vlada ne mogu same riješiti ovo pitanje,
nego mora zajednička vlada povesti prego-
vore i s austrijskom vladom, koja danas
faktično upravlja Dalmacijom. Glede ovog
pitanja moraju zapodjeti i voditi akciju svi
nadležni sabori, a mora se ishoditi i privola
krune. Mi smo ovlašteni zatražiti, neka se i
u ovom pravcu ispuni nagodbeni zakon.

Izvjestitelj dr. Potočnjak drži, da se pi-
tanje o sjedinjenju Dalmacije ne može rije
šiti samo putem vlada, nego, jer je to stvar
legislative i vrh. faktora krune, sporazum-
kom svih nadležnih sabora i krune te s po-
moću vlada.

Podban dr. Nikolić odgovara, da smo
mi u tom pitanju potpuno autonomni i mo-
žemo stvoriti shodne zaključke, kad god ho-
ćemo. Stoji i to, da je drugi ustavni faktor,
kruna, u kr. reskriptu izjavio, da se ovo

pitanje riješi u skladu a Ugarskom. Da smo.

vlastni stvoriti takav zakon, o tom ne ima
sumnje, a da li će mu kruna podijeliti sank-
ciju, toga vlada ne zna niti može ža to
dati jamstva. Ona će o tom nastojati a po-
znavajući ustavnu svijest našega kralja, koji
spada među najustavnije vlađare Europe,
drži, da će on udovoljiti i ovoj narodnoj
želji.

25 Godišnjica smrti Šenoe.

Prekojuče hrvatska je literatura
zabilježila 25 ljeta od onog kobnog
dana, kad je velika duša pjesnika i
romancijera  navjek ostavila svoj
narod, 25 ljeta od kad je prestalo
da piše zlatno ono pero, koje je ta-
ko klasišno opisalo toliko tmurnih
razdoblja narodne nam povjesti. /3.
Dekembra 1881. je hrvatski dies ne-
fastus, jer je Hrvat izgubio Senou, Se-
nou koga je mogao da pokaže svije-
tu kao svog prvaka u lijepoj knjizi.

Ogroman je Šenoin književni rad.
Njegovi su romani dragulji u našoj
literaturi, njegove pripovijesti cvije-
če a njegove pjesme pravi izlijev
bogom nadahnute pjesničke duše, bile
su i bit će neprekidni ostan, te budi
u starcu i mlađiću ljubav pram _ ro-
đenoj grudi. Da Šenoa nije napisao
ništa razmi ,Smrt Petra Svačića“
bio bi: zadužio svoj narod u velike.

Sjeni genija i velikom piscu , Kle-
tve“, piscu, te je umro sa riječi ,Hr-
vat“ na usnama, odajemo duboku
poštu, pa u zanosu kličemo :

 

Da još nas ima, još Hrvata
Slobodu našu svijete štuj“.

 

Američko pismo.

New-York, polovicom studenoga.
Dragi Pero !

Nakon pina dva mjeseca evo da Ti se
(ponovno javim iz daleke Amerike. Imao bih
puno tojza, da avim pute istresem, ali kako
ćeš — nemam vremena, fali prostora, a opet
vas tamo ne bi sve niti zanimalo. No opet
bolje išta, nego ništa ; znajte barem to, da
smo i mi amo živi i da se više zainteresu-
jemo za Vas, nego li vi za nas. Pretprošloga
mjeseca obdržavala se je ovdje u New-Yorku
IX. konvencija Narodne Hrvatske Zajednice,
trajala je punih petnaest dana, sve su naše

američke novine bile pune o toj zanimivoj
konvenciji, pače je newyorški ,Narodni List“
donosio opširne zapisnike svake sjednice.

Ja ću Ti sada popabirčiti samo nešto
iz američkog života, što će valjda i širu
publiku vašu zanimati.

Dne 6. o. mj. vodila se ovdje u New-
Yorku žestoka izborna borba. Svi stanovnici
Sjed. Država bijahu toge dana uprli oči u
državu New- York. Borile se dvije jake
stranke, ili bolje borili se ogromni .milijoni
sa dvije str4ne : demokratske i
republikanske.

sa stran

Sam grad New-York glasovao je u ve-
čini za demokratskoga kandidata W. R.
Hearsta, ali su u porbi odlučili vanjski ko-
tari, koji su svojim glasovinia daleko nad-
mašili glasove grada New-Yorka i dali repu-
blikanskome kandidatu Ch. Evans Hughesu
većinu od preko 60.000 glasova.

Republikanci su pobjedili i u drugim
državama, kao u Pennsylvaniji, Ohio, W.
Indiani,  Michingan, Californiji,
Montani i drugim. Porazu demokrata mnogo

Virginiji,

je doprinio njihov raskol, jer su se pocijepali
na dvoje: u neodvišnjake i stare demokrate.
Sadržaše pak svoje pozicije u južnim drža-
vama, koje ne simpatišu sa republikanskom
strankom, osobito radi crnačkoga pitanja.

#

Borba proti ,trustovima“. — Na M. o.
mj. velika je porota u Findlay potvrdila op-
tužbu proti Johnu D. Rockefelleru, glav-
nome suvlasniku uljevnoga trusta i najbo-
gatijemu čovjeku na svijetu, radi prekršaja
Valentine zakona te je odmah izdala i nalog
uapšenja. Ovaj je nalog predan šerifu Gre-
vesu, koji će imati čast, da proglasi uapše-
nim Rockefellera, kralja sviju kraljeva.

