God. XVI. U DUBROVNIKU, 30. kolovoza 1906. CRVENA HRVATSKA Broj 35. Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- zemsštvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se predbrojen i za došasto polugodište. - IZLAZI SVAKOG ČETVRTKA. POJEDINI BROJ 20 PARA. Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. Štamparija DeGiulli i dr. NJ. Veličanstvo u Dalmaciji, Povodom kombiniranih vojničkih vježba u Dubrovniku Nj. Vel. dolazi u Dalmaciju. Dne 11. Septembra stići će na svomu jachtu na Vis, gdje će položiti vijenac na grob mor- nara palih u boju kod Visa. Sutra- dan u večer dolazi u Dubrovnik, gdje će se iskrcati dan kasnije. Na po- vratku s vježba zaustavit će se u Zadru. Hoće li i u Šibenik, nije još odlučeno. Tako će Dalmacija nakon 31 go- dina opet vidjeti vladara u svojoj sredini, a općine i pučanstvo sprema se, da dostojno dočekaju no- sioca krune, nasljednika onog vladara, komu su se Hrvati poklonili u Će- tinu. svoga U ovo trideset godina dosta se je izmijenilo. Kad je Njegovo Veli- čanstvo g. 1875. posjetilo Dalmaciju, on je našao Dalmaciju narodno-stra- nački podijeljenu. Samo nekoliko go- dina prije dalmatinski sabor prešao je na dnevni red preko Njegova po- ziva, da se izrazi o sjedinjenju s Hr- vatskom, a borba, koja je u povodu toga žešće planula među tako zva- nim autonomašima i narodnom stran- kom, bila je za posjeta u potpunom jeku. Naučeno , Aviva“ još je snažno odjekivalo uz prirodno živio“, ko- jima je naš narod pozdravljao Nj. Vel, pri čem je i neupućeni mogao razumjeti težinu posla i odgovornosti, koju su na sebe bili preuzeli narodni ljudi, da Dalmaciju povrate rodu i plemenu. Sada je drukčije. Ona borba, koja je tako dugo Dalmaciju mučila, u glavnom je dokrajčena, te nikomu ne dolazi ni na kraj pameti, da Dal- maciji zaniječe hrvatstvo. Nestalo je i razmirica, koje su dijelile jjednokr- vnu braću Srbe i Hrvate, te če srp- ska trobojnica uporedo sa hrvatskom pozdravljati vladara kažući vidljivo svakomu novo doba bratskog složnog rada. | U svijesti svoga duševnog jedin- stva dočekuje dakle Dalmacija svoga vladara. Ona u svojoj ogromnoj ve- čini ne poznaje ni narodnih ni sta- liških razmierica. Sudeći ;po zdravoj pameti, to bi morao biti niajveći dar, koji narod može prikazati svomu kralju. : Ali na žalost ima ljudi, kojima je ta sloga zazorna, pa i ovu _pri- godu hoće upotrijebiti u svoje nečiste ciljeve. Na tu akciju treba svesti razne glasove, koje usmeti o 1 pismeno “ plaća se 40 para po retku, naumice šire tobože iz Dubrovnika o pričeku Nj. Vel.; s njima je u svezi i poznati članak baruna Chlumetzkoga, gdje se bestidno podmeće južnoj Dal- maciji ,slavenska iredenta“ ; iz istoga izvora potekle su vijesti, da vladar neće u Dubrovnik, pa napokon i one bedaste insinuacije ,Hrv. K.“. Sve to kaže, za čim ide odurna kovačnica laži i kleveta, na koju smo često puta prstom kazali. Pri tom dakako oni se ne usuđuju ni spomenuti aneksiju, a o toj se radi, nju hoće da ometu. I oni znadu, da je to pitanje sa strane Ni. Vel. već riješeno krunidbenom zakletvom, a kako je to onomadne grof Battyany istakao. Nj. Vel. u više navrata po- kazalo je, kako zahtijeva i znade postići, da se od svakoga poštuje ono, što je on svojim narodima obrekao. ' Ako dakle u prosuđivanju odno- šaja između vladara i naroda imaju odlučivati politički obziri, Dalmacija ima uzroka, da povjerenjem gleda u svoga kralja. On je naime najsve- čanije priznao njoj pravo, da traži sjedinjenje s Hrvatskom, te sankcijo- nirao način, kojim se to ima pro- vesti. Tim je stvorio pravni temelj, na kojemu stojimo i vojujemo. dora puca, S jedne. strane ovamo bliže kulturnom zapadu naš bijeli Zagreb skuplja u svoje krilo najčilije prestavnike, srce velikog ple- mena slavenskog - sive Sokolove ; a s dru- ge strane bliže tamo čarobnom istoku kupe se u slavnoj Sofiji najinteligentniji presta- vnici prostrane Jugoslavije, duša četiriju slavenskih naroda — književnici, umjetnici, đaci. Sokolska ideja danas je duboko uvrije- žena među svim Slavenima; osjećaju Sla- veni potrebu, da im treba nekog udruženja, gdje. će, napustivši sitne domaće prepirke, moći. slobodno odgajati svoje srce bez tje- snogrudnih osjećaja, a desnicu vježbati. U po- znali su, da im treba čilog življa, organi- zirane narodne vojske, koja će u svoje doba, snažna duhom i tijelom skočiti na obranu narodnih prava, na ublaženje narodne boli, na utamanjenje narodnih neprijatelja. 1 zbilja Slaveni su prigrlili, obljabili tu ideju, te su na svojim gradima odgojili onaj podmladak, koji se danas kupi, da oduševljeno prisu- stvaje velikoj slavenskoj svečanosti, sletu slavenskih Sokolova. Ushićen leti Srbin i Hrvat, Rus i Poljak, Čeh i Slovak, Slove- nac i Bugarin k bijelom Zagrebu, na žarki bratski cjelov i zagrlaj, na obnovljenje onih svetih i iskrenih osjećaja, koji potječu iz NARODNA REP BAIKA HRVAT Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. > : jednokrvnosti, iz vjekovnog narodnog su- patništva, iz jedinstva domovinskog i na- rodnog i iz svijesti velike i moćne slavenske zajednice. A jedna sveta i uzvišena ideja njih sve je sakupila, ideja, koju Slaveni usprkos mnogih i teških muka i nevolja, usprkos svakojakih neprijateljskih zapreka, goje i provađaju; ta ideja svaki dan među njima hvata dublji korijen, širi teren, a u kakvomu je danas stanju najbolje će nam pokazati svesokolski slet u Zagrebu, sjajna slavenska olimpijada. Ona će, čvrsto smo uvjereni, mnogo doprinijeti, da će se bolje učvrstiti svijest sokolstva, svijest koristi za- jedničke nam slavenske vojske i njezine mo- ralne vrijednosti. Kao preteča toj uzvišenoj ideji zajedni- čke slavenske organizacije putem sokolstva, imala bi da služi kultumna' zajednica svih Slavena. Ta kulturna zajednica svih Slave- na uslijed raznih današnjih odnošaja potpu- no je nemoguća. Ali barem moguća je me- đu narodima jugoslavenskim, među četiri svojim kul- u _ Sofiji, da proslave drugu svoju umjetničku izložbu. 'Ti narodi neposredni susjedi po položaju, prava braća po krvi svojim dosadašnjim po- našanjem najviše su štetovali sami sebi; svo- naroda, koji se ovih dana po turnim prestavnicima sastaju jim neshvatanjem zajedničkih interesa sla- žili su kao prosto oruđe pohlepnom tuđinu i njegovim osvajačkim težnjama i namjera ma. Od neko doba jasno je, da se to preo- kreće, jer su južni Slaveni shvatili potrebu zbliženja, potrebu zajednice, a što je naj- preče potrebu svoje kulturne emancipacije, jer dok su prije bili robovi tuđe kulture, bili su na ravnom putu, koji vodi k politič- kom i materijalnom ropstva. 1 danas eto sastaju se u Sofiji kulturni prestavnici .Jo- goslavena, da porade oko kulturnog zbliže- nja svojih naroda, te da preko njega kao najčvršćeg mosta stupe ma rad za velike preporodne narodne ciljeve u širokom smi- slu. riječi. I eto tako na dvije strane stupamo istina polagano, ali postupno i oduševljeno svojim narodnim putem naprijed, jer u tom€' vidimo mi svi Slaveni uvjete snage i ljepše buduć- nosti. Pripravljamo tako čvrstu bazu za ve- like narodne ciljeve, koji će morati u skoroj budućnosti, da sazviju. Puni slatkih nada radosno gledamo na ove dvije slavenske svečanosti, u Zagrebu i Sofiji, gledamo na njih kao na svetu klicu, sa hoje če da sazre blagoslovni plod za naše narodno dobro. Zora puca, bit će dana. V. R. Još dva dana, pa će bijeli Zagreb u svoju sredinu pribrati oduševljenu braću po krvi i srcu, čelične sinove majke Slavije, odlične prestavnike slavenske mam braće, & SKA NAUČNA BIBLIOTEKA, DUBROVNIK I