Svoboda i Vačkaš, to su dvije mlade vrsne sile, s kojima se naše društvo može ponosit pak im se mora iskazat svako pri- znanje za njihov rad, tim više znajući da ih na to ljubav potiče. : Kao intermezzo programa, bio je duet na violini, kojeg su izveli predrečeni učitelj Vačkaš sa g.dicom Milkom Storff, koja je sa svojom uprav umjetničkom pozom pri uda- ranju, pobudila opetovano povlađivanje. Zadnja točka programa bila je šaljiva igra u jednom činu ,On je gluo“, koju su odigrali naši diletanti dosta dobro, prama onome što se od njih može zahtijevati. Istaknut mi je pak gospođicu N. Tede- sehi, koja je i ako prvi put na pozornici, svoju ulogu vješto izvela te zaslužila sva- čije. priznanje. I tim je svršila ova zabava, ostavivši kod svakoga najbolji utisak. Pokazalo se ovog puta da se može kad se hoće, a moglo bi se i mnogo bolje kad bi samo bilo više mara i ljubavi, Ima na primjer nekojih mladih ljudi, koji bi lijepo mogli radit, dočim vole udobno počivat a samo postavljat neke opaske, koje najmanje do- tičnici imaju prava činit. Sva naša društva pak padaju na leđa jednih te istih, pak na- ravno na taj način ne može nijedno dobro usjujevat. Jedna od glavnih zapreka — boljem napredku ovog društva, to su društlene prostorije, te kao svaki tako i ovog puta mogao se je svatko uvjerit da je neophodno potrebita jedna prikladna zgrada, a ne samo za ,Pjev. Društvo“ dali za sva naša društva. O tome se je u istinu radilo i sada radi se, da se taj blaženi zajednički dom sa- gradi, ali uvijek jedne te iste zapreke fi- nancijalne naravi, ali ne stoga jer kod nas nebi bilo ljudi, koji bi mogli tome doskočit. Ima ih ima, ali to su baš oni koji za što slična ne hoće ni da čuju. Uvijek isti. Ko hoće taj me može, a ko bi mogao taj ne hoće i mirna Krajina. Nade je ipak da će se, pored svih zapreka, ideja za ,Hrvatski dom“ ostvarit, a to sada zavisi o ustrajnosti onih koji su tu ideju potakli te se i do sada živo zauzi- mali; a nek budu uvjereni da ako to djelo privedu kraju, udovoljit će velikoj i apso- lutnoj potrebi, čime će omogućit bolji raz- vitak i napredak naših društava o kojima pak zavisi i moć kao i napredak hrvatske svi- Jesti u ovome gradu. Na posljedku pak pre- poručit mi _je braći pjevačima i tamburašima da ustraju u svome radu, pohađajaći mar- rljivo u određene satove pokušaje, jer će time omogućit da češće budemo priređivat slične zabave, koje osim što pripravljaju dobar glas i napredak društva, koriste i samoj stvari za koju svi mi, radimo, naime probuđivanju hrvatske svijesti u našem mje- stu, jer kako je dobro kazao jedan naš pi- sac ,mrtvo slovo i prosta riječ ne djeluje nikada tako kao pjevana pjesma, koja pro- dire u sve živce, koja može ogrijati i ledena srca uzbuditi i hladne duhove.“ Pjevač. “ Rastava crkve od države u Francuskoj. Pošto je na 11. 0, m. prestao biti va- ljanim konkordat među crkvom i državom,. ministarsko vijeće je odlučilo, da se sveće- nicima ustavi plaćati takse, a crkvena dobra da se likvidiraju te da se izruče župničke kuće, biskupske residencije i seminari do- tičnim općinama. 1500 đaka, koji se nalaze u duhovničkijem zavodima moraju odmah položiti potvrđene certifikate, jer će ih o novom ljetu pozvati na vojničku službu. — Zastupnika Vatikanskoga mons. Montagni- nija, policija je spratila na granicu. Kriza u Njemačkoj. O proračunskom odboru državnog sa- bora pretrpjela je njemačka vlada teški po- raz. Odbor je odklonio od vlade zatraženi naknadni kredit za zaštitne čete u južnoj Africi. '"Te zaštitne čete broje sada preko 10.000 vojnika. Vladina osnova daria u izgled da se taj broj prvim travnja 1907. smanji za 4000 vojnika, ali je taj vladin predlog bio odbijen. Jednako je odbijen predlog centrama da se odmah zaštitne čete smanje od 10.000 na 2500 vojnika. MRadi toga situacija je vrlo kritična. U parlamen- tarnim krugovima govori se o eventualnosti raspusta državnog sabora. Ako se centrum bude jednako držao i u plenumu, vlada će biti prisiljena da se odreče toga, da vlada pomoću centruma. Gospodska kuća i izborna reforma. U naročitom odboru Gospodske kuće dovišena je razprava o izbornoj reformi. Bio je primljen sa 14 proti 4 glasa zaklju- čak o pluralnom pravu glasa, t. j. da svaki birač_ preko 35 godina bude imao dva glasa. Prinvaćeno je i načelo ,numerus hlausus“ glede broja članova gospodske kuće sa mi- nimalnim brojem od 150 i maksimalnim od 170. Odbor traži, da ovaj zaključak bude sačinjavao posebni stavak u zakonu. Ako gospodska kuća ove zaključke