istina
polagano, ali postupno i oduševljeno svojim
narodnim putem naprijed, jer u tom€' vidimo
mi svi Slaveni uvjete snage i ljepše buduć-
nosti. Pripravljamo tako čvrstu bazu za ve-
like narodne ciljeve, koji će morati u skoroj
budućnosti, da sazviju.

Puni slatkih nada radosno gledamo na
ove dvije slavenske svečanosti, u Zagrebu i
Sofiji, gledamo na njih kao na svetu klicu,
sa hoje če da sazre blagoslovni plod za naše
narodno dobro. Zora puca, bit će dana.

V. R.
Još dva dana, pa će bijeli Zagreb u
svoju sredinu pribrati oduševljenu braću po
krvi i srcu, čelične sinove majke Slavije,
odlične prestavnike slavenske mam braće, &

SKA

NAUČNA BIBLIOTEKA, DUBROVNIK

I