RETRO: sA LAMA d--. EmO 8 određuje, da se kroz godinu dana moraju ustrojiti erkvene bratovštine, koje će od bi- skupa i svećenstva preuzeti upravu crkve- nih dobara. Željno se u Francuskoj očeki- valo, kakvo će stanovište u ovome zauzeti katolička crkva i eto konačno pred malo dana izašla je paplina enciklika, koja bi i- mala da dade direktivu za vladanje francus- kim katolicima. Premda se ne može reći da papina enciklika pokazuje kakvu veliku o- dlučnost u tome pitinju, niti da jasno i o- tvoreno zauzimlje kakvo stanovište, ipak ona osuđuje crkvene bratovštine onakove, kako ih novi zakon određuje, jer da su pro- tivne hierarhičnoj uredbi katoličke crkve. Proglašuje prividno rat proti tome zakonu, ali u isto vrijeme odvraće katolike od sile, te ih pozivlje, da budu ustrajni u svojim načelima, dok ne govori ništa, kakve bi bra- tovštine morali katolici ustrojiti mjesto od zakona određenih. Jednom riječi, ona ne dava. nikakvog oružja u ruke francuskim katolicima, te po tome iz nje izvire i neka nada, da će se do brzo doći ipak do nagod- be između crkve i države. Sada se samo pita, ko će u toj stvari popustiti. Sa strane francuske vlade dolaze odlučne izjave, kako će vlada morati u slu- čaju, da do 11. decembra tek. god. ne bu- du provedene naredbe novoga zako 1a, uze- ti najstrože mjere proti nepokornom svećen- stvu, a prvi njezin korak u tome bio bi; da bi pozvala pod oružje 10.000 svećenika, koji su od te službe inače oprošteni; a osim to- ga upravu svih crkvenih dobara predala bi posebnim općinskim povierenstvima, koje bi sama za tu svrhu odredila. Katolici, također, sva je prilika neće stati skrštenih ruka, ne- go će se dati na energičan otpor, te bi se po tome moglo nadati burnim vjerskim su- kobima u Francuskoj, premda je teško vje- rovati, da će se moderna Francuska u to- me pogledu povratiti u doba srednjega vi- jeka. Govori se, da će se u drugoj polovici septembra sastati konferenca, koja bi kona- čno imala da riješi io sada veoma zaoštre- no pitanje. Domaće vijesti. Državnopravni položaj Dalmacije. — Na članak baruna Chlumetzkoga o poli- tičkom osvojenju Dalmacije odgovara ,,Deut- sehes Volksblatt“, organ kršćanskih socija- lista, da je Dalmaciji mjesto u Hrvatskoj, a Austrija bi morala raditi na tome, da Hr- vatska s Dalmacijom i ostalim čestima sklopi o sebi cjelinu u državi, te da tako ne postane Dalmacija pokrajinom Austriji protivne U garske. Sukob u Dubravici. — U Dubravici kotar Šibenički, došlo je pred nekoliko dana do sukoba između seljaka i radnika društva .Societh i Romana“. Rečeno društvo radilo je na zemljišta Dubravice, da spoji elek- tričnu silu, kojom sada raspolaže, s onom od Manojlovca, ali seljaci su iskali 120.000 K kao naknadu, što se njihov posjed u tu svrhu upotrebljava. Tri glavna vođe seljaka uhićeni su i predani sudu, da odgovaju za napadaj. > Novi rudnici u Dalmaciji. — Ovih dana otkrivena su dva nova prostrana ru- dnika asfalta u Dalmaciji, jedno u Kijevu općine Vrličke, a drugo u Bristanima općine Drniške. Već su povedeni pregovori sa je- dnim francuskim društvom za eksploataciju ovog blaga. #4 Novi poštarski uredi