phil. fak., a prof. Čelakovsky na pravničkom
fak. itd. Ako siromahu ne dopuštaju eko-
nomske prilike u Prag, neka se ne plaši.
Tu će naći mnoštvo potpornih društava,
koji ce mu pripomoći. ,Mensa accademica“,
_Husuv fond“, pa filosofi, pravnici, medici-
neri i farmaceuti imaju svoja posebna druš-
tva, koja u velike pripomažu siromašnim
učenicima dotične struke. ,Studenskć koleji
českvjeh vvsokyeh škol“ ima 211 mjesta
besplatno ili uz veoma nizku cijenu. To je
djelo velikog češkog mecenata panslaviste
Hlavka za sve slavene, gdje je učenik slo-
bodan,a ima sve što može da zamisli. U Pragu
se lako nalazi repeticijaza hrvatski i talijan-
ski, pa će na taj način da pribavi dosta sred-
stava ne samo za udobno življenje nego i za
svoje kulturno uobraženje.U Pragu je življenje
mnogo jeftinije nego u ostalim sveučilištnim
gradovima ; a tu nema onog klatarskog, be-
čarskog života, čega nalazimo kod njemačkih
.burševa“. Učenik nema tako prilike da troši
uzalud novce i — zdravlje. Kad se pak
čovjek fizički i materijalno dobro nalazi,
može da se i duševno naobrazi. Ako za to
učenik ne.bi imao volje, primamiti će ga tamo
živo zauzimanje za znanost i umjetnost. Či-
taonice, knjižnice, izložbe svake vrsti, kon-
certi, umjetničke produkcije u svim granama
moraju primamniti i surovog stvora, ugladiti
ga i naobraziti, a kamo li ne će mladog
čovjeka, željnog esteskog užitka, ako je još
k tomu onako srdačno primljen, te se ne
treba da čuva kao po njemačkim sveučili-
štima batina i dvoboja. Ako još uz to učenik
ima volje, Prag će mu pružiti toliko prilike,
da ne će nači dosta vremena da se svačim
okoristi. — Talentiran mladić ne će zapu-
stiti, da razvije svoj talenat. Akademija sli-
karska, konservatorij, kazališta, od kojih
znamenito Narodni divadlo“, privući će
k sebi svu mladost sklonu slikarstvu, kipar-
stvu, muzici, kazolišnoj umjetnosti, a mnoge
biblioteke pružiti će učeniku plodna zrnja
da se baci na književno polje. Knjiga je
češka bogata, slikarska i kiparska umjetnost
na visokom stepenu (ta i naš je Bukovac
tamo), muzika —'o tomu ne ćemo ni riječi;
jer je poznata i — nama.

Kad već vidimo, da su sve prilike
s moralnog, ekonomskog i zdravstvenog gle-
dišta u Pragu najpovoljnije, čemu da se ne
odazovemo pozivu: ,U Prag“ !?

Bilo bi već vrijeme, da se oslobodimo
tradicija i majmunskog oponašanja, te se kao
moderni ljudi vladamo po zdravom razumu
i dobrim razlozima. Probimo led! Kad tako
bude i prilike će u Dalmaciji krenuti na
bolje; jer će se ova izmožđena, izerpljena
sirota riješiti krvopija, procvasti novim ži-
votom. A da već to do sada nije mogla
uzroci su mnogi. Kad jednom bude drugčije
poznati ćemo, da je i ovo bio jedan — od
uzroka. Do sada s universe dolaze vrijedni
— činovnici, a od sada bi vrijedni — ljudi.

