vlada ne mogu same riješiti ovo pitanje, nego mora zajednička vlada povesti prego- vore i s austrijskom vladom, koja danas faktično upravlja Dalmacijom. Glede ovog pitanja moraju zapodjeti i voditi akciju svi nadležni sabori, a mora se ishoditi i privola krune. Mi smo ovlašteni zatražiti, neka se i u ovom pravcu ispuni nagodbeni zakon. Izvjestitelj dr. Potočnjak drži, da se pi- tanje o sjedinjenju Dalmacije ne može rije šiti samo putem vlada, nego, jer je to stvar legislative i vrh. faktora krune, sporazum- kom svih nadležnih sabora i krune te s po- moću vlada. Podban dr. Nikolić odgovara, da smo mi u tom pitanju potpuno autonomni i mo- žemo stvoriti shodne zaključke, kad god ho- ćemo. Stoji i to, da je drugi ustavni faktor, kruna, u kr. reskriptu izjavio, da se ovo pitanje riješi u skladu a Ugarskom. Da smo. vlastni stvoriti takav zakon, o tom ne ima sumnje, a da li će mu kruna podijeliti sank- ciju, toga vlada ne zna niti može ža to dati jamstva. Ona će o tom nastojati a po- znavajući ustavnu svijest našega kralja, koji spada među najustavnije vlađare Europe, drži, da će on udovoljiti i ovoj narodnoj želji. 25 Godišnjica smrti Šenoe. Prekojuče hrvatska je literatura zabilježila 25 ljeta od onog kobnog dana, kad je velika duša pjesnika i romancijera navjek ostavila svoj narod, 25 ljeta od kad je prestalo da piše zlatno ono pero, koje je ta- ko klasišno opisalo toliko tmurnih razdoblja narodne nam povjesti. /3. Dekembra 1881. je hrvatski dies ne- fastus, jer je Hrvat izgubio Senou, Se- nou koga je mogao da pokaže svije- tu kao svog prvaka u lijepoj knjizi. Ogroman je Šenoin književni rad. Njegovi su romani dragulji u našoj literaturi, njegove pripovijesti cvije- če a njegove pjesme pravi izlijev bogom nadahnute pjesničke duše, bile su i bit će neprekidni ostan, te budi u starcu i mlađiću ljubav pram _ ro- đenoj grudi. Da Šenoa nije napisao ništa razmi ,Smrt Petra Svačića“ bio bi: zadužio svoj narod u velike. Sjeni genija i velikom piscu , Kle- tve“, piscu, te je umro sa riječi ,Hr- vat“ na usnama, odajemo duboku poštu, pa u zanosu kličemo : Da još nas ima, još Hrvata Slobodu našu svijete štuj“. Američko pismo. New-York, polovicom studenoga. Dragi Pero ! Nakon pina dva mjeseca evo da Ti se (ponovno javim iz daleke Amerike. Imao bih puno tojza, da avim pute istresem, ali kako ćeš — nemam vremena, fali prostora, a opet vas tamo ne bi sve niti zanimalo. No opet bolje išta, nego ništa ; znajte barem to, da smo i mi amo živi i da se više zainteresu- jemo za Vas, nego li vi za nas. Pretprošloga mjeseca obdržavala se je ovdje u New-Yorku IX. konvencija Narodne Hrvatske Zajednice, trajala je punih petnaest dana, sve su naše američke novine bile pune o toj zanimivoj konvenciji, pače je newyorški ,Narodni List“ donosio opširne zapisnike svake sjednice. Ja ću Ti sada popabirčiti samo nešto iz američkog života, što će valjda i širu publiku vašu zanimati. Dne 6. o. mj. vodila se ovdje u New- Yorku žestoka izborna borba. Svi stanovnici Sjed. Država bijahu toge dana uprli oči u državu New- York. Borile se dvije jake stranke, ili bolje borili se ogromni .milijoni sa dvije str4ne : demokratske i republikanske. sa stran Sam grad New-York glasovao je u ve- čini za demokratskoga kandidata W. R. Hearsta, ali su u porbi odlučili vanjski ko- tari, koji su svojim glasovinia daleko nad- mašili glasove grada New-Yorka i dali repu- blikanskome kandidatu Ch. Evans Hughesu većinu od preko 60.000 glasova. Republikanci su pobjedili i u drugim državama, kao u Pennsylvaniji, Ohio, W. Indiani, Michingan, Californiji, Montani i drugim. Porazu demokrata mnogo Virginiji, je doprinio njihov raskol, jer su se pocijepali na dvoje: u neodvišnjake i stare demokrate. Sadržaše pak svoje pozicije u južnim drža- vama, koje ne simpatišu sa republikanskom strankom, osobito radi crnačkoga pitanja. # Borba proti ,trustovima“. — Na M. o. mj. velika je porota u Findlay potvrdila op- tužbu proti Johnu D. Rockefelleru, glav- nome suvlasniku uljevnoga trusta i najbo- gatijemu čovjeku na svijetu, radi prekršaja Valentine zakona te je odmah izdala i nalog uapšenja. Ovaj je nalog predan šerifu Gre- vesu, koji će imati čast, da proglasi uapše- nim Rockefellera, kralja sviju kraljeva. Ministar pravosuđa, Moody, već je za- počeo