u Dalmaciji. Do malo otvoriti će se novi poštarski uredi i to u Polači kod Benkovca, u Čilipima i Pločicama. U ova dva mjesta Konavala oda- vno se osjećala, potreba poštarskog ureda, te je i toj potrebi eto doskočeno. Prvi sastanak hrvatskog katolič- kog djaštva. -— Njih pedesetorica držali su taj sastanak na Trsatu dne 21., 22. i 28. ovoga mjeseca, te su se organizirali u hr- vatsko katoličko društvo, koje se obvezuje 1. da će se iz svih sila nastojati oko suzbi- janja zle štampe. 2. da će svaki pojedinac podupirati prema prilikama i sposobnostima katoličku štampu. 3. da će svaki pojedinac po- stati predplatnikom ,Luči“, a po mogućnosti i Hrvatske Straže“, pomagati suradnjom i čim više širiti ih. 4. da će izvan djačkih krugova nastojati pribaviti ,Luči“ obilno, moralne i materijalne pomoći. Prosit! Kralj u Konavlima. — Konavljani se u velike spravljaju, da čestito pričekaju svoga Vladara, ako im dođe u pohode pri- likom vojnih vježaba. U tu svrhu njihov načelnik g. Magud izdao je proglas, kojim pozivlje smile Konavljane, da iskažu svoja lojalna čuvstva, svoju ljubav prema najuzvi- šenijem Vladaru, Caru i Kralju i dobrom ocu našemu“. Poštanske vijesti. — Javlja Ravna- teljstvo Pošta, da se od 1. septembra ove god. uvađa i kod poštanskih ureda IH. raz- reda ove pokrajine dostavna služba u stan listova sa naznačenom vrijednosti do 1000 kruna, poštanskih uputnica i isplatnih do- značnica poštanske. štedioničke blagajne do 1000 kruna zajedno sa dotičnim iznosima. Košut ponovno o Hrvatima. — Onaj isti novinar, koji je onomadne donio onu značajnu izjava Košutovu o hrvatskim odnošajima donaša u ,Bgyertčrtes“ i jednu toj Košut na polemike nastale povodom njegove zadnje izjave otvoreno veli: ,Drskost je tvrditi, da magjarska vlada varavim obećanjima zavarava hrvatsku koa- liciju; t& nepokon i sam zdrav razum i uvidjavnost u opreci su s neprekidnim nagla- šivanjem Starčevićanaci; Mađari će nas prevariti“! Koja bi svrha tome bila ? Ta u drugu. U u današnje doba obje su zemlje jedna na drugu upućene“. Među ostalim rekao je Košut o Dalma- ciji: Sjedinjenje = Dalmacije je pravedni zahtjev Hrvata. U ostalom i u riječkoj rezo- luciji govori se o sjedinjenju Dalmacije s Hr- vatskom“. Osnova novog tisk. zakona za Hr- vatsku. Nema niti pun mjesec dana, da je nova narodna vlada u Hrvatskoj zasjela na svoje mjesto i već je počela, da ozbiljno radi i spravlja nove zakone, koje će imati prvi sabor da prihvati. 'Tako je neki dan odjelni predstojnik za pravosuđe g. Dr. A. Badaj, ugodno iznenadio urednike svih za- grebačkih listova. Poslao im je naime osnovu zakona, kojim se navađa neke uredbe u ko- rist slobode tiska, s pozivom, da mu o toj osnovi priopće svoje primjetbe, po čem će dne 5. rujna slijediti usmena rasprava o osnovi, koja će se_prema rezultatu primje- taba i rasprava eveutualno izmijeniti, Upravo s toga nova se osnova ne predaje još javno- sti, ali ipak zagrebačke novine tvrde, da je ona sasvim slobodoumna, pa će u velike obradovati sve hrvatske novinare. Organizacija hrv. stranke Prava u Zagrebu. U Zagrebu ovih dana sastala se skupština odličnih građana, pod