saa God. XV. U DUBROVNIKU, 28. studenoga 1906. Broj 51. CRVENA HRVATSKA Cijena je listu unaprijeda: zemstvo 10 K i poštarski troš kovi. Ko ne vrati list, za Dubrovnik i za Austro- Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- kad mu pretp ata mine, smatra se predbrojen i za došasto polugodište. IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA. Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. Štamparija DeGiulli i dr. Dubrovnik, 28. Novembra 1906. Miće se. Jedno od glavnih poticala u radu hrvatskih zastupnika u zadnje doba to je pitanje sjedinjenja Dalmacije. Ono je kumo- valo riječkoj resoluciji i svim kasnijim ko- racima udruženih hrvatskih i srpskih zastu- pnika a sada je napose istaknuto u nacrtu wlrese hrvatskoga sabera. "Taj nacrt, koji je sasvim sastavljen u duhu riječke ma resolucije svršava ovim riječi- ,U ovom svom nastojanju našlo bi na- rodno zastupstvo ovih kraljevina najvažniju potporu u zajedničkom sudjelovanju svoje braće iz Dalmacije, koja bi se tim radostnije xlazvala očinskomu pozivu Vašega Veličan- stva, da se prema $. 65. temeljnoga zakona izjave o uvjetima reinkorporacije, što se u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji uvode ta- kovi odnošaji, koji odgovaraju zahtjevima ustava 1 slobode. Ovakovim milostivim pozivom Vašega Veličanstva otvorio bi se put reinkorpora- ciji odcijepljenoga dijela matere zemlje i pro- Hrvatske, a po njoj i zemalja krune sv. Stjepana, koju vela ona cjelokupnost kraljevine je Vaše Veličanstvo blagoizvolilo potvrditi u 1868., odn: iša] temeljnom zakonu od godine kojim se uređuje državopravni između kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, te kraljevine Ugarske. Sabor kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije pozdravit će u ovom očinskom pozivu vidljiv znak previšnje milosti Vaše- ga Veličanstva i zoru ljepših dana za sretni razvitak hrvatskoga i srpskoga naroda pod sjajnim - žezlom previšnje sretno vladajuće dinastije“. CK Cijenimo, da nije potreba naposesisti- cati zamašitost ovog koraka. S njim je pi- tanje reinkorporacije Dalmacije politički sta- vljeno na dnevni red. Ne ćemo kazati, da će do njega doći ni u dvije ni u tri godine ali zadnji dogođaji u našoj domovini, te ve- liki preokret u duhu riječke resolucije mo- gu nam biti "garancija, da aneksija ne će bit skinuta prije, nego to pitanje bude _ ri- ješeno po prava i zakonu. Četiri su faktora, koji o aneksiji odlu- čaju: hrvatski sabor, koji ima pravo da taj zahtjev stavi, dalmatinski koji ima da se c tome izjavi, Ugarska i Kruna. Spretnom politikom naših prvaka postiglo se to, da su se u Hrvatskoj promijenile ta- ko prilike, da mješte većine protivne anek- siji vlada u saboru stranka, koja aneksiju traži. Uslijed iste te politike Ugarska više nije protivna aneksiji, jer u njoj ne vidi sada jačanje protivnika, nego svog savezni- ka. A Kruna? Ona se već izjavila u pri- log aneksiji, kad je sankcijonirala INA ime kojih nju tražimo. sabor, plaća se a po retku, Ima i protivnika, jaki su i mogući, te će sve sile uložiti, da do aneksij« ne dođe. Ali ipak se miče. Grof Baćani o sjedinjenju. — Ovih je dana grof Teodor Baćani opet spomenuo sjedinjenje Dalmacije u ugarskom parlamen- tu. Da se razumije znamenitost do- sta je istaknuti, kako je grof Baćani govor- nik neodvisne stranke, pa što on kaže, treba ovoga, misliti; da _je kazao u ime stranke. Riječi, riječi! — kao da čujemo s po- znate strane, ali ove riječi već su čini, oni su naime afermacija prava, koje sima Hrvat- ska na Dalmaciju, priznaja sa strane stranke ugarske sadašnjosti budućnosti! da Hrvati imadu pravo na cjelokupnost svoje države. Lažne vijesti. — Čitamo u ,Našem Je- i , Hrvatskoj Kruni“ \%. zv. izvješta o zadnjem sastanku upravnog odbora ,,hrv. stranke“ u Dubrovniku. Te se vijesti šire, u dinstvu“ prozirnu svrhu, da se posije nepovjerenje u narodne redove, pa upozorujemo prijatelje, da ne vjeruju. Sto se odlučilo, u koliko nije bilo službeno priopćeno, tajna je, tajne su rasprave, a da su na sjednici imali pri- stupa samo odbornici, o tomu nije