pariji DeGinlli i drug. u Dubrovniku. Cije- na 1. K. Predaleko bi išli, kad bi slijedili pisca u njegovu razlaganju. Osvrnut ćemo se sa- mo ma podatke, koje pisac iznosi o odnošaju vrste tla prama broju pučanstva, jer ti ko- načno ruše predrasudu, da je Dalmacija po- ljoprivredna zemlja, koja je dulje vremena davala pravac našim narodno-gospodarskim naprezanjima. Dalmacija dakle ima 1.243.493 hektara zemljišta, a kako je to podijeljeno kaže ova skrižaljka : i | Godišnji |, Godišnji Veit zemlje | Koliko leisti priho fissi pohod | hektara krunamal| ostaloj i | | Austriji. medi | | a Oranice | 137216 | 704 | 1760 Livade | | 9948 | 11:96 | 16:26 ia $ == i i Vrtovi — | 37001 | 908 | 3402 = =—=——nnj_ en = — =A U 1 Vinogradi 82-271 | 10-07 26-64 Pašnjaci — | 594475 | 028) 272 RA g ) Šume = 380884 | 062 424 Jezera 1 i a. i : " močvare 13:364 | 0-40 i 8.16 p AAG | ij "i Pastoline 18-334 k.. | — Ovim: brojevima dodaje učeni pisac ova razmatravanja: ,Odsječno dolazi u Dalma- ciji na jedan hektar zemljišta K 2:16 čista prihoda, a u Austriji K 10:86. Da bi se sravnilo zemljište sa nekojim pokrajinama austrijskim, kao n. pr. sa ze- mljištem Češke i Moravske, ova razlika bi još jače odskočila i razmjer bi bio kao 1:89, odnosno 1:9-9. Pašnjaka i šuma ima u Dalamaciji 976.359 hektara, ili 76.9/y cijeloga zemljišta. Upore- đena vrijednost ovih vrsti zemljišta sa is- tim u Austriji, iznosi sedam puta manje. Ovi brojevi govore jasnije, nego li sve ostalo, zašto u Dalmaciji, zemlji izuzetno poljozaradnoj, gdje je druga privreda osku- dna, nastaju ekonomske krize, kada se gla- Jedino usiđelica je žrtva. Trpi, trpi dan i noć. Budi je strašan, histeričan san. Kad ustaje, muči, ,sekira“ svoje roditelje. Nema apetita. Poslija ručka joj je dugo vrijeme. U veče, pri svjetiljei ili pri mjese- čini bide se u njoj animalni i ideaalni in- stinkti. Ona širi ruke, i mjesto krvi i mesa, grli uzduh i mrak. Ona se nada, izlazi na šetalište kao na ljubavni sastanak, ali na putu nalazi porugu, indiferentnost, i opet pada u svoj pusti, djevičanski krevet kao nezrela ili ervljiva jabuka. Boli je glava. Mozak da prsne. Ruke i noge dršću od čudnovate zamorenosti. Muče je slabije ili jače nervozne krize. Noću, u snu, priča, beajedi, jauče, škripi zubima, vidi duhove i aveti, bježi k materi i grli je, misleći da ljubi začaranog princa. Do danas se formiiliralo mnogo argu- menata protiv zakona i države, ali nitko još ne reče, da je najgroznija, najtragičnija ilustra- cija društvenih laži i legalnog sofizma ta blijeda, uvenula, nekoristna djevojka, koja je zaslužila čuvati sveti vatru Vestinu i | Usiđelice, poezijo crvene, jektičave je seni, elegijo suhog cvijeća, suhog lišća i wa- . vnome proizvodu zatvori izvoz tuđom / uta- kmicom. Isto vinogradarstvo, o čijoj vrijednosti stanovnici pregonjeno mnijenje imaju, još se ne može da takmi sa proizvodom u mo- narhiji, jer ono dvaput dava osječno jači prihod nego li kod nas. Ima vinograda u Austriji, koji davaju po hektaru 20852 K čista prihoda, dok najviši prihod dalmatin- skih vinograda iznaša 45.18 K. Najbolja vrst dalmatinskog tla dava či- sti prihod 52.14 K, a jedva ovakova zemlji- šta u cijeloj zemlji ima ukupno 14 ha u okolici spljetskoj, dok u Austriji ima zemlji- šta sa 330-16 K čista prihoda po hektaru. Dalmacija sravnjena sa Istrom, koja je jednake formacije kršne, slabije je plodovito- sti, jer dok u Istri 15:44% tla dava veći či- sti prihod od K 6:24, što je osječna mjera za Austriju, u Dalmaciji iznaša zbroj ova- kovog zemljišta jedva 5.50 %“. Ovo su podaci izvađeni po katastralnoj reviziji od g. 1896. Pisac doduše kaže da bi se prihod zemljišta mogao povisiti meljo- racijama i intensivnijom kulturom, ali iz na- vodnih brojaka proizlazi, da u Dalmaciji je- dino seljak može imati nekakve koristi od obrađivanja zemlje, jer on čistom prihodu zemlje može nadodati i prihod svoga rada. Posjedniku zemljišta, koji bi jedini mogao promaknuti meljoracije i intensivnija kul. turu, ne isplaćuje se maprotiv u to ulagati novca, jer prvo svega nije siguran, da ze- mlju ne će zadesiti nova kakva ekonomska kriza, koja će pozobati vas uloženi kapital, a drugo on ima načina da svoj novac uloži, da mu bez briga i vječitih pogibli nosi be- lji i stalniji godišnji prihod. Ovo je uzrok, da su naši vlastnici tla ovo zapustili, a da seljak jedva može uzdr- žati na svomu. Razumnom gospodarskom politikom moglo bi se postići, da potonjemu olakotimo užitak, ali mi nijesmo toliko mo- gući, da