God. XV. U DUBROVNIKU, ll. listopada 1906. Broj 41. (CRVENA HRVATSKA IZLAZI SVAKOG ČETVRTKA. — POJEDINI BROJ 20 PARA. Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- zemstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se = rmm=== ža predbrojen i za došasto polugodište. Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. 4. oktobra 1905. Navršilo se godinu dana od ri- ječke resolucije. Na glas o njoj pi- sali smo: ,Na nas ne gleda više svijet, kako na kakve robijaše. Narod, koji je podigao tu zastavu, vrijedan je štovanja. Ne će mu ga nitko sakra- tit ni ako bi pod pritiskom prilika klonuo!“ — a sve ono, što se kroz ovo godinu dana dogodilo; potvrdilo je naše riječi. Bilo je časova, kad su stare predrasude htjele da uduše mladu klicu slobode. Neprijateljima je uspjelo i to, da na čas probude staru ljubomornost među Hrvatima i Talijanima na ovoj obali. Ali sve te časovite neprilike nijesu mogle kola svesti s novog puta. Novi smjer hr- vatske politike, komu je resolucija najjasniji izraz, pronio je plode, ka- kvim se nijesu mogli nadati ni naj- oduševljeniji njegovi zagovaratelji. Dvadeset godina načelne opozi- cije nije uspjelo s banovine odalečiti moru, koja joj ie pala na grudi; novi kurs otjerao je u nekoliko mje- seca. Dvadeset godina trebalo je, da Hrvatskoj dignu sve one sloboštine, kojima su je bile okitile prijašnje narodne vlade; novi kurs vraća“ joj ih u nekoliko mjeseca i proširuje, da budu pravim bedemom proti sličnim pokušajima u budućnosti. Kroz decenija misao jedinsva hrvat- skog naroda uza sve pravaško hva- lisanje bila oslabila, pitanje aneksije Dalmacije u banovini zaspalo; novi kurs je ujedinio Hrvate svih krajeva, jedni mogu sada računati na druge. Pravaška opozicija bila nas zavadila sa Srbima; Madžari gledali u nama bečkog pandura: riječka. resolucija sjedinila opet - zavađenu braću, u Madžarima našla saveznika. Na taj način ojačao je narod u sebi, napunila ga vjera u uspjeh, a hrvatsko pitanje postalo pitanje ci- jele monarhije, koje čeka svoje rije- šenje, Preko nas ne mogu ni vla- stodršci ni narodi više proći. Odri- čući se predsuda, koje su nas toliko doba vezivale, mi smo dobili pravo na narodnu i političku eksistenci- ju. Prvi put u, našoj povjesti prika- zujemo se svijetu kao narod svijestan svoje snage i prava, koji može biti koristan saveznik, a pogibeljan pro- tivnik. Ovo su uspjesi, koje bilježi po- vjest resolucije u samu jodnu godinu dana, a da ih mi sebi ne utvaramo, već da eni zbilja postoje, dokazom je samo ponašanje naših protivnika. Štamparija DeGiulli i dr. plaća se Iz svega, što s te strane čujemo i vidimo razabrati je jedno: riječka resolucija otvorila im je oči i nao- štrila sluh. Stoprva sada oni se sje- čaju, da u monarhiji postoji zemlja, za koju državna uprava nije ništa uradila, već joj digla i ono, što je od prošlih vremena imala. Stoprva sada sjećaju se oni, da je Dalmacija prag na Balkan, vrata na more. Prestali su više inspirirani vicevi bečkih novinara o pitanju aneksije, a muk, u koji su se obavih, razgo- vjetnije, govori od riječi. Sada hoće da nadoknade, što su zapustili, sada su spravni uložiti u Dalmaciju nekoliko milijuna, ali za- boravljaju, da i kad bi im uspjelo u par godina oživjeti ove puste hridi, to bi bila Potemkinova sela. Sjedi- njenje nije samo narodna, već i eko- nomska potreba, jer samo u gospo- darskom jedinstvu hrvatskog naroda leži garancija Za Dalmaciju, da se teška vremena ne e: povratit. Mili- juni uz ovaku gospodarsku politiku, uz ovakove političke prilike mogu urediti naše luke, mogu sagraditi gvozdene puteve, podići vrtove, gdje je sada kamenje .. ali života i lu- kama i željeznicama i vrtovima mo- že dati samo temeljita promjena po- litičkih i gospodarskih odnošaja. Dok mi hudemo kao kakvim zidom odi- jeljeni od zaleđa i Evrope, obale će