pariji DeGinlli i drug. u Dubrovniku. Cije-
na 1. K.

Predaleko bi išli, kad bi slijedili pisca
u njegovu razlaganju. Osvrnut ćemo se sa-
mo ma podatke, koje pisac iznosi o odnošaju
vrste tla prama broju pučanstva, jer ti ko-
načno ruše predrasudu, da je Dalmacija po-
ljoprivredna zemlja, koja je dulje vremena
davala pravac našim  narodno-gospodarskim
naprezanjima.

Dalmacija dakle ima 1.243.493 hektara
zemljišta, a kako je to podijeljeno kaže ova
skrižaljka :

 

 

i | Godišnji |, Godišnji
Veit zemlje | Koliko leisti priho fissi pohod
| hektara krunamal| ostaloj
i | | Austriji.
medi | | a
Oranice | 137216 | 704 | 1760
Livade | | 9948 | 11:96 | 16:26
ia $ == i i
Vrtovi — | 37001 | 908 | 3402
= =—=——nnj_ en = — =A
U 1

Vinogradi 82-271 | 10-07 26-64
Pašnjaci — | 594475 | 028) 272
RA g )

Šume = 380884 | 062 424
Jezera 1 i a. i : "
močvare 13:364 | 0-40 i 8.16
p AAG | ij "i

Pastoline 18-334 k.. | —

 

 

 

Ovim: brojevima dodaje učeni pisac ova
razmatravanja: ,Odsječno dolazi u Dalma-
ciji na jedan hektar zemljišta K 2:16 čista
prihoda, a u Austriji K 10:86.

Da bi se sravnilo zemljište sa nekojim
pokrajinama austrijskim, kao n. pr. sa ze-
mljištem Češke i Moravske, ova razlika bi
još jače odskočila i razmjer bi bio kao 1:89,
odnosno 1:9-9.

Pašnjaka i šuma ima u Dalamaciji 976.359
hektara, ili 76.9/y cijeloga zemljišta. Upore-
đena vrijednost ovih vrsti zemljišta sa is-
tim u Austriji, iznosi sedam puta manje.

Ovi brojevi govore jasnije, nego li sve
ostalo, zašto u Dalmaciji, zemlji izuzetno
poljozaradnoj, gdje je druga privreda osku-
dna, nastaju ekonomske krize, kada se gla-

Jedino  usiđelica je žrtva. Trpi, trpi
dan i noć. Budi je strašan, histeričan san.
Kad ustaje, muči, ,sekira“ svoje roditelje.
Nema apetita.  Poslija ručka joj je dugo
vrijeme. U veče, pri svjetiljei ili pri mjese-
čini bide se u njoj animalni i ideaalni in-
stinkti. Ona širi ruke, i mjesto krvi i mesa,
grli uzduh i mrak. Ona se nada, izlazi na
šetalište kao na ljubavni sastanak, ali na putu
nalazi porugu, indiferentnost, i opet pada u
svoj pusti, djevičanski krevet kao nezrela ili
ervljiva jabuka. Boli je glava. Mozak da prsne.
Ruke i noge dršću od čudnovate zamorenosti.
Muče je slabije ili jače nervozne krize. Noću,
u snu, priča, beajedi, jauče, škripi zubima,
vidi duhove i aveti, bježi k materi i grli je,
misleći da ljubi začaranog princa.

Do danas se formiiliralo mnogo argu-
menata protiv zakona i države, ali nitko još
ne reče, da je najgroznija, najtragičnija ilustra-
cija društvenih laži i legalnog sofizma ta
blijeda, uvenula, nekoristna djevojka, koja
je zaslužila čuvati sveti vatru Vestinu i

| Usiđelice, poezijo crvene, jektičave je
seni, elegijo suhog cvijeća, suhog lišća i wa-

.

vnome proizvodu zatvori izvoz tuđom / uta-
kmicom.

