.- bora. Netom se sa strane koalicije prijavi koji zastupnik ma bilo sa kojim predlogom, s lijeve se strane vodi obstrukcija. Ta affaira sa Međakovićem ugasnula je, pa komu je do toga da se narodu pomogne, neće priječiti rad sabora neumjesnim upadanjem. Kad je Dr. Lorković iznio prijedlog za sveopće izborno pravo, pa ga uz put i te- meljitim obrazloženjem popratio, dobacilo mu se je sa ljevice, da je to prašina narodu u oči. Tko bi tim ljudima ugodio! U juče- rašnjoj sjednici bila je na dnevnom redu rasprava o predloga Dr. Lorkovića za sve- opće izborno pravo. Zastupnik Petričić , čisti“ donio je protuprijedlog, kojega je zagovarao zajedno sa Bošnjakom. Od resolucijonaša go- vorio je za predlog Lorkovića zastupnik Su- pilo, čiji govor bio je vrlo mirno saslušan. Poslije sjednice u 3 sata došlo je do bučnih iskaza. Frankovci su napali na ,, Pokret“ najprije vikom, a onda ciglama. Uredništvo je bilo prisiljeno braniti se oružjem. Zagreb, 19. studenoga 1906. U današnjoj sjednici na dnevnom je redu nastavak debate o predlogu Lorkovića. Razložito i stvarno zagovarali su predlog Lukinić i Pribičević. Prijavio se je za riječ i Elegović, koji se od stvari udaljio, pa ispuknuo govor proti Srbima. Sjednica je prekinuta u 2, a nastavljena u 5 sati na večer. Odma iza govora došlo je do upadica. S lijeve strane dobacilo se je resolucijona- šima da rade po komandi Košuta, a ovi su odgovorili ,čistima“ da su lutke u rukama Beča. Iza toga u goduljem govoru iznio je Zagorac plodove riječke resolu«ije, prikazao politiku Beča i odnošaje prama Madžarima, a na koncu zagovarajuć slogu jednokrvne * braće, završio je podepirajić predleg# t6r- kovića. Zadnji je govorio Dr. .J, Frank vrlo poetično. Sjednica ja svršila u 9-40 sati. ss, banka sveza u pravom svijet Navod ljubljanskoga lista ,Slovenski Na- rođ“,da ljubljanska sveza nastoji privući u svo- Je kolo dalmatinske novčane i gospodarske za- druge, da tim izbjegne bankarotu, koji joj prijeti, potakao nas je da dođemo do uvida u bilancu te središnjice slovenskih zadruga. Potaklo nas je u tome i opće nepozna- vanje u Dalmaciji toga zavoda, koji ne po- kazuje nimalo delikatnosti u nastojanju, da se uvuče u tuđe ekonomno područje. Ni pokrovitelji ni protivnici, u koliko ovi rade u dobroj vjeri, ne znadu, kako smo se mo- gli osvjedočiti, kako ,Sveza“ stoji. Teškom mukom uspjelo nam je, da do- bijemo bilancu gospodarske sveze“ za god. 1905., jer izgleda, da se ta bilanca ne vje- ša na veliko zvono i to s razloga. U tehniku bilance se nećemo upuštati, jer smatramo, da je to privatna stvar doti- čnoga zavoda. Spomenuti nam je samo, da su troš- kovi za reviziju iznašali god. 1905. K 6.867:86. 'To je taj strašni trošak, kojega po pisanju svezinih emisara, samostalni dal- matinski savez ne bi mogao uzdržati !!! Proti tome iznosu stoji iznos od K 10.000. — vladina potpora za g. 1904. Potpora ministarstva poljodjelstva pokriva dakle potpuno trošak revizije i još ostaje pretička za upravne troškove sveze! Kako je pak racionalno poslovanje sve- ze i koliko je konsolidirano njezino finan- cijalno stanje, vidi se najbolje po temu, što je koncem g. 1904.; sveza bila u deficitu za K 25.253:60, a godine 1905. imala je gubitka tačno K. 8.717:69, tako, da se uza svu potporu ministarstva nalazi dnevom 31. decembra 1905. na gubišu za K 23.971:38. ' To sve proističe iz same njezine bilan- ce, kako je sastavljena i potpisana od nje- zine uprave, i Ispod bilance stoji opaska: ,ovaj se manjak jošte snizuje za iznos državne pot- pore, koju nam es;k. poljodjelsko ministar- stvo za godinu 1005. dozvoli“. Bez vladine potpore ne bi sveza dakle mogla nikako opstojati, a usprkos te potpo- re zaključuje svoje poslove ogromnim gubi- tkom. Ne pomaže joj do ravnovjesja ni to, što prodaje udruženim - zadrugama knjige i tiskanice uz upravo apotekarske cijene, kako se najbolje vidi iz računa tiskanica, na ko- jemu imade dobitka K 2.176:16 kod zalihe od K 4.307:34 odnosno kod prodaje u či- stoj vrijednosti od K 11.687.74 što iznaša okru- glo 20%. dobitka ad svake knjige i tiskanice! Ne stoji dakle stvar tako, da zadruge, te su kod nje začlanjene, mgu odstupiti kad ih je volja, i da im se onda vraća udružni dio od K 1000. kako se hoće s neke strane, da prikaže. Nasuprot je istina, da po zako- nu, zadružni dio, već sada, prvi dan čim koja zadruga ili seoska blagajna pristupi u svezu, ne valja cijelih K 1000 nego manje, i baš u proporciji prama sadašnjim gubitei- ma sveze. Prama ustanovama zakona svaka zadruga, kad pristupi u svezu, isto kao i svaka osoba, te pristupi jednoj zadruzi, par- tecipira na koristi i