čke kuće u Budimpešti ministar trgovine
Fr-njo Košut podnio je svoje zakonske os-
nove: o razvoju domaće industrije, o slobo-
dnoj plovidbi, o državnoj subvenciji tvorni-
cama, koje se bave gradnjom brodova, za-
tim o baždarenju, o statistiki izvanjske tr-
govine, napokon o osiguranju obrtničkih i
tvorničkih radnika a prijavio je da se za-
konska osnova za obskrbu starih i nemo-
ćnih radnika nalazi u pripremi. Eto tako se
u Ugarskoj radi i napreduje!

Kulturkampi u Španjolskoj. — Ja
vljaju iz Madrida, da je spravna zakonska
osnova o kongregacijama. Osnova određuje,
da je svakoj kongregaciji potrebna dozvola
kortesa (narodne skupštine) ako hoće, da
postoji. Država će one kongregacije, koje
se odreknu manastirskog života, u svakom
pogledu potpomoći. Onim  kongregacijama,
koje nijesu universitati, biće dignuto pravo
nastave. Strane će se kongregacije raspu-
stiti. Imutak kongregacija ograničiti će se
na najpotrebnije. Fideikomisi će se zabra-
niti. One kongregacije, koje se bave indu-
strijom ili trgovinom, biće oporezovane. Sve
će kongregacije biti prisiljene, da plaćaju
dohodarinu.

Trgovački ugovori sa Srbijom. —
Sa službene strane iz Beograda se javlja,
da je engleska vlada na jedan upit srpske
vlade odgovorila, da je pripravna sklopiti
trgovački ugovor sa Srbijom. Talijanska je
vlada međutim već odredila svoje zastupni-
ke za pregovore u odboru, koji ima da ras-
pravlja o trgovačkom ugovoru sa Srbijom.
'Također je.i Rumunija odredila svojih pet
delegata u istu svrhu. Talijanski i rumun-
ski odaslanici imadu ovih dana prispjeti u
Beograd. Nadodaje se k tome, da se vode
odnosni pregovori, kako bi i Rusija pristu-
pila k ovome posla o trgovačkim ugovori-
ma sa Srbijom.

Jedan iredenstični govor. — Pri-
likom otvorenja željeznog majdana u Cogo-
letu kraj Genove držao je general Pedotti,
bivši talij. ministar rata u Giolitti-evom ka-
binetu, a sada komandant korpa, jedan veo-
ma značajan govor. U tom govoru izjavio
je, da je novo naoružanje, koje se od naro-
da za njegovu vojsku traži, samo jamstvo

nost, klasični život, koji je bio, i bujni ži-
vot koji pulsira. Uticaj ovih svjetova ostao
je trajan na Buliću. [dealista u shvaćanju,
realista u radu, pun vjere u pobjedu istine,
postaje kao resultanta prošlosti i život sada-
šnosti a narodna premisa budućnosti. Ko
je imao sreću, da opći s Balićem ne će mu
biti ubjegao ovaj dualizam njegove duše.
Pun smisla za sadanji život veliki uznosi -
telj prošlosti, ostaje kao prorok budućnosti.

Nu uz ovaj uticaj okoline, kojemu se

Bulić nije mogao oteti opaža se kod njegam

osebujna individualizacija, neka emancipa-
cija od ovih zajedničkih svojstava okoline.
Općeno ovako postaju pojedinci osi, oko ko-
jih se vrti historijsko gibanje, koji ga o-
peta ravnaju.

Sveđerno veliki uspjesi u hisjoriji bi-
jahu spoj ovako emancipiranih pojedinaca
sa elementarnom snagom mase.