Ministar pravosuđa, Moody, već je za-
počeo istragu proti ovomu trustu otpremivši
sve spise u St. Louis, koji je središte ovoga
ogromnoga društva. Spisi se odnose na par-
nicu, što je vlada Sjedinjenih Država podigla,
e da bi uništila ,trustove“. U ovim spisima
izričito se kaže, da je Standard Oil Com-
pany“ nezakonita i da je sedamdeset druš-
tava, što ju sačinjavaju, prekršilo zakone
države.

Izgleda, da broj tužba. proti svemogu-
ćemu trustu dopire do 6230 i da se svaka
temelji na posebnom prekršaju zakona.

Pošto se svaki prkršaj kazni veoma
teškom globom, to se računa, ako Standard
Qil Company“ bude osuđena, da će morati
platiti lijepu svoticu od 125 milijona dolara!
A ovo bi značilo raspad ,trusta“ i djelo-
mičan bankrot njegovih društava.

Borba se je dakle zametnula, i to ori-
jaška borba između vlasti i plutokracije,
koju ,trustovi“ rapresentuju. 1 ovu. borbu
ne prate samo pomno Sjedinjene Države-
nego uopće cijeli svijet.

Milijoneri svemoguće ,Standart Oil Com
pany“ očajno su se pustili u borbu, da oču-
vaju svoju poziciju, kojoj sada zaprijetilo
sa svih strana. Ovo je sada vele važno hi-
storičko doba, u kojemu se nalaze Sjedinjene
Države, pa zaslužuje najveću pažnju.

'To vam je očajna borba između vlade,
koja zastupa sveopće interese naroda i finan.
cijarne oligarhije, koja je učinak egoizma
pojedinaca; to vam je očajna, skrajna borba
između prava i premoći, između demokratije
i bankarskoga feudalizma. i. :

Drugim riječima: vlada Sjedinjenih Dr-
žava utire ovim svojim postupkom put za

dokinuće monopola i pobjedi slobodne trgo-
vine.

A sada ćemo da pratimo ovu velezna-
menitu borba, što je započela američka vlada
proti organiziranome kapitalu. Izvan svake
je sumnje, da je vlada predsjednika Roose-
velta pokazala velike odvažnosti, kada se je
odlučila na ovaj korak.

# , *

Hrvatska kolonija u New-Yorku. — Na-
pisao sam ti ovaj naslov samo za to, neka
znaš da nas ima. Jest, imamo Sokol“, od-
sjek ,Narodne Hrvatske Zajednice“, , Hrabri
Graničari“, isto njezin odsjek, , Hrvatska“,
također odsjek, a u Hobokenu — dulcis in
fundo — imamo ,Slavjansko društvo“. Mi-
zerija, brate! Života malo, a svijesti daleko
manje! U ovome zadnjemu društvu sve su
skoro naši iz Dalmacije, većinom s otoka
Korčule. Bio sam tuj skoro na njihovu plesu :
sve sami živi Austrijanci. Da ti srce od ža-
losti pukne, slušajući te ljude govoriti. Ame-
rika ih je čisto iskvarila. Većinom su ljudi
radnici, koji nedjeljom zaboravljaju svoj sta-
lež i postaju — amerikanci.

Ovdje zgodno pada naša stara riječ:
Kad se opanak popapuči, tikva |pokondiri a
vlah posili — svega bude.

*
* *

Hrvatski jubilej. — Sutra, na 21., slavi
petnaesgodišnjicu svoga opstanka ,,Napre-
dak“, list J. A. Skrivanića s Korčule. Bio
je nekada glasilom Nar. Hrv. Zajednice.
Inače o njemu ne mogu ti ništa posebna
javiti.

I za danas dosta! Bratski ti pozdrav!

I. K. M.

 

pravi Hrvati. :

Spomenuli smo prošli put napadaj na
, Hrvatskog Sokola“ u Dubrovniku sa strane
Liepopili, Kovačevića i družine. Oni su uči-
nili utok proti zaključku općinskog vijeća,
da se ,Sokolu“ ustupe besplatno prostorije
poviše divone pod uvjetom, da ih sam na-
pravi i da u svakoj potrebi budu na raspo-
laganju općine.

Treba znati, da su ove dvorane u tako-
vom stanju, da bi ih općina morala, sama
popraviti te se o tom već i promišljalo, kad
je došla ponuda ,Sokola“. Ova općini kom-
venira sviša razloga, prvo svega što ona
tako ne treba da troši, a drugo, jer bi se
tim uklonila grdesija da jedna od najzna-
menitijih starih zgrada Dubrovnika služi za
magaze.

No o tomu neka reče svoju Zemaljski

Odbor, a nas više zanimaju potpisi na tomu

utoku. Tu uz Liepopili, Kovačevića, Miletića,
Brbora i Primorca — vijećnike općine du-
brovačke, koji premda su znali, da će se o
tomu pretresati na vijeću, voljeli su kući
obaviti svoje posle — nalazimo i gg. Jelića i
Banca, zastavnike talijanske misli u našem
gradu. Tim je označena najnovija politička
situacija u Dubrovniku, gdje će ,Prava“
po vlastitoj izjavi odbijati ,klevete“ naše sa
posala Iva Jelića, a Ivo Jelić i politički mu
istomišljenici pomoći ,pravašima“ u obrani
hrvatstva“ — rušeći hrvatske institucije.

Ko komu pomaže, neka kaže sama
,Prava Crvena Hrvatska“. Ona je na glas
o demonstracijama proti našim Sokolovima
u br. 77 od 1. septembra o. g. donijela ove
vijesti :

400