naše uvijek ostati puste, a gola hrid tjerati seljaka i građana u daleki svijet. I ekonomska zapuštenost Dalma- cije pomogla je do riječke resolucije. To čemo rado priznati, ali isto je tako jasno, da je milijuni ne mogu po- kopati, jer je ona izraz zdrave na- rodne politike, koja ne ide za časo- vitim uspjehom, već hoće da stvori čvrste temelje za napredak. U i milijunima, koje kažu, da će bečka vlada sasuti u Dalmaciju, ako zbilja do toga dođe, vidjet čemo sano pri- znanje nanešene krivice, pokušaj da se stvori u zemlji antianeksionistička strahka, i — nov uspjeh riječke re- solucije. Dopis iz Beću. Beč 8. X. 1906. (Iz parlamenta). Kako mnoge stvari u Austriji ne teku svojim naravnim tijekom, nego idu naopako, tako i austrijski psrlamentarizam mješte da stoji na nogama, stoji ma glavi. Kod drugih je država plenum parlamenta zadnja instanca Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi utedništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. —— đeni su mu organi. Kod nas je taman obratno — odbori su sve, a plenum parla- menta kao da nema druge zadaće, nego da registrira zaključke pojedinih odbora. Za to da se ima pojam o tijeku politike i o nje- nom razvoju, treba zavirit u rad pojedinih odbora, jer što se tamo radi, to je mjero- davno. Ovih se je dana radilo u dva odbora i to u željezničkom i u onom za novu iz- bornu reformu. U željezničkom odboru došla je na pre- tresanje vladina osnova za podržavljenje sje- verne željeznice. Parlamenat je u teoriji bio sasvim za ovu osnovu, ali u praksi to nije ipak tako lako išlo Nije se naime moglo naći potrebit broj glasova kod glasovanja, e da osnova postane zakonom. U četvrtak je napokon pošlo vladi za rukom da u že- ljezničkom odboru dobije pretežnu većinu za osnovu, a to ima najviše da zahvali lije- pom _ razlaganju ministra za željeznice: Dr. pl. Derschatti. 1 tako će najstarija željeznica u Austriji da domalo pređe u državne ruke. * U odboru za izbornu reformu, također se je pokročilo mnogo naprijed, tako da se njegove radnje već primiču kraju. U četvr- tak je bio odlučan dan za samu reformu. Zastupnik Dr. Tollinger je naime bio stavio predlog, da se uvede pluralno izborno pravo. Ministar predsjednik baron Beck i ministar za unutarnje poslove Bienerth ustadoše proti predlogu. 'Tollingera i u obrani proti plural nom sistemu pokazaše se veoma spretni, tako da njihovoj spretnosti treba zahvaliti, da je i posljednja poveća poteškoća za iz- bornu reformu bila odstranjena. | tako se može računati da je od četvrtka izborna re- forma zbilja osigurana. (Komisija za osvojenje“ Dalmacije.) Svakoma je još u pameti, kako je na- zad nekoliko vremena Smotra Dalmatinska“ bila donijela raširenim slovima telegram iz Beča, kojim je javljala, da se je na inicija- tivu ministra predsjednika baruna Beck-a ustanovila u Beču posebna komisija, e da prouči, kako se ima što prije i što uspješnije, da pomogne Dalmaciji. Ta komisija, koju su neki, sasvim ispravno, nazvali komisijom za osvojenje“ Dalmacije, držala je više sjednica i imala bi, da još tekom ovoga mjeseca svrši svoj posao i izađe sa posebnim elaboratom i iznese detaljirani program, kako će se po- boljšati dalmatinske prilike. "Taj ce program sastojati u glavnom od dva smjera. S jedne strane položiti će važnost na gradnju že- ljeznica i puteva, e da tako razvije promet i Dalmaciju. učini pristupačnijom. S druge strane gledat će ju podignuti gospodarstveno. Što se tiče gospodarstvenog podignuća komisija će predložiti, da se osnuje par spe- cijalnih škola za ribarstvo, marvogojstvo, poljodjelstvo i t. d., osim toga da bude više putujući učitelja, koji će držati predavanja u svim stvarima, a, pojedini odbori podre- 0 tim stvarima, e da tako i najširi slojevi ' NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA NAUČNA BIRLIOTEKA, DUD?0 INU