svijetom preokrenemo te našeg se- ljaka učinimo kadra takmiti se sa seljakom ostalih zemalja, kad je dokažano, da zemlja ne može nositi ni polovinu onoga, što druge nose. Ori dakle treba da podlegne tuđoj uta- kmici, što se tiče quantuma svojih proizvoda, a može se donekle održati samo ondje, gdje im prvenstvo daje kakvoća. Kažemo donekle hih isrdaca! Nema političkih i društvenih stranaka za obranu tvojih interesa. Kmanci- pacija se smije tvom konservativnom djevi- čanstvu. Glavničari se rugaju tvom neplo- dnom idealizmu, realiste tvom misticizmu. Kao pjesnik, ti si gost na ovome svijetu. Kao poezija, ti si, Usiđelice, ponosna, - iro- nijska nepraktična i lijepa. Ti si jesen, magla, tuga, mjesečina. Ti si blijeda, suha, elegijska i ponosna. Ti si poezija — planet bez pla- mena, život bez topline. Ti si zima bez pro- ljeća, proljeće bez sunca. Usiđelice, vi ste Poezia, Ideal. Vi ste de- kadencija; stara mladost i mlada starost. Vi ste blijede svijeće bez plamena, vi ste karikatu- re starih, donkihotskih, riterskih ideja. Vi ste mladost u umiranju i smrt u mladosti, Vi ste suho, sušičavo, purpurno i zlatno liš- če, koje gazi nemilosrdna noga i koje pod- sjeća pjesnika na muziku sfera i na vječnu propast. Ne čudite se, što pišem o bijednim usiđe- licama prije no što su požutjeli kesteni. One su mlade i tragične kao starost posljednje- ga ljeta. A. 6. M. jer vidimo, što se događa od našega vina i ulja, kad dođe na svjetska tržišta. 'Tlo dakle ne može hraniti Dalmatinaca. On valja da se obazre za drugom privre- dom, a tu mu u obilju pruža položaj Dal- macije, koji se prije ili poslije mora na- metnuti. I tu nam g. Lukas dava dragocjenih podataka. Trećina cijele površine kopna (t. j. 2294 kl?) spada u pojas, koji je 0—53 kl. odaljen od mora, a tomu. valja pridružiti otoke (2.388 kl). Na tomu se prostoru po popisu stanovništva od g. 1890. naselilo 301.472 ljudi. Od cijele površine uz more je dakle 44%, a na tom mjestu živi 57% cijeloga pučanstva, Vidi se dakle, kako more i u današnjim prilikama hrani da tako rečemo, Dalmaciju, a ono bi postalo nepre- sušni izvor dobitka Dalmaciji i blagoslov - čitavom zaleđu, kad bi se ovo moglo na nju osloniti Sedmični pregled. Srbija. — Poznat je odavna carinski sukob Srbije sa Austrijom, te je u povodu toga srpska vlada izdala ,plavu knjigu“, da prikaže historijat i razvitak toga spora, koji je kako se čini nanio više štete samoj Au- striji nego li Srbiji, jer je Srbija našla dru- ge putove za izvoz svoje robe. Sada rekbi ipak, da će se naći neki način, kako bi se definitivno uspostavili trgovački odnošaji iz- među Srbije i Austro-Ugarske, a o tome se već vode pregovori između presjednika mi- nistra Pašića i otpravnika Austro-Ugarskog poslanstva u Beogradu, baruna Iiwenthala; nu za nastavak pregovora zadava mnogo poteškoća držanje njemačke štampe, koja vodi pravi novinarski boj protiv Srbije, te svaki dan kuje nove inisinuacije, kojima na- pada srpsku vladu. Engleška je ponovo uspostavila diple- matske odnošaje sa Srbijom, s kojom ih je bila prekinula iza umorstva pokojnog kralja Milana. Engleški poslanik Whithe&d prispio je već u Beograd, te je na 21.. 0, mj. bio primljen od kralja Petra u svečanu audijen- ciju gdje mu je predao svoje akreditive. Bugarska. — Između svih balkanskih državica ovo je svakako jedna, koja danas na sebe najviše privlači pažnju cijele Kvro- pe. Gotovo svaki dan govori se o sukobima te državice, koji su nedavno nastali: jedan sa Grčkom i to radi navale Bugara na gr- čki grad Anchialos i krvoprolića tu poči- njena, a sada evo sa jednom velesilom i to upravo sa Rusijom. Sukob sa Grčkom svr- šio je tako, da je Grčka prekinula diplo- matske odnošaje s Bugarskom. Sukog sa Rusijom nastao je radi toga, što je jedan bugarski list iznio pisma, koja je ruski po- slanik u Sofiji, Ščeglov pisao bugarskom ministarstvu vanjskih posala. Kada je pak ruska vlada zatražila od bugarske vlade o toj stvari razjušnjenje, dobila je odgovor koji ju nije zadovoljio, stoga je naredila svome poslaniku da se nadalje ustegne od svakog općenja sa bugarskom vladom. 'Tako se Bugarska sada nalazi u nima- lo povoljnim odnošajima sa dvije susjedne države, dok se opet iz Carigrada javlja, da je tamošnji bugarski diplomatski agenat Na- čović demisionirao, 'To sve dava povoda po- litičarima evropskim, da se bave Bugarskom i da naslućuju sve i svašta. Francuska. — Zakon o rastavi crkve - od države je na 11. decembm 1905. Jedna od glavnih tačaka toga zakona 30