Isto vinogradarstvo, o čijoj vrijednosti
stanovnici pregonjeno mnijenje imaju, još
se ne može da takmi sa proizvodom u mo-
narhiji, jer ono dvaput dava osječno jači
prihod nego li kod nas. Ima vinograda u
Austriji, koji davaju po hektaru 20852 K
čista prihoda, dok najviši prihod dalmatin-
skih vinograda iznaša 45.18 K.

Najbolja vrst dalmatinskog tla dava či-
sti prihod 52.14 K, a jedva ovakova zemlji-
šta u cijeloj zemlji ima ukupno 14 ha u
okolici spljetskoj, dok u Austriji ima zemlji-
šta sa 330-16 K čista prihoda po hektaru.

Dalmacija sravnjena sa Istrom, koja je
jednake formacije kršne, slabije je plodovito-
sti, jer dok u Istri 15:44% tla dava veći či-
sti prihod od K 6:24, što je osječna mjera
za Austriju, u Dalmaciji iznaša zbroj ova-
kovog zemljišta jedva 5.50 %“.

Ovo su podaci izvađeni po katastralnoj
reviziji od g. 1896. Pisac doduše kaže da
bi se prihod zemljišta mogao povisiti meljo-
racijama i intensivnijom kulturom, ali iz na-
vodnih brojaka proizlazi, da u Dalmaciji je-
dino seljak može imati nekakve koristi od
obrađivanja zemlje, jer on čistom prihodu
zemlje može nadodati i prihod svoga rada.
Posjedniku zemljišta, koji bi jedini mogao
promaknuti meljoracije i intensivnija kul.
turu, ne isplaćuje se maprotiv u to ulagati
novca, jer prvo svega nije siguran, da ze-
mlju ne će zadesiti nova kakva ekonomska
kriza, koja će pozobati vas uloženi kapital,
a drugo on ima načina da svoj novac uloži,
da mu bez briga i vječitih pogibli nosi be-
lji i stalniji godišnji prihod.

Ovo je uzrok, da su naši vlastnici tla
ovo zapustili, a da seljak jedva može uzdr-
žati na svomu. Razumnom gospodarskom
politikom moglo bi se postići, da potonjemu
olakotimo užitak, ali mi nijesmo toliko mo-
gući, da svijetom preokrenemo te našeg se-
ljaka učinimo kadra takmiti se sa seljakom
ostalih zemalja, kad je dokažano, da zemlja
ne može nositi ni polovinu onoga, što druge
nose. Ori dakle treba da podlegne tuđoj uta-
kmici, što se tiče quantuma svojih proizvoda,
a može se donekle održati samo ondje, gdje
im prvenstvo daje kakvoća. Kažemo donekle

hih isrdaca! Nema političkih i društvenih
stranaka za obranu tvojih interesa. Kmanci-
pacija se smije tvom konservativnom djevi-
čanstvu. Glavničari se rugaju tvom neplo-
dnom idealizmu, realiste tvom misticizmu.
Kao pjesnik, ti si gost na ovome svijetu.
Kao poezija, ti si, Usiđelice, ponosna, - iro-
nijska nepraktična i lijepa. Ti si jesen, magla,
tuga, mjesečina. Ti si blijeda, suha, elegijska
i ponosna. Ti si poezija — planet bez pla-
mena, život bez topline. Ti si zima bez pro-
ljeća, proljeće bez sunca.

Usiđelice, vi ste Poezia, Ideal. Vi ste de-
kadencija; stara mladost i mlada starost. Vi ste
blijede svijeće bez plamena, vi ste karikatu-
re starih, donkihotskih, riterskih ideja. Vi
ste mladost u umiranju i smrt u mladosti,
Vi ste suho, sušičavo, purpurno i zlatno liš-
če, koje gazi nemilosrdna noga i koje pod-
sjeća pjesnika na muziku sfera i na vječnu
propast.

Ne čudite se, što pišem o bijednim usiđe-
licama prije no što su požutjeli kesteni. One
su mlade i tragične kao starost posljednje-
ga ljeta.

