God. XV. Cijena je listu unaprijeda: zemštvo 10 K i poštarski Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. Dubrovnik, 7. novembra 1906. Politika u Bosni. — Odnošaji između Hrvata i Srba u Herceg-Bosni, prava su rana na tijelu našega naroda. Istina je, da ima između jednih i drugih ljudi, koji ra- zumiju, da nijesu za to u Bosni, da se tuku između sebe te dai jedn: i drugi imadu do- sta prečega posla, da urade; ali još iz doba, kad smo se širom domovine progonili, us- pjelo je nekim nametnuti se narodu svojom drekom, koja se široko čula. Ti ljudi i sada vode na žalost glavnu riječ, pa tad nije čudo, da dođe do sukoba, kako se to ne- davno dogodilo pred uredništvom ,Hrvat- skog Dnevnika“, kad su Srbi napali na dva člana uredništva ovog Stadlerova glasila. Ima krivice i s jedne i s druge strane. To ističemo, a u potankosti ne ćemo zalazit, jer nam se ne mili činiti reklamu. junacima ove bratoubilačke borbe, koja je reklo bi se potaknuta baš za to, da među Srbima i Hr- vatima nagomila materijala za nepovjerenje i po mogućnosti pomete dobre odnošaje, koji su prevladali u Banovini i Dalmaciji tako, da nedavna trvenja spadaju već u prošlost. Ovanamjeraipak nee uspjeti. Hrvati ima- du većega posla, nego brojiti batine, koje dobiju Šegvić, Barbić & Comp. Valjda njihov pokro- vitelj, nadbiskup Stadler, ne će zahtijevati od nas, da se zauzmemo za rasfratricu,, koji je s dumnom pobjegao te u Trstu prodavao vino, ili za jednoga učitelja, koji je morao zbog sablažljivosti ostaviti školu. 'To mogu biti ljudi njegova povjerenja, ali našega zanago ne. Prilike u banovini. — Kako malo po malo idu na bolje prilike u banovini, doka- zom je. izbor i Vojniću, gdje je uprav ogromnom većinom pobijedio kandidat koa- licije Muačević združene protivnike. To po- kazuje, kako u narodu jača povjerenje u nove ljude i vjera, da će novo stanje doni- jeti zemlji dobra. * Ima dakako još gdje igdje znakova, po kojima bi rekao, da nije još sve u redu, ali tomu je nemoguće izbjeći u ovakovim naglim prijelazima iz ropstva u slobodu. 1 slobodi se treba naučiti; tekar tada osjećaš u njoj prave slasti. Osobito je simptomatičan pokret, koji je počeo da hvata maha kod starčevićanskili izbornika. Onomadne je ,Obzor“ donio vijest, da su se lički ,čisti“ pobunili proti vodstvu stranke, a premda je »Hrvatsko Pravo“ to najodlučnije dementiralo, dementi ipak mije bio tako odlučan, da mu se može vjerovati. Ova pojava u ostalom nas ne čudi. Od- više ih je Frank opravio, da mu može ugled ostati netaknut i kod najoduševljenijih pri- staša. Nezadovoljstvo će se dakako kušati prigušiti, .pa možda će to za sad i uspjeti, ali dan od redde rationem nije dalek, pa bi Frank mogao doživjeti takovih iznenađenja, za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se predbrojen i za došasto polugodište. ; === Štamparija DeGiulli i dr. U DUBROVNIKU, 7. studena 1906. CRVENA HRVATI Broji 45. SUBOTE === IZLAZI SVAKE SRIJEDE 1 zu======= OJEDINI BROJ 10 PARA. plaća se da mu ne će pomoći ni poznata bezočnost, kojom susreće najopravdanije tužbe pro- tivnika. Lako mu je bilo tjerati onu politiku koja ga je proglasila ,najfećim žifućim“, dok se je prekrivao plaštom načelnog opozi- cijonalca te protestima, koji bi uvijek ostali na papiru, otklanjao sa sebe svaku odgovor- nost; ali sada odgovornost počinje da tišti. Sada Frankova stranka u saboru ipak po broju poslanika toliko vrijedi, da bi njezini protesti mogli imati posljedica. Ova činje- nica izvodi čiste iz načelne opozicije te ih čini odgovorne za sve posljedice svoga rada. 'To nije baš najugodnije, pa Frank ima bit dosta puta prokleo ugovor sa Tomašićem, koji je u sabor doveo 20 čistih. Ridiculus mus. — Sjećat će se čitaoci silne graje, koju je lani podigla prekomorska štampa zbog toga što su se na Visu porječ- kali pet mornara lađe ,Peppino Aiello“ sa domaćom čeljadi. Prošle je sedmice bila ra- sprava pred sudom u Spljetu, pa su dva Višanina osuđena na 30 K giobe, a dva na 15 K. Jedan je optuženik bio riješen. Poredite blagost kažne — a kažu, da ih nijesu mogli oštrije sudit — sa galamom talijanskih novina, pa ćete dobit sliku raspo- loženja talijanske štampe prama nama. 