phil. fak., a prof. Čelakovsky na pravničkom fak. itd. Ako siromahu ne dopuštaju eko- nomske prilike u Prag, neka se ne plaši. Tu će naći mnoštvo potpornih društava, koji ce mu pripomoći. ,Mensa accademica“, _Husuv fond“, pa filosofi, pravnici, medici- neri i farmaceuti imaju svoja posebna druš- tva, koja u velike pripomažu siromašnim učenicima dotične struke. ,Studenskć koleji českvjeh vvsokyeh škol“ ima 211 mjesta besplatno ili uz veoma nizku cijenu. To je djelo velikog češkog mecenata panslaviste Hlavka za sve slavene, gdje je učenik slo- bodan,a ima sve što može da zamisli. U Pragu se lako nalazi repeticijaza hrvatski i talijan- ski, pa će na taj način da pribavi dosta sred- stava ne samo za udobno življenje nego i za svoje kulturno uobraženje.U Pragu je življenje mnogo jeftinije nego u ostalim sveučilištnim gradovima ; a tu nema onog klatarskog, be- čarskog života, čega nalazimo kod njemačkih .burševa“. Učenik nema tako prilike da troši uzalud novce i — zdravlje. Kad se pak čovjek fizički i materijalno dobro nalazi, može da se i duševno naobrazi. Ako za to učenik ne.bi imao volje, primamiti će ga tamo živo zauzimanje za znanost i umjetnost. Či- taonice, knjižnice, izložbe svake vrsti, kon- certi, umjetničke produkcije u svim granama moraju primamniti i surovog stvora, ugladiti ga i naobraziti, a kamo li ne će mladog čovjeka, željnog esteskog užitka, ako je još k tomu onako srdačno primljen, te se ne treba da čuva kao po njemačkim sveučili- štima batina i dvoboja. Ako još uz to učenik ima volje, Prag će mu pružiti toliko prilike, da ne će nači dosta vremena da se svačim okoristi. — Talentiran mladić ne će zapu- stiti, da razvije svoj talenat. Akademija sli- karska, konservatorij, kazališta, od kojih znamenito Narodni divadlo“, privući će k sebi svu mladost sklonu slikarstvu, kipar- stvu, muzici, kazolišnoj umjetnosti, a mnoge biblioteke pružiti će učeniku plodna zrnja da se baci na književno polje. Knjiga je češka bogata, slikarska i kiparska umjetnost na visokom stepenu (ta i naš je Bukovac tamo), muzika —'o tomu ne ćemo ni riječi; jer je poznata i — nama. Kad već vidimo, da su sve prilike s moralnog, ekonomskog i zdravstvenog gle- dišta u Pragu najpovoljnije, čemu da se ne odazovemo pozivu: ,U Prag“ !? Bilo bi već vrijeme, da se oslobodimo tradicija i majmunskog oponašanja, te se kao moderni ljudi vladamo po zdravom razumu i dobrim razlozima. Probimo led! Kad tako bude i prilike će u Dalmaciji krenuti na bolje; jer će se ova izmožđena, izerpljena sirota riješiti krvopija, procvasti novim ži- votom. A da već to do sada nije mogla uzroci su mnogi. Kad jednom bude drugčije poznati ćemo, da je i ovo bio jedan — od uzroka. Do sada s universe dolaze vrijedni — činovnici, a od sada bi vrijedni — ljudi. M. P. Dubrovnik, 5. rujna 1906. Kako je već svakome poznato naša renje gospodarske izložbe i svesokolski slet. Na 1 rujna svečanosti su počele; u jutro tog dana otvorila se na svečan način go- izložba, u prisutnosti bana, pod- bana i mnogo drugih dostojanstvenika. Ina- uguralne govore držali su gospodarski pre- stojnik Malin i ban Pejačević a u ime građanstva grof Miroslav Kulmer. Cio Zagreb. tog dana izgledao je kao jedna sjajna sve- čana dvorana, vas u svečanom ruhu, iskićen trobojnicama, a na licu svakoga čitao si ugodno zadovoljstvo, sveti zanos, ta danas dolaze braća sokoli sa svih strana, gdje živi veliki slavenski narod. Stranaca je već prije navrvjelo na tisuće, sa svih strana. Jutar- njim vlakom počeli su stizati Sokolovi iz pokrajine. Do podne došlo ih je oko 300. Iza 8 sati stigao je vlak sa Srbima i Buga- rima, prvih je bilo 200, drugih 220. Poslije podne stizalo je neprestano posebnim vla- kovima sokolaša sa svih krajeva. Osim hr- vatskih učesnika iz naših pokrajina, došlo je više stotina Slovenaca, 150 poljskih so- kola, 600 Čeha. Na večer kasno , prispjelo je posebnim vlakom iz Rijeke 800 Dalma- tinaca. Vlak je zakasnio jer je put Dalma- tinaca od Rijeke pak dalje bio pravi trinmf. U Ogulinu, Karlovcu i drugim mjestima bio im je priređen veližajan doček. Na večer bio je u vrtu ,,Kola“ i ,Sokola“ veliki ko- mers, na kojemu je vladalo neopisivo odu- ševljenje sakupljene braće, sinova majke Slavije. Istodobno prestavljala se u kazalištu drama našeg pjesnika Begovića ,Kneginja Walewska* ; ta prestava bila je pravo umjet- ničko slavlje. —, Dan 2. rujna bio je dan neopisivog zanosa i oduševljenja. Oko 11 sati krenula je iz ,Sokola“ impozantna povorka od više tisuća slavenskih Sokolova. Pred umjetničkim paviljonom pozdravio je gradonačelnik