potreba ni govoriti. Skradinske stvari. Poznato je, kakvim su napadajima iz- vrženi neki. Hrvati, Stranke“ u Skradinu. se obrate upravnom odboru , Hrvatske Stran- ke“, da se zauzme, neka im glasila stranke budu u pomoći pri odbijanju napadaja pro- tivnih novina. Odbor je na nedavnom sa- stanku priznao opravdanost toga zahtjeva, pripadnici, Hrvatske To ih je ponukalo da pa se u tu svrhu obratio na naše uredniš- tvo. Mi smo dakako. prihvatili, pa ćemo rado koliko nam prostor bude dopuštao, ustupiti skradinskim vodolju- mjesta u nasem listu bima u njihovu obranu. istra o Ljubljanskoj svezi. Primamo i rado. donosimo. ovaj dopis prijatelja iz Istrv. i Pratim Vaš pokret za osnutak samo- stalnoga saveza, te se čudim, da ima bla- gajna, koje se učlanjnja u ljubljansku ,Za- družnu Svezu“, kad bi pomoću zemaljskog odbora mogli ustrojiti svoj savez. s izgledom, da će uspješno djelovati. Kada su istarske zadruge pristupile lju- bljanskoj ,Svezi“, . prilike su bile kod nas sasvim druge, nego li su sada. Nije ih bilo toliko, da naš istarski savez može dobiti pravo revizije, u glavnicom smo bili posve siromašni. Prilike su se sada promjenile. Od našega zemaljskog odbora nemamo se čemu nadati, jer je a rukama talijanskim, , t EPUOUBLJIKA H a NAUČNA BIĐLIOTEKA, DUBROVMU Pretplata i ro šalju se upravi, & a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćerih, zahvale za oglase 30 paru. Oglasi, koji se više puta NN, po po godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. ali naše blagajne po otocima, imaju toliko uložaka, da mogu dati svim zadrugama na istarskom kopnu, koliko je potrebito. Naše blagajne imaju sada sve skupa do jednoga milijuna kruna uložena novca kod Sveze“ u Ljubljani, koja im plaća 412% kamata, a daje drugim blagajnama u Istri po 5%. Sa raznim dtugim troškovima, oso- bito sbog nepotrebnih tiskanica, računam, %. (U da novac kod sveze zapada po 5 U Ljubljani tiskaju toga na hiljade, jer imaju također zadružnu tiskaru). Kada bi mi sami. imali vlastiti savez, ili bolje. rečeno, kada bi postojeći istarski savez, koji sada, radi ljubljanske Sveze“ ne radi, počeo svojim djelovanjem, mogli bi suavlške otočkih blagajna sami žirirati u zajmove kopnenih blagajna, koje glavnicom oskudijevaju, a dobitak bi ostao nama, te bi ga mogli upotrebiti u narodne svrhe naše tužne Istre, koja potrebuje svake pomoći. U ime revizije istarskih zadruga, ,iSveza“ prima od ministarstva poljodjelstva, godišnje podpore K 6000.— a naravna je stvar, da bi to bilo onda uskraćeno ,Svezi“, a podijeljeno našemu istarskom savezu, što bi također dobro došlo. 'Trošak, kojega ima ,Sveza“ za reviziju istarskih zadruga, manji je od subvencije. Od Ljubljanske ,,Sveze“ mi baš nikakve koristi, a ona od nas ima, ako ne drugo barem to, što je kod nje učlanjeno do 50 naših vjeresijskih zadruga, sa K 1000 zadružnoga dijela. Leži dakle naših do pe-« deset hiljada kruna u Ljubljani bezkamatno. mogli bismo sami obavljati jer imamo sposobnih ljudi, vještih isto tako, kako i oni u Ljubljani, koji nemadđu osim Ružmana i Pelca, nijednoga sposobnogw čo- vjeka za sastav bilance. Rožman vodi pisarnu, a Pele je uvijek okolo po Kranjskoj; došao nam nemamo Reviziju je bio u Istru, a mislim i u Dalmaciju. Niti trgovački dio Sveze“ nama ne koristi. Naše konsumne zadruge moraju se začlaniti najprije kod ,Zadružne sveze“, a zatim kod gospodarske sveze“. Svake go- dine moraju slati nekakve prinose, a od togu nemaju nikakve koristi, jer sva roba, koju ,Sveza“ nuđa, slabija je, nego li kod trgovaca, a mnogo skuplja. Naše vinar- ske zadruge ne mogu da prodadu putem sveze ni litre vina, jer su odbornici »svezini“ sami trgovci vinom, pa preporuč uju rađe svoje, nego li naše vino. Uprava s Sveze“ je rastrošna i stvari idu slabo. Tako je prošloga augusta na zad- njoj glavnoj skupštini ,Sveze“ gosp. Župnik Iv. Hladnik, član nadzornog odbora ,Sveze“, iznio kao primjer rastrošnosti, da se samo za put u Peštu daje fx 500 for. a te neu- rednosti oštro kritizirao g. Faschinghauer, Ostat će ipak sve kod stare prakse, jer tako hoće Dr. Krek.