u plenunu primi, morat će se zakonska osnova o izbornoj reformi povratiti na pretres pred zastupničku kuću. Vlada je pripravna pristati na ,namerus elausus“ i to provesti posebnom zakonskom novelom. U tom slačaju ne bi trebalo da se zakonska osnova o izbornoj reformi povrati zastupničkoj kući, ako go- spodska kuća u plenumu odbije onaj drugi predlog o pluralnom pravu glasa. Uslied glasovanja u odboru gospodske kuće, položaj je postao vrlo nejasan i neće se razbistriti, dok pojedine stranke gospod- ske kuće ne ognače svoje stanovište prama zaključcima odbora. Sva je prilika, da će gospodska kuća držati sjednicu koncem iduće nedjelje. O pitanju izvijestit će dvorski sa- vjetnik Laminassch (kršćanski socijal), koji je u odboru glasovao za pluralitet. Znamenite vijesti. Bijankini u delegacijama. U sjednici delegacije carevinskoga vijeća na 13. o. mj. u Budinpešti pri općoj raspravi proračuna ministarstva vanjski djela, zastu- pnik Biankini držao je jedan znameniti go- vor, u kome je istakao državo-pravni polo- ložaj Dalmacije i njezino pravo i njezinu čežnju za združenjem s Hrvatskom. Nadovezujući to pitanje sa ciljevima riječke resolucije prosvjedovao je najener- gičnije proti bilo kojemu sumujičenja — došlo to od vojničkih civilmh krugova — onih otačbenika, koji riječkom resolucijom hoće da postignu 'iedino ono, što je sam kralj zajamčio i svečano prisegao hrvatskomu narodu. Za tim je opširnije razlagao o unutar- njoj i vanjskoj politici, dokazujući, kako je danas Dalmacija središtem te politike i kako se ni spor s Ugarskom, ni bosansko, ni bal- kansko pitanje, uopće pa ni samo pitanje Adrije sa Italijom ne dadu riješiti, a da in teresi Dalmacije ne budu po srijedi. U tim sudbonosnim časovima dužnost je bila lr- vatskih rodoljuba u Dalmaciji da misle o sudbini svoje zemlje, a da ne dozvole da bude igračkom u rukama bilo koje klike ili 'kamarile. S toga Dalmacija traži svoj spas u svomu stoljetnomu hrvatskomu državnomu pravu i u načelu ; s toga podupire samostalnost Ugarske na modernom. narodnom širokoj podlozi slobode, do skrajnih granica opredijeljenih pragmatičkom sankcijom; s toga simpatijom prati napore svih slavenskih naroda za uređenje monarhije na temelju slobodoumnih načela : s toga je tražila mo-' dus vivendi sa domaćim talijanašima i sa Ta- lijanima u kraljevini, da se opre složno pro- dirućem germanizmu. Događaji riječki i za- darski, a još više infamno ponašanje talijan- ske štampe dokazeše, da ta misao nije našla plodna zemljišta. Ali ona je u sebi pleme- nita i to je misao budućnosti. Govornik ovdje opširnije razlaže o napadajima na so- kolaše na Rijegi; o pisanju talijanske štampe, o zadovoljštini podanoj Italiji i o pasivnom ponašanju ministra vanjskih posala na neča- vano , grđenje Hrvata u skupštinama i u štampi po Italiji, te prosvjeduje proti tomu ponašanju. i Dalje razlaže o sporu između Italije i Austrije, kojemu fe kriva poglavito ova za- dnja svojom protuhrvatskom politikom na primorju i svojim osvajačkim veleitetima na Balkanu. Prestanu li ove, ni Italija ne će više imati p igode da što traži na ovoj obali Jadrana, gdje žive sasvim drugi narod, koji ima pravo, da se razvije i da dođe do slo- bode i napretka, kao što je i ona došla. Italija ne može imati aspiracija na hrvatsku obalu Austrije, ako ne će da zaniječe samu sebe, načelo po kojem je uskrsla i uvjete svoga opstanka. Za tim je Biankini govorio o balkan- skoj politici, kudeći postupanje ministarstva vanjskih. posala prema Srbiji, Bugarskoj i Macedoniji i zagovarajući potpunu slobodu balkanskih naroda po Gladstonovom načelu : Balkan balkanskim narodima! Zaključio je izjavqm, da će glasovati proti proračunu, uvjeren da je dosadašnja vanjska i unutar- nja politika monarhije i njoj samoj škodna, a da je škodna najviše hrvatskomu narodu. O Dalmaciji u hrvatskom saboru. U specijalnoj raspravi proračunskog odbora hrv. sabora dne 11. o. mj. pala je znamenita riječ o Dalmaciji. Zast. (lašparo- vić, pitao je vladu, postoji li glede sjedinje- nja Dalmacije dogovor između hrvatske i ugarske vlade, odnosno između obih vlada i krune ? Ako postoji, to bi na hrvatski na- rod povoljno djelovalo te bi se lakše mogla pregorjet praznina u našem autonomnom proračunu. Na to ie odjelni predsstojnik za unu- trašnje poslove Nikolić izjavio: Čim bude adresa hrvatskog sabora na previšnjem mjestu primljena, stupit će hrvatska vlada sa zaje- dničkom vladom u pregovore glede sjedi- njenja Dalmacije. No ni hrvatska ni ugarska