U ličnostima, te se znadoše da otmu
okolini, bila je uvijek dvostruka svijest :

vlastita, koja je ravnala i ona mase, koja.

se je ravnala. Nu i ovi pojedinci, koji kao
igrači šaha figure, tako i oni ređove naro-
dne grapiraju, ne mogu da to urade u
abstraktnom pravcu svoje volje, već njihova
veličina“ sastoji u tome, da promađu živo-

za budućessjedinjenje italije od Alpa pa sve
do Kvarnera. On ne govori to kao vojnik
nego kao građanin. Vode, što štime i silaze
s Alpa moraju ostati nepovrijeđene i talijan-
ski patrimonium od Alpa do Kvarnera mora
ostati netaknut. Naravno da je takav govor
pobudio najveću senzaciju, te neke talijanske
novine nastoje da ublaže utisak, što ga je
učinio.

Iz Rusije. — Dogođaji u Rusiji idu i
dalje svojim tokom. U Lodzu je buknuo
generalni štrajk i zatvorene su sve fabrike,
dućani i škole. U Varšavi je policija kod
turskih podanika učinila kućnu premetačinu
i našla mnogo oružja i municije kod njio. U
Odesi su jedne noći zatvorene ništa manje
nego dvjesta četrdeset i četiri osobe, koje
stoje u vezi s revolucionarnim pokretom.

Iz Englezke imala je bit predana od
posebne deputacije adresa Muromcevu, pre-
sjedniku bivše dume. Pošto su se pojavile
različite zapreke, koje je izvela diplomacija
ruska u Londonu, moralo se je od te na-
misli odustati, ali će dotična adresa po svoj
prilici biti predana javnosti, i ako se po-
sebna deputacija neće poslati.

U zadnjoj sjednici središnjeg odbora
»listopadskog saveza“ prihvaćena je resolu-
cija, kojom se izjavljuje povjerenje vladi i
presjedniku stranke Gučkovu, te se nagla-
šuje potreba, da se svi umjereni elementi
sakupe u tom savezu kao jedino organizi-
ranoj ustavnoj stranci. .

Otkad se iz inozemstva povratio bivši
ministar Durnovo, sve se više širi glas da
će postati ministrom unutarnjih  posala.
Sumnju u to pobuđuju jedino glasovi, da je
Durnovo sada previše slobodoumnih nazora,
dok glasina izgleda vjerojatna obzirom na
česte njegove sastanke sa ministrom Stoli-
pinom.

Domaće vijesti.

Velika poduzeća u Dalmaciji. —
'Tu neki dan javio je tršćanski , Piccolo“, da
se je obrazovao veliki talijansko-belgijski
konsorcij, koji će eksploatirati vodenu sha-
gu kod Omiša u Dalmaciji. Namjerava se

 

tni zadatak mase i tako napetost energije
zajedničke uprave k određenom pravcu. U
ovom taktu pojedinaca, da upoznadu zada-
tak mase, razvijaju se historičke ličnosti.
Kada bi historičar i socijolog proučili
društveni razvitak zadnjih decenija u Dal
maciji, izbio bi na površinu ograničeni broj
ovakovih ličnosti, te uz vlastitu svijest po-
sjedovahu i svijest mase. Klaić i Pavlino-
vić ostaju kao osi, oko kojih se vrtila  hi-
storija narodnog preporoda u Dalmaciji. Je-
dan više zastupnik moderne a drugi stare,
prvi više idealista a drugi realista. Klaić
naučio u Italiji ljubiti svoj narod, koji je
trebalo vlastitom snagom ujediniti, a Pavli-
nović će i vječna pravica“ pripomoći os-
tvariti ovu namisao. Društvo se u Dalma-
ciji okupilo prama vlastitom shvaćanju -i
uzgoju oko ovih ličnosti. Idealniji dio, te
se više oslanjaše na prošlost 4 manje shvaćao
razvitak društveni, grupirao se oko Pavli-
novića, mođerna snaga naobrazbe, evolucije
i realizam okupio se oko Klaića. U ovim
grupama svaki je vidio realizovanje vlastitih
talenata. Kao što vjera ne može da pojmi

kakav razvitak, jer je istina uvijek ista, tako

i zastupnici vjere — svećenstvo, ne može
da se poda od sebe: nikakovom naglom mo-

urediti veliku električnu centralu, koja bi
davala električnu energija novim  tvornica-
ma, što ih kani isto društvo podignuti, me-
đu njima tvornicu umjetnih gnojiva. Pa
baš moraju uvijek biti stranci, koji će znati
i moći izrabiti sve blago, što ga imamo u
zemlji ?

