čke kuće u Budimpešti ministar trgovine Fr-njo Košut podnio je svoje zakonske os- nove: o razvoju domaće industrije, o slobo- dnoj plovidbi, o državnoj subvenciji tvorni- cama, koje se bave gradnjom brodova, za- tim o baždarenju, o statistiki izvanjske tr- govine, napokon o osiguranju obrtničkih i tvorničkih radnika a prijavio je da se za- konska osnova za obskrbu starih i nemo- ćnih radnika nalazi u pripremi. Eto tako se u Ugarskoj radi i napreduje! Kulturkampi u Španjolskoj. — Ja vljaju iz Madrida, da je spravna zakonska osnova o kongregacijama. Osnova određuje, da je svakoj kongregaciji potrebna dozvola kortesa (narodne skupštine) ako hoće, da postoji. Država će one kongregacije, koje se odreknu manastirskog života, u svakom pogledu potpomoći. Onim kongregacijama, koje nijesu universitati, biće dignuto pravo nastave. Strane će se kongregacije raspu- stiti. Imutak kongregacija ograničiti će se na najpotrebnije. Fideikomisi će se zabra- niti. One kongregacije, koje se bave indu- strijom ili trgovinom, biće oporezovane. Sve će kongregacije biti prisiljene, da plaćaju dohodarinu. Trgovački ugovori sa Srbijom. — Sa službene strane iz Beograda se javlja, da je engleska vlada na jedan upit srpske vlade odgovorila, da je pripravna sklopiti trgovački ugovor sa Srbijom. Talijanska je vlada međutim već odredila svoje zastupni- ke za pregovore u odboru, koji ima da ras- pravlja o trgovačkom ugovoru sa Srbijom. 'Također je.i Rumunija odredila svojih pet delegata u istu svrhu. Talijanski i rumun- ski odaslanici imadu ovih dana prispjeti u Beograd. Nadodaje se k tome, da se vode odnosni pregovori, kako bi i Rusija pristu- pila k ovome posla o trgovačkim ugovori- ma sa Srbijom. Jedan iredenstični govor. — Pri- likom otvorenja željeznog majdana u Cogo- letu kraj Genove držao je general Pedotti, bivši talij. ministar rata u Giolitti-evom ka- binetu, a sada komandant korpa, jedan veo- ma značajan govor. U tom govoru izjavio je, da je novo naoružanje, koje se od naro- da za njegovu vojsku traži, samo jamstvo nost, klasični život, koji je bio, i bujni ži- vot koji pulsira. Uticaj ovih svjetova ostao je trajan na Buliću. [dealista u shvaćanju, realista u radu, pun vjere u pobjedu istine, postaje kao resultanta prošlosti i život sada- šnosti a narodna premisa budućnosti. Ko je imao sreću, da opći s Balićem ne će mu biti ubjegao ovaj dualizam njegove duše. Pun smisla za sadanji život veliki uznosi - telj prošlosti, ostaje kao prorok budućnosti. Nu uz ovaj uticaj okoline, kojemu se Bulić nije mogao oteti opaža se kod njegam osebujna individualizacija, neka emancipa- cija od ovih zajedničkih svojstava okoline. Općeno ovako postaju pojedinci osi, oko ko- jih se vrti historijsko gibanje, koji ga o- peta ravnaju. Sveđerno veliki uspjesi u hisjoriji bi- jahu spoj ovako emancipiranih pojedinaca sa elementarnom snagom mase. U ličnostima, te se znadoše da otmu okolini, bila je uvijek dvostruka svijest : vlastita, koja je ravnala i ona mase, koja. se je ravnala. Nu i ovi pojedinci, koji kao igrači šaha figure, tako i oni ređove naro- dne grapiraju, ne mogu da to urade u abstraktnom pravcu svoje volje, već njihova veličina“ sastoji u tome, da promađu živo- za budućessjedinjenje italije od Alpa pa sve do Kvarnera. On ne govori to kao vojnik nego kao građanin. Vode, što štime i silaze s Alpa moraju ostati nepovrijeđene i talijan- ski patrimonium od Alpa do Kvarnera mora ostati netaknut. Naravno da je takav govor pobudio najveću senzaciju, te neke talijanske novine nastoje da ublaže utisak, što ga je učinio. Iz Rusije. — Dogođaji u Rusiji idu i dalje svojim tokom. U Lodzu je buknuo generalni štrajk i zatvorene su sve fabrike, dućani i škole. U Varšavi je policija kod turskih podanika učinila kućnu premetačinu i našla mnogo oružja i municije kod njio. U Odesi su jedne noći zatvorene ništa manje nego dvjesta četrdeset i četiri osobe, koje stoje u vezi s revolucionarnim pokretom. Iz Englezke imala je bit predana od posebne deputacije adresa Muromcevu, pre- sjedniku bivše dume. Pošto su se pojavile različite zapreke, koje je izvela diplomacija ruska u Londonu, moralo se je od te na- misli odustati, ali će dotična adresa po svoj prilici biti predana javnosti, i ako se po- sebna deputacija neće poslati. U zadnjoj sjednici središnjeg odbora »listopadskog saveza“ prihvaćena je resolu- cija, kojom se izjavljuje povjerenje vladi i presjedniku stranke Gučkovu, te se nagla- šuje potreba, da se svi umjereni elementi sakupe u tom savezu kao jedino organizi- ranoj ustavnoj stranci. . Otkad se iz inozemstva povratio bivši ministar Durnovo, sve se više širi glas da će postati ministrom unutarnjih