'Tamo kao da čekaju, da se štogod na ovim oba- lama dogodi, eda mogu seasacijonalnim vije- stima ispuniti stupce svojih novina. Dokaže li se, da su te vijesti lažne i tendencijozne, oni ipak ne ispravljaju, kako ono, kad su se širile uzalud dementirane glasine prigo- dom zadnjih demonstracija na Šušaku, da su Hrvati oskvrnuli grobove talijanskih po- danika. Ima tu neznanja, ali i namjere. Italija hoće tim da pokaže, kojim su napastima izvrgnuti Talijanci u ovim krajevima. Druge svjetske novine preuzmu vijesti iz talijan- skih listova, te se tako stvara u Evropi javno mnijenje nama protivno. Ne smeiu, što se u ovim slučajevima radi o talijanskim podani- cima, jer se ovi naumice pobrkaju sa Dalma- tincima pa neupućeni dobije osvjedočenje, da je Dalmacija talijanska zemlja. Možemo li se tomu oduprijeti? Neki kažu, da bi trebalo informirati talijansku javnost, ali tim sredstvom možeš samo po- bijati neznanje, a gdje se radi o hotimičnom zavaravanju javnog mnijenja, to ne pomaže. Za to će se slični pojavi ponavljati sve dotle, dok se u Italiji ne pomire s misli, da Dal- macija nije zalogaj za njihovih usta. U tom je pogledu nešto krenulo na bolje, ali još će dosta proteći, dok nestane ovih s naše strane neželjenih sukoba. : — Klerikalna zadružna sveza i dalmatinske _zadruge. Pod ovim naslovom prenaša »Sloveti- + aki narod“ (br. 250.) članak štampan u br. 43. Pretplata i oglasi šalju se upravi, . 40 para po retku, & za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po — godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. — = & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale našeg lista o zadrugama, u kom se osim dru- goga napominje neke peripecije Sveze“, te preporuča zadrugama, da se dobro obavijeste o ,Svezi“, prije nego pristupe k njoj, jer da svaka zadruga, te pristupi ,Svezi“ jamči i za dosadašnje njezine poslove sa udružnim dijelom od .K 1000 i jamčevnim iznosom - pet puta tolikim. Slovenski = narod“ tomu primjećuje : Kako je poznato naši klerikalei trude već više godina, da bi pritegli k svojoj organi- zaciji dalmatinske zadruge, jer ufaju, da bi ,na taj način najlakše riješili svoju gospo- ,darsku organizaciju od_prijetećeg bankrota“. Ovo nas sili da još jednom preporučimo našim zadrugama, da dobro paze što rade, jer ako je istina što se gore kaže, mogao bi pristup u ,Svezu“ biti koban po njih. U isto vrijeme upitali bismo ,,Sloven- ski Narod“ za jedno razjašnjenje, biva kako to, da je jedan od vođa njegove stranke, župan Hribar, koji je sigurno isto tako dobro oba- viješten o stanju ,Sveze“, zagovarao na skupštini u Spljetu, da se naše zadruge pri- ključe ,,Svezi“ ? Razumijemo, da je on tu govorio u inte- resu Ljubljanske kreditne banke“, kojoj je predsjednik, ali nam se razum proti pomisli buni, da bi čovjek njegova položaja, za puku korist svoje banke, zagovarao nešto, što bi moglo da bude po tolike zadruge sudbonosno, pa bi za to baš htjeli imati o tome razjašnjenja. Pitanje zadružnog saveza u Dalmaciji Prije nego pređem na samo pitanje, imam da razbistrim nešto, što je u savezu sa ovim pitanjem, a neispravno je u javnosti prikazano. Kako je poznato, dneva 27. septembra o. g. bila je u Spljetu skupština prestavni- ka novčanih i gospodarsko-obrtnih zadruga u Dalmaciji. Na ovoj skupštini g je ras, pravljalo i o pitanju zadružnog saveza, ali se o stvari nije ništa konačno odlučilo, a ovo radi toga, jer je na skupštini bio jako mali broj zadruga zastupan. Bili sa ipak na svrhu prihvaćeni neki zaključci, i to je- dnog lasno. _Ove zaključke, u koliko je meni po- znato, iznijela je na javnost najprije , Prava Crvena Hrvatska“ u Dubrovniku, ali ne naj- tačnije. U zaključcima, kako ih je spome- nuti list iznio, stoji, e se zaključilo, da se zapitaju zadruge, neka 89 izjave, da li su za to da se pridruže ljubljanskoj Svezi, ili su ZA to da se ustanovi samostalni zadru- žni savez u Dalmaciji pod nadzorom Zemalj- skog Odbora. Ovo pošljednje, što je poter- tano, nadodano je, a o ovome se na skup- štini nije ni govorilo, niti bi bilo j i da se govorilo, jer zadružni savez, koji bi se imao ustanoviti u smislu zakona 10. juna , NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA PAPONA BIBLIOTEKA, PURBRO?IK