reservnom fondu, ako toga ima, ali M. zreti sve gubitke, raz- mjerno i soliđa: Mialat nastanu. * "ić = Udružna glavnica zadruga učlanjenih u »Gospodarskoj svezi“ iznaša koncem god. 1905. nominalnih K 117.356:— prama tome stoji: opći deficit od K 23.97138 dakle gubitak od 20 2%, ili na svaku 1000 kruna zadružnoga dijela, koje seoske blagajne plate, odpada gubitak od 201/90 t. j. K 205:— na svakih K 1000. Tako proizlazi po bilanci sveze za god. 1905. i svaka seoska blagajna prvi dan ne- tom se učlani partecipira na gubitku kod starih poslova sveze sa K 9205 za svako K 1000 i njezin uložak od K 1000 ne vri- jedi toliko, nego odmah ispočetka samo K 795, a koliko će moći, da vrijedi s vreme- nom, to ne može niko, da predvidi, nu uznapreduje li ovako, slabo. : 3 Dok je ,Gospodarska sveza“ u ovim vodama nema mjesta iluziji, da bi mogle naše zadruge istupiti i odnijeti svoj zadru- žni dio u cijelosti. Kad bi to sveza dozvo- lila, radila bi proti pravilima i proti zako- nima. Nego imade još jedna vrlo neugodna strana čitave stoari. Zadruge, te su učlanje- ne u Ljubljani, vode valjda u knjigama i u bilanci svoj. Zadružni dio u nominalnoj vrijednosti, bez obzira na deficit sveze. Po- što taj deficit spada na nje, i one su ga du- žne platiti, one me smiju, da iskažu u bi- lanci taj uložak| u potpunoj nominalnoj vri- jednosti, nego woraju, da otpišu od istoga onoliko, koliko odpada na nje od deficita sveze; ne smiju da ga iskažu zadružni dio K 1000 nego samo K 795, a razliku od K 205, valja da provedu na račun dvojbenih tražbina. Ako #0 propuste, one publiciraju neispravnu bilancu, te varaju same seb6 i svoje zadrugare. Drago nam je, da smo mogli ovo izni- jeti za orijentaciju zanimanih faktora, a ci- jenimo, da je bilo i od potrebe, jer na ovo nije došao niko do sada, pa ni sam vrije- dni poznavalac zadrugarstva Dn Frano Iva- nišević, već je to samo suponirao gospodin Ivo Antićević, drugi eminentni radnik na zadrugarskom polju, u člancima .objelodanje- nim u našem listu. # Da zavodi sa dobitnom svrhom imadu kada gubitka, ne može da bude nikakvo čudo, u poslu može svaki trgovac, da dobije i da izgubi. Ali da jedan savez zadruga bo- luje na kroničkim deficitima, to je nečuveno. Najmanje što možemo kazati jest: Zjudi koji su mu na čelu ne vrijede, niti se razumiju u svoj posao! U Dalmaciji su pak prikazi- vani kao kapaciteti, koji bi imali nas upo- ravit! E se non ridi..... Nepojmljivo je kako može sveza da vabi naše zadruge u svoje krilo, postavljajuć uvjete, koji su za svakoga, te se u posao razumije pravi Misterium. Nijedan zavod, koji radi realno nije u stanju, da dođe sa onim predlozima o kamatnjaku, koje drža sveza, jer bi to značilo radit na gubitak i očekivat propast. Vrlo je sumnjivo, da sveza postavlja onake uvjete, te se mora pravom posumnjati, da se iza toga nešto drugo krije. Smionost dopire još dotle, da bi skoro htjela diktirat zemaljskome odboru kraljevine Dal- macije, da svoje glavnice njoj povjeri! Ovo dovodi u pravo svjetlo također i one plaćene agitatore, koji samo radi vla- stitih probitaka, da bude njima dobro, za- vađaju švindlerskim načinom javno mnijenje, prikazujuć stvari kako nijesu; a premuča- vajući ono što jest. Naše zadruge znadu sada koliko im mogu vjerovati! sai »Sveza“ bi u ovakim teškim okolnostinia najbolje učinila, da ostavi ulogu spasiteljiće dalmatinskoga zadrugarstva, a da upre: iz svih sila, ne bi li spasila samu sebe. Naši dopisi, Korčula, 17. novembra 1906. Priznati će svak da Korčula sasvim malo zanoveta novinstvu, ali ne za to da nam ovdje sve ide po loju ili da nam ruže evatu, dapače sve protivno; svak se koprea, kako mu se najbolje čini, znajuć da radi njegovog djelovanja neće imati komu da odgovara ili_još bolje: zna da javnost neće mu suditi. Nazad dvije godine našla se požrtvovna ruka i pisala o našim prilikama a da ne rečem neprilikama. Svi osim onih, kojih se ticalo, odobravali su pisanje ,Šibe“ jer je doisto ono i koristilo mnogo. a i mora da tako bude, samo kad se istina govori i sa- movolja i prkos šiba. Ja sam odlučio, ako mi Vi gospodine uredniče dozvolite u prigodi malo mjesta, istina Vam kazati o ljudima, njihovim ću- dima i ovdašnjim prilikama, makar to bilo komu i na žao, jer uviđam, da obziri biti će dobri za koga, ali javnoj,stvari koristiti ne mogu. I ako, nerado spomenut ću do potrebe i imena onih, koji dadu povoda da ih se za uho potegne, bez ikakvog obzira, držeć se pri tome ,Dalmatinog“ običaja. On ti ga n. pr. ošine; činovnik tai i taj, pisar it, d. dočim s naše strane prijeti se. praznom pu- škom, a to nije drugo nego malodušnost ili prokleti obziri.