M. P.

 

Dubrovnik, 5. rujna 1906.
Kako je već svakome poznato naša

renje gospodarske izložbe i svesokolski slet.
Na 1 rujna svečanosti su počele; u jutro

tog dana otvorila se na svečan način go-
izložba, u prisutnosti bana, pod-

bana i mnogo drugih dostojanstvenika. Ina-

uguralne govore držali su gospodarski pre-
stojnik Malin i ban Pejačević a u ime
građanstva grof Miroslav Kulmer. Cio Zagreb.
tog dana izgledao je kao jedna sjajna sve-
čana dvorana, vas u svečanom ruhu, iskićen
trobojnicama, a na licu svakoga čitao si
ugodno zadovoljstvo, sveti zanos, ta danas
dolaze braća sokoli sa svih strana, gdje živi
veliki slavenski narod. Stranaca je već prije
navrvjelo na tisuće, sa svih strana. Jutar-
njim vlakom počeli su stizati Sokolovi iz
pokrajine. Do podne došlo ih je oko 300.
Iza 8 sati stigao je vlak sa Srbima i Buga-
rima, prvih je bilo 200, drugih 220. Poslije
podne stizalo je neprestano posebnim vla-
kovima sokolaša sa svih krajeva. Osim hr-
vatskih učesnika iz naših pokrajina, došlo
je više stotina Slovenaca, 150 poljskih so-
kola, 600 Čeha. Na večer kasno , prispjelo
je posebnim vlakom iz Rijeke 800 Dalma-
tinaca. Vlak je zakasnio jer je put Dalma-
tinaca od Rijeke pak dalje bio pravi trinmf.
U Ogulinu, Karlovcu i drugim mjestima bio
im je priređen veližajan doček. Na večer
bio je u vrtu ,,Kola“ i ,Sokola“ veliki ko-
mers, na kojemu je vladalo neopisivo odu-
ševljenje sakupljene braće, sinova majke
Slavije. Istodobno prestavljala se u kazalištu
drama našeg pjesnika Begovića ,Kneginja
Walewska* ; ta prestava bila je pravo umjet-
ničko slavlje. —,

Dan 2. rujna bio je dan neopisivog
zanosa i oduševljenja. Oko 11 sati krenula
je iz ,Sokola“ impozantna povorka od više
tisuća slavenskih Sokolova. Pred umjetničkim
paviljonom pozdravio je gradonačelnik sa-
kupljene Sokolove, zaželio im dobrodošlicu
i izrekao radost Zagreba, koji na svoje grudi
prima sakupljenu braću svih slavenskih ple-
mena. Sva mjesna pjevačka društva odpje-
vaše na to u snažnom zboru narodnu himnu.
Odzdravio je opći sokolski podstarosta Lazar
Car. Povorka je zatim krenula natrag uz
gusti špalir neizbrojnog općinstva, koje ie
oduševljeno klicalo i cvijećem obasipalo ju-
načke sokolove. Naši dubrovački sokoli bi-
jahu svugđe najburnije aklamirani. Na objed,
što ga je banica Lila grofica Pejačević pri-
redila pedesetorici Sokola, bijahu pozvani
starješine Dr. Majstrović, Dr. Čingrija i na-
čelnik 'Tripalo. Na zajedničkom ručku izmje-
njene su zdravice u svim slavenskim  jezi-
cima. Popodne javna vježba pokazala je sjaj
i moć slavenskih Sokolova. Moreška splitskog
sokola uz svirku svoje glazbe pobudila je
opće udivljenje. Na večer sjajni ples u gra-
đanskoj streljani, istodobno u vrtu ,Sokola“
koncerat svih zagrebačkih pjevačkih i tam-
buraških društava, u kazalištu dramatična
večer ; svugdje dubkom puno, svugdje ushi-
ćeno općinstvo dalo maha svom neizmjernom
zanosu. Prestavi su prisustvovali ban i ba-
nica. Fijan je deklamirao krasni Alaupovićev
pozdrav. Živa slika pokazala je alegorički
kako Hrvatska pozdravlja Sokolove. Glazba
je najposlije intonirala “Lijepa naša domo-
vino“ a cijelo kazalište ustađe na mile zvukove
himne i oduševljeno poprati svirku pje-
vanjem. Kntuziazam u tim časovima neviđen,
neopisiv.

