Svoboda i Vačkaš, to su dvije mlade
vrsne sile, s kojima se naše društvo može
ponosit pak im se mora iskazat svako pri-
znanje za njihov rad, tim više znajući da
ih na to ljubav potiče. :

Kao intermezzo programa, bio je duet na
violini, kojeg su izveli predrečeni učitelj
Vačkaš sa g.dicom Milkom Storff, koja je sa
svojom uprav umjetničkom pozom pri uda-
ranju, pobudila opetovano povlađivanje.

Zadnja točka programa bila je šaljiva
igra u jednom činu ,On je gluo“, koju su
odigrali naši diletanti dosta dobro, prama
onome što se od njih može zahtijevati.

Istaknut mi je pak gospođicu N. Tede-
sehi, koja je i ako prvi put na pozornici,
svoju ulogu vješto izvela te zaslužila sva-
čije. priznanje.

I tim je svršila ova zabava, ostavivši
kod svakoga najbolji utisak.

Pokazalo se ovog puta da se može kad
se hoće, a moglo bi se i mnogo bolje kad
bi samo bilo više mara i ljubavi, Ima na
primjer nekojih mladih ljudi, koji bi lijepo
mogli radit, dočim vole udobno počivat a samo
postavljat neke opaske, koje najmanje do-
tičnici imaju prava činit. Sva naša društva
pak padaju na leđa jednih te istih, pak na-