A. 6. M.

jer vidimo, što se događa od našega vina i
ulja, kad dođe na svjetska tržišta.

'Tlo dakle ne može hraniti Dalmatinaca.
On valja da se obazre za drugom privre-
dom, a tu mu u obilju pruža položaj Dal-
macije, koji se prije ili poslije mora na-
metnuti.

I tu nam g. Lukas dava dragocjenih
podataka. Trećina cijele površine kopna (t. j.
2294 kl?) spada u pojas, koji je 0—53 kl.
odaljen od mora, a tomu. valja pridružiti
otoke (2.388 kl). Na tomu se prostoru po
popisu stanovništva od g. 1890. naselilo
301.472 ljudi. Od cijele površine uz more
je dakle 44%, a na tom mjestu živi 57%
cijeloga pučanstva, Vidi se dakle, kako
more i u današnjim prilikama hrani da tako
rečemo, Dalmaciju, a ono bi postalo nepre-

sušni izvor dobitka Dalmaciji i blagoslov -

čitavom zaleđu, kad bi se ovo moglo na

nju osloniti

Sedmični pregled.

Srbija. — Poznat je odavna carinski
sukob Srbije sa Austrijom, te je u povodu
toga srpska vlada izdala ,plavu knjigu“, da
prikaže historijat i razvitak toga spora, koji
je kako se čini nanio više štete samoj Au-
striji nego li Srbiji, jer je Srbija našla dru-
ge putove za izvoz svoje robe. Sada rekbi
ipak, da će se naći neki način, kako bi se
definitivno uspostavili trgovački odnošaji iz-
među Srbije i Austro-Ugarske, a o tome se
već vode pregovori između presjednika mi-
nistra Pašića i otpravnika Austro-Ugarskog
poslanstva u Beogradu, baruna Iiwenthala;
nu za nastavak pregovora zadava mnogo
poteškoća držanje njemačke štampe, koja
vodi pravi novinarski boj protiv Srbije, te
svaki dan kuje nove inisinuacije, kojima na-
pada srpsku vladu.

Engleška je ponovo uspostavila diple-
matske odnošaje sa Srbijom, s kojom ih je
bila prekinula iza umorstva pokojnog kralja
Milana. Engleški poslanik Whithe&d prispio
je već u Beograd, te je na 21.. 0, mj. bio
primljen od kralja Petra u svečanu audijen-
ciju gdje mu je predao svoje akreditive.

Bugarska. — Između svih balkanskih
državica ovo je svakako jedna, koja danas
na sebe najviše privlači pažnju cijele Kvro-
pe. Gotovo svaki dan govori se o sukobima
te državice, koji su nedavno nastali: jedan
sa Grčkom i to radi navale Bugara na gr-
čki grad Anchialos i krvoprolića tu poči-
njena, a sada evo sa jednom velesilom i to
upravo sa Rusijom. Sukob sa Grčkom svr-
šio je tako, da je Grčka prekinula diplo-
matske odnošaje s Bugarskom. Sukog sa
Rusijom nastao je radi toga, što je jedan
bugarski list iznio pisma, koja je ruski po-
slanik u Sofiji, Ščeglov pisao bugarskom
ministarstvu vanjskih posala. Kada je pak
ruska vlada zatražila od bugarske vlade
o toj stvari razjušnjenje, dobila je odgovor
koji ju nije zadovoljio, stoga je naredila
svome poslaniku da se nadalje ustegne od
svakog općenja sa bugarskom vladom.

'Tako se Bugarska sada nalazi u nima-

 

lo povoljnim odnošajima sa dvije susjedne

države, dok se opet iz Carigrada javlja, da
je tamošnji bugarski diplomatski agenat Na-
čović demisionirao, 'To sve dava povoda po-
litičarima evropskim, da se bave Bugarskom
i da naslućuju sve i

svašta.
Francuska. — Zakon o rastavi crkve -

od države je na 11. decembm
1905. Jedna od glavnih tačaka toga zakona

30