presjedni- štvom nar. zastupnika g. Stjepana Zagorca, da se konstituira klub hrv. stranke prava. Na tomu sastanku je pretresen i prihvaćen organizacioni statut, te je izabran privre- meni odbor od petnaest lica, koji će voditi daljnu akciju u smislu statuta. Tako je od- mah iza toga držan sličan sastanak za or- ganizaciju u Osijeku. Sultanov izaslanik u Trebinju. — Beogradska , Politika“ donosi od svoga do- pisnika iz Carigrada ovaj telegram: ,Saznao sam iz sigurnog izvora, da će sultan: poslati u Trebinje jednog generala, kao svog izvan- rednog opunomoćnika, da pozdravi cara Franju Josipa, kad buđe tamo dolazio. Sultan na taj način hoće da pokaže, da on Bosnu i Hercegovinu još uvijek računa kao svoje provincije“. Zahtjevi bosanskih Hrvata. — Iri- godom posvete barjaka , Vlašića“, u Trav? niku držana je i skupština bosanskih hrvata za organizaciju. Trećeg dana slave bi poslana presjednicima saborskih klabova gospodi ; Grgi Tuškanu u Sisak, Dr. Josipu Franku u Zagreb, Dr. Peru Čingriji u Dubrovnik i Don Ivu Prodanu u Zadar ova brzojavka: ,Uslied zaključka hrvatske narodne skup- štine obdržavane u Dolca u svrhu organi- zacije Hrvata Bosne i Hercegovine, umolja- vate se, da u Vašem klubu budete tumačem želja bosansko-hercegovačkih Hrvata za sje- dinjenjem sa Hrvatskom, Slavonijom i Dal- macijom. Članovi vašega kluba neka u tom pogledu porade u saboru. Podpisan je: Gjuro Džamonja, presjednik“ skupštine“. Na to je izabran odbor za izradbu sta- tuta za organizaciju. Pošto pak Nj. Veličan- stvo stupa po drugi put na zaposjednuto tlo Bosne i Hercegovine, zaključeno je poslati mu na poklon osobiti odbor i uručiti mu na ime Hrvata poklonstvenu adresu. Kralj u Hercegovini. — Zagrebačka Hrvatska“: komentira ovako glasove nekih novina o kraljevu pohodu u Trebinje: Kraljev časoviti boravak na hercegovač- kom zemljištu ne mijenja politički položaj Bosne našoj monarhiji, kao što ga nije mijenjao ni kraljev nastup u Brodu — i no ga promijeniti, pa mu sav narod Bosne i Hercegovine jednodušno pre- davao adresu poklonstva. Austrija ie primila Bosnu na upravu od vlasti zastupanih na berlinskom kongresu — i tu postoje samo dva faktora: kongres i Austrija. Za to adre- se političkog sadržaja predane kralju ne mo- gu u sebi imati nikakve važne političko svrhe. Adresa bi imala svoje visoko politič- ko značenje tek onda, kad bi narod Bosne i Hercegovine u adresi kazao kralju : *Veli- čanstvo, tvoja je uprava blagodat po Bosnu. Evala!“ prema može S onom tvrdnjom, da je kralj u ino- zemstvu, također se ne možemo složiti. Ino- zomstvo je pojam, koji tačno postavlja gra- nice između države i države, gdje vlast jedne države ni pravno ni faktično ne pre- siže u drugu. Takova Bosna nije. Vojničke posade su n. pr. jedan dio obran- bene suage monarhije — kojoj je snazi kralj vrhovni zapovjednik. Nema toga prava, koji bi kralju — dok traje današnje stanje — mogao zapriječiti u svojstvu vojnika da po- sjeti svoje posade. Tvrdnja ,Pester-Lloyda“ nije drugo nego manevar grofa Goluchowskoga, da učvrsti svoju podrmanu stolicu, a , Hrvatsko Pravo“ ostaje mu i nadalje vjeran sluga. Pravog se 1 nego kod