sa- kupljene Sokolove, zaželio im dobrodošlicu i izrekao radost Zagreba, koji na svoje grudi prima sakupljenu braću svih slavenskih ple- mena. Sva mjesna pjevačka društva odpje- vaše na to u snažnom zboru narodnu himnu. Odzdravio je opći sokolski podstarosta Lazar Car. Povorka je zatim krenula natrag uz gusti špalir neizbrojnog općinstva, koje ie oduševljeno klicalo i cvijećem obasipalo ju- načke sokolove. Naši dubrovački sokoli bi- jahu svugđe najburnije aklamirani. Na objed, što ga je banica Lila grofica Pejačević pri- redila pedesetorici Sokola, bijahu pozvani starješine Dr. Majstrović, Dr. Čingrija i na- čelnik 'Tripalo. Na zajedničkom ručku izmje- njene su zdravice u svim slavenskim jezi- cima. Popodne javna vježba pokazala je sjaj i moć slavenskih Sokolova. Moreška splitskog sokola uz svirku svoje glazbe pobudila je opće udivljenje. Na večer sjajni ples u gra- đanskoj streljani, istodobno u vrtu ,Sokola“ koncerat svih zagrebačkih pjevačkih i tam- buraških društava, u kazalištu dramatična večer ; svugdje dubkom puno, svugdje ushi- ćeno općinstvo dalo maha svom neizmjernom zanosu. Prestavi su prisustvovali ban i ba- nica. Fijan je deklamirao krasni Alaupovićev pozdrav. Živa slika pokazala je alegorički kako Hrvatska pozdravlja Sokolove. Glazba je najposlije intonirala “Lijepa naša domo- vino“ a cijelo kazalište ustađe na mile zvukove himne i oduševljeno poprati svirku pje- vanjem. Kntuziazam u tim časovima neviđen, neopisiv. Dan 3%. rujna nastavak veličanstvene slave, cio Zagreb plivao je upravo u slavlju, u zanosu, u iotskom entuziazmu. Ko bi opisao sve svečanosti i sokolske vježbe, banket prestavnika u Sokolu, pučka sveča- nost u izložbenom prostoru: mnoge druge svečanosti provele su se najsjajnije uz odu- ševljene manifestacije. Ne ostaje mi vremena ni da ih svijeh nabrojim, kamo li opišem. Jednom riječi to je bila neviđena još u Hrvatskoj slava, koja je najbolje pokazala, da su Zagreb, Hrvatska, oživili novim ži- votom iza rastrganih okova. a : Izletnik. Sedmični pregled. Rusija. — Revolucionarci su u svo- me poslu, bez svake sumnje, veoma ustrajni. Nereda ima svaki dan: bombe i atentati u prvome redu. Međutim se počelo ozbiljno raditi, kako bi se ustrojila umjerena vladina stranka, koja bi preuzela akciju skorih iz- bora za dumu. Pošto ministru-presjedniku Stolipinu nije uspjelo postaviti neku svezu između ,saveza od 30. listopada“ i ,stranke mirnog preporoda“, te dovesti ove dvije umjerene stranke do zajedničkog sporazuma, pritekli su vladi u pomoć miroljubivi ele- menti, te su osnovali novu vladinu stranku, koja ima zadaću, da pravi propagandu pri- jaznu sadašnjoj vladi, a da .ne stavlja oso- bitih zahtjeva. Ta se stranka zove ,partija narodnikov“ (stranka narodnih boraca), te je sasvim neodvisna od svake stranačke or- ganizacije. Vođe ove nove stranke nastoje svim silama, da predobiju za sebe umjerene i uplivne političare, a u tom ih nastojanju najizdašnije podupiru Stolipin i ostali mini- stri. Tako rekbi da će ova akcija donijeti dobrog ploda. Nova stranka odredila je za svoj program ova temeljna načela: Rusko je carstvo jedinstveno i nerazdjeljivo, a nje- govo je glavno uporište car. Car upravlja zemljom zajedno s narodnim zastupnicima. Careva je osoba sveta, neodgovorna i nepo- vrediva. Gospodar u ruskoj državi je uro- đenički ruski narod s carem na čelu. Ruski je jezik državni jezik. Ukidaju se svi stališki i ini slični privilegiji. Unutrašnja i izvanjska politika vodi se u narodnom -duhu. Nije do- zvoljena konstituanta ni autonomija pogra- ničnih područja. A da. se jedanput stane na vrat revo- lucijonarnom elementu, vlada je ozbiljno odlučila proglasiti prijeki sud nad revolu- cijonarcima, i tim načinom istrijebiti ta društvenu gnjilež. Austro-Ugarska. — Zastupnička ku- ća u Beču započeće svoj rad na 18. o. m. Delegacije se misle sazvati za subotu 27. oktobra u Budimpeštu. Zajednička mini- starska konferencija, u kojoj će se ustano- viti zajednički proračun, održaće se u Beču tek po povratku Njeg. Veličanstva iz Dal- macije i to poslije 20. septembra. — Zva- nično se javlja, da je vlada odlučila raspu- stiti moravski sabor i odrediti nove izbore. Izborni pokret već se u cijeloj zemlji ra- zvio i svitke se nedjelje drže izborničke skupštine. Jedna nova karakteristična pojava unu- tar političkog života u našoj monarhiji, jest ugarsko-hrvatsko-češki = ekonomski — zaštitni savez. Javljaju, da je ova akcija u mjero- davnim ekonomskim i političkim krugovima Češke prihvaćena sa velikom simpatijom. Svrha joj je, da se prema njemačkim eko- tinti