posala. Sumnju u to pobuđuju jedino glasovi, da je Durnovo sada previše slobodoumnih nazora, dok glasina izgleda vjerojatna obzirom na česte njegove sastanke sa ministrom Stoli- pinom. Domaće vijesti. Velika poduzeća u Dalmaciji. — 'Tu neki dan javio je tršćanski , Piccolo“, da se je obrazovao veliki talijansko-belgijski konsorcij, koji će eksploatirati vodenu sha- gu kod Omiša u Dalmaciji. Namjerava se tni zadatak mase i tako napetost energije zajedničke uprave k određenom pravcu. U ovom taktu pojedinaca, da upoznadu zada- tak mase, razvijaju se historičke ličnosti. Kada bi historičar i socijolog proučili društveni razvitak zadnjih decenija u Dal maciji, izbio bi na površinu ograničeni broj ovakovih ličnosti, te uz vlastitu svijest po- sjedovahu i svijest mase. Klaić i Pavlino- vić ostaju kao osi, oko kojih se vrtila hi- storija narodnog preporoda u Dalmaciji. Je- dan više zastupnik moderne a drugi stare, prvi više idealista a drugi realista. Klaić naučio u Italiji ljubiti svoj narod, koji je trebalo vlastitom snagom ujediniti, a Pavli- nović će i vječna pravica“ pripomoći os- tvariti ovu namisao. Društvo se u Dalma- ciji okupilo prama vlastitom shvaćanju -i uzgoju oko ovih ličnosti. Idealniji dio, te se više oslanjaše na prošlost 4 manje shvaćao razvitak društveni, grupirao se oko Pavli- novića, mođerna snaga naobrazbe, evolucije i realizam okupio se oko Klaića. U ovim grupama svaki je vidio realizovanje vlastitih talenata. Kao što vjera ne može da pojmi kakav razvitak, jer je istina uvijek ista, tako i zastupnici vjere — svećenstvo, ne može da se poda od sebe: nikakovom naglom mo- urediti veliku električnu centralu, koja bi davala električnu energija novim tvornica- ma, što ih kani isto društvo podignuti, me- đu njima tvornicu umjetnih gnojiva. Pa baš moraju uvijek biti stranci, koji će znati i moći izrabiti sve blago, što ga imamo u zemlji ? Još jedno parobrodarsko društvo. — Bečke novine javljaju, da će se do skora "ustrojiti novo parobrodarsko društvo za pro- met među Riekom i kvarnerskim otocima. Utemeljitelji sačinjavaju poseban konsorcij u Rovinju. Novo parobrodarsko društvo zvat će se ,Austro-hrvatsko parobrodarsko dru- štvo“, a imat će glavnicu od 500.000 kruna. Molba za koncesiju već je predana, te se privola očekuje za kratko vrijeme. Nova banka u Spljetu. — ,Slobo- da“ javlja da će prvim siječnja početi u Spljetu da djeluje podružnica tršćanske ko- mercijalne banke, koje je kapital samo. nje- mački ili židovski. Nadamo se da će ova banka biti onako pričekana od naše javno- sti, kako zaslužuje jedno poduzeće, koje regbi ima da vrši neku stanovitu ulogu u našem ekonomskom životu, što nama ni najmanje ne treba. Pravo je imao. — ,Hrvatska Kru- na“ javlja: Žmanski glavar Šime Kalcina primio je od kotarskog poglavarstva u Za- dru neku odluku na talijanskom jeziku, kao da je selo Žman negdje blizu Jakina. Gosp. Kalcina našao se prikraćen u svom pravu i poslao je na poglavarstvo ovu opravdanu tužbu: ,C. K. Kotarskom Poglavarstvu — Zadar. U ovoj je općini hrvatski jezik službe- no pripoznat općevnim jezikom. K tomu sam ja još i Hrvat, pa prema članku 19. temeljnih državnih zakona i prema pozna- toj naredbi e. k. ministarstva pravosuđa zahtijevam, da mi se piše u mojem hrvat- skom materinskom jeziku. Glavar Šime Kal- cina“. Muzej u Splietu. — Pišu , Pokretu“ iz Spljeta: Sva je Dalmacija posijana bez- brojen svakovrsnih klasičnih historičkih spo- menika. Po njima i po njezinom neumornom dernom razvoju. Nepomično stanovište u jednom pravcu, stvara im i u političkom životu neki dogmatizam. Oni su prama duhu vremena sveđerno u zastoju. Borba za onim što je bilo, za uspostavom prošlosti glavno je obilježje ove struje, U djelokrugu ovoga pravca našao i Bulić svoj zadatak, premda je očuvao samosvojne vrline i nedostatke. Pristao je uz ovaj pravac, jer mu je odgo- varao nazorima, ali se u njemu nije izgu- bio, ostao sveđerno kao ličnost. Veoma bi bilo zanimivo istaknuti obrise karaktera je- dnog i drugoga, da im se dodirne crte utvrde i diferenciranje upozna, ali za to bi se htio poznavalac jednog i drugoga. Impulsivna obojica, Pavlinović je bio masivniji čelik što je bilo i potrebitno u ono maglovito doba, obrisi Bulićevi su ponešto finiji i oku miliji. Oba zaljubljena u klasične auktore, a u isto doba brižni čuvari individualnih narodnih osebina. Duboki poznavaoci grčkog i latin- skog jezika a branići prvi narodnog jezika u crkvi. Bez dvojbe je Bulić dublje proni- knuo u klasične ljepote, ali ga ovaj povišak poznavanja starine učininio manje shvatljiva za današnje doba, a velikog uznositelja ,sta- roga“ Uspomene na prošlost kao da su kod , Ste ži 44