istragu proti ovomu trustu otpremivši sve spise u St. Louis, koji je središte ovoga ogromnoga društva. Spisi se odnose na par- nicu, što je vlada Sjedinjenih Država podigla, e da bi uništila ,trustove“. U ovim spisima izričito se kaže, da je Standard Oil Com- pany“ nezakonita i da je sedamdeset druš- tava, što ju sačinjavaju, prekršilo zakone države. Izgleda, da broj tužba. proti svemogu- ćemu trustu dopire do 6230 i da se svaka temelji na posebnom prekršaju zakona. Pošto se svaki prkršaj kazni veoma teškom globom, to se računa, ako Standard Qil Company“ bude osuđena, da će morati platiti lijepu svoticu od 125 milijona dolara! A ovo bi značilo raspad ,trusta“ i djelo- mičan bankrot njegovih društava. Borba se je dakle zametnula, i to ori- jaška borba između vlasti i plutokracije, koju ,trustovi“ rapresentuju. 1 ovu. borbu ne prate samo pomno Sjedinjene Države- nego uopće cijeli svijet. Milijoneri svemoguće ,Standart Oil Com pany“ očajno su se pustili u borbu, da oču- vaju svoju poziciju, kojoj sada zaprijetilo sa svih strana. Ovo je sada vele važno hi- storičko doba, u kojemu se nalaze Sjedinjene Države, pa zaslužuje najveću pažnju. 'To vam je očajna borba između vlade, koja zastupa sveopće interese naroda i finan. cijarne oligarhije, koja je učinak egoizma pojedinaca; to vam je očajna, skrajna borba između prava i premoći, između demokratije i bankarskoga feudalizma. i. : Drugim riječima: vlada Sjedinjenih Dr- žava utire ovim svojim postupkom put za dokinuće monopola i pobjedi slobodne trgo- vine. A sada ćemo da pratimo ovu velezna- menitu borba, što je započela američka vlada proti organiziranome kapitalu. Izvan svake je sumnje, da je vlada predsjednika Roose- velta pokazala velike odvažnosti, kada se je odlučila na ovaj korak. # , * Hrvatska kolonija u New-Yorku. — Na- pisao sam ti ovaj naslov samo za to, neka znaš da nas ima. Jest, imamo Sokol“, od- sjek ,Narodne Hrvatske Zajednice“, , Hrabri Graničari“, isto njezin odsjek, , Hrvatska“, također odsjek, a u Hobokenu — dulcis in fundo — imamo ,Slavjansko društvo“. Mi- zerija, brate! Života malo, a svijesti daleko manje! U ovome zadnjemu društvu sve su skoro naši iz Dalmacije, većinom s otoka Korčule. Bio sam tuj skoro na njihovu plesu : sve sami živi Austrijanci. Da ti srce od ža- losti pukne, slušajući te ljude govoriti. Ame- rika ih je čisto iskvarila. Većinom su ljudi radnici, koji nedjeljom zaboravljaju svoj sta- lež i postaju — amerikanci. Ovdje zgodno pada naša stara riječ: Kad se opanak popapuči, tikva |pokondiri a vlah posili — svega bude. * * * Hrvatski jubilej. — Sutra, na 21., slavi petnaesgodišnjicu svoga opstanka ,,Napre- dak“, list J. A. Skrivanića s Korčule. Bio je nekada glasilom Nar. Hrv. Zajednice. Inače o njemu ne mogu ti ništa posebna javiti. I za danas dosta! Bratski ti pozdrav! I. K. M. pravi Hrvati. : Spomenuli smo prošli put napadaj na , Hrvatskog Sokola“ u Dubrovniku sa strane Liepopili, Kovačevića i družine. Oni su uči- nili utok proti zaključku općinskog vijeća, da se ,Sokolu“ ustupe besplatno prostorije poviše divone pod uvjetom, da ih sam na- pravi i da u svakoj potrebi budu na raspo- laganju općine. Treba znati, da su ove dvorane u tako- vom stanju, da bi ih općina morala, sama popraviti te se o tom već i promišljalo, kad je došla ponuda ,Sokola“. Ova općini kom- venira sviša razloga, prvo svega što ona tako ne treba da troši, a drugo, jer bi se tim uklonila grdesija da jedna od najzna- menitijih starih zgrada Dubrovnika služi za magaze. No o tomu neka reče svoju Zemaljski Odbor, a nas više zanimaju potpisi na tomu utoku. Tu uz Liepopili, Kovačevića, Miletića, Brbora i Primorca — vijećnike općine du- brovačke, koji premda su znali, da će se o tomu pretresati na vijeću, voljeli su kući obaviti svoje posle — nalazimo i gg. Jelića i Banca, zastavnike talijanske misli u našem gradu. Tim je označena najnovija politička situacija u Dubrovniku, gdje će ,Prava“ po vlastitoj izjavi odbijati ,klevete“ naše sa posala Iva Jelića, a Ivo Jelić i politički mu istomišljenici pomoći ,pravašima“ u obrani hrvatstva“ — rušeći hrvatske institucije. Ko komu pomaže, neka kaže sama ,Prava Crvena Hrvatska“. Ona je na glas o demonstracijama proti našim Sokolovima u br. 77 od 1. septembra o. g. donijela ove vijesti : 400