Dan 3%. rujna nastavak veličanstvene
slave, cio Zagreb plivao je upravo u slavlju,
u zanosu, u iotskom entuziazmu. Ko bi
opisao sve svečanosti i sokolske vježbe,
banket prestavnika u Sokolu, pučka sveča-
nost u izložbenom prostoru: mnoge druge
svečanosti provele su se najsjajnije uz odu-
ševljene manifestacije. Ne ostaje mi vremena

ni da ih svijeh nabrojim, kamo li opišem.
Jednom riječi to je bila neviđena još u
Hrvatskoj slava, koja je najbolje pokazala,
da su Zagreb, Hrvatska, oživili novim ži-
votom iza rastrganih okova. a

: Izletnik.

 

Sedmični pregled.

Rusija. — Revolucionarci su u svo-
me poslu, bez svake sumnje, veoma ustrajni.
Nereda ima svaki dan: bombe i atentati u
prvome redu. Međutim se počelo ozbiljno
raditi, kako bi se ustrojila umjerena vladina
stranka, koja bi preuzela akciju skorih iz-
bora za dumu. Pošto ministru-presjedniku
Stolipinu nije uspjelo postaviti neku svezu
između ,saveza od 30. listopada“ i ,stranke
mirnog preporoda“, te dovesti ove dvije
umjerene stranke do zajedničkog sporazuma,
pritekli su vladi u pomoć miroljubivi ele-
menti, te su osnovali novu vladinu stranku,
koja ima zadaću, da pravi propagandu pri-
jaznu sadašnjoj vladi, a da .ne stavlja oso-
bitih zahtjeva. Ta se stranka zove ,partija
narodnikov“ (stranka narodnih boraca), te
je sasvim neodvisna od svake stranačke or-
ganizacije. Vođe ove nove stranke nastoje
svim silama, da predobiju za sebe umjerene
i uplivne političare, a u tom ih nastojanju
najizdašnije podupiru Stolipin i ostali mini-
stri. Tako rekbi da će ova akcija donijeti
dobrog ploda. Nova stranka odredila je za
svoj program ova temeljna načela: Rusko
je carstvo jedinstveno i nerazdjeljivo, a nje-
govo je glavno uporište car. Car upravlja
zemljom zajedno s narodnim zastupnicima.
Careva je osoba sveta, neodgovorna i nepo-
vrediva. Gospodar u ruskoj državi je uro-
đenički ruski narod s carem na čelu. Ruski
je jezik državni jezik. Ukidaju se svi stališki
i ini slični privilegiji. Unutrašnja i izvanjska
politika vodi se u narodnom -duhu. Nije do-
zvoljena konstituanta ni autonomija pogra-
ničnih područja.

A da. se jedanput stane na vrat revo-

lucijonarnom elementu, vlada je ozbiljno
odlučila proglasiti prijeki sud nad revolu-
cijonarcima, i tim načinom istrijebiti ta
društvenu gnjilež.

Austro-Ugarska. — Zastupnička ku-
ća u Beču započeće svoj rad na 18. o. m.
Delegacije se misle sazvati za subotu 27.
oktobra u Budimpeštu. Zajednička mini-
starska konferencija, u kojoj će se ustano-
viti zajednički proračun, održaće se u Beču
tek po povratku Njeg. Veličanstva iz Dal-
macije i to poslije 20. septembra. — Zva-
nično se javlja, da je vlada odlučila raspu-
stiti moravski sabor i odrediti nove izbore.
Izborni pokret već se u cijeloj zemlji ra-
zvio i svitke se nedjelje drže izborničke
skupštine.

Jedna nova karakteristična pojava unu-
tar političkog života u našoj monarhiji, jest
ugarsko-hrvatsko-češki = ekonomski — zaštitni
savez. Javljaju, da je ova akcija u mjero-
davnim ekonomskim i političkim krugovima
Češke prihvaćena sa velikom simpatijom.
Svrha joj je, da se prema njemačkim eko-

 

 

 

tinti