Još jedno parobrodarsko društvo.

— Bečke novine javljaju, da će se do skora

"ustrojiti novo parobrodarsko društvo za pro-

met među Riekom i kvarnerskim otocima.
Utemeljitelji sačinjavaju poseban konsorcij u
Rovinju. Novo parobrodarsko društvo zvat
će se ,Austro-hrvatsko parobrodarsko dru-
štvo“, a imat će glavnicu od 500.000 kruna.
Molba za koncesiju već je predana, te se
privola očekuje za kratko vrijeme.

Nova banka u Spljetu. — ,Slobo-
da“ javlja da će prvim siječnja početi u
Spljetu da djeluje podružnica tršćanske ko-
mercijalne banke, koje je kapital samo. nje-
mački ili židovski. Nadamo se da će ova
banka biti onako pričekana od naše javno-
sti, kako zaslužuje jedno poduzeće, koje
regbi ima da vrši neku stanovitu ulogu u
našem ekonomskom životu, što nama ni
najmanje ne treba.

Pravo je imao. — ,Hrvatska Kru-
na“ javlja: Žmanski glavar Šime Kalcina
primio je od kotarskog poglavarstva u Za-
dru neku odluku na talijanskom jeziku, kao
da je selo Žman negdje blizu Jakina. Gosp.
Kalcina našao se prikraćen u svom pravu
i poslao je na poglavarstvo ovu opravdanu
tužbu: ,C. K. Kotarskom Poglavarstvu
— Zadar.

U ovoj je općini hrvatski jezik službe-
no pripoznat općevnim jezikom. K tomu
sam ja još i Hrvat, pa prema članku 19.
temeljnih državnih zakona i prema pozna-
toj naredbi e. k. ministarstva pravosuđa
zahtijevam, da mi se piše u mojem hrvat-
skom materinskom jeziku. Glavar Šime Kal-
cina“.

Muzej u Splietu. — Pišu , Pokretu“
iz Spljeta: Sva je Dalmacija posijana bez-
brojen svakovrsnih klasičnih historičkih spo-
menika. Po njima i po njezinom neumornom

dernom razvoju. Nepomično stanovište u
jednom pravcu, stvara im i u političkom
životu neki dogmatizam. Oni su prama duhu
vremena sveđerno u zastoju. Borba za onim
što je bilo, za uspostavom prošlosti glavno
je obilježje ove struje, U djelokrugu ovoga
pravca našao i Bulić svoj zadatak, premda
je očuvao samosvojne vrline i nedostatke.
Pristao je uz ovaj pravac, jer mu je odgo-
varao nazorima, ali se u njemu nije izgu-
bio, ostao sveđerno kao ličnost. Veoma bi
bilo zanimivo istaknuti obrise karaktera je-
dnog i drugoga, da im se dodirne crte utvrde
i diferenciranje upozna, ali za to bi se htio
poznavalac jednog i drugoga. Impulsivna
obojica, Pavlinović je bio masivniji čelik što
je bilo i potrebitno u ono maglovito doba,
obrisi Bulićevi su ponešto finiji i oku miliji.
Oba zaljubljena u klasične auktore, a u isto
doba brižni čuvari individualnih narodnih
osebina. Duboki poznavaoci grčkog i latin-
skog jezika a branići prvi narodnog jezika
u crkvi. Bez dvojbe je Bulić dublje proni-

knuo u klasične ljepote, ali ga ovaj povišak

poznavanja starine učininio manje shvatljiva
za današnje doba, a velikog uznositelja ,sta-
roga“

Uspomene na prošlost kao da su kod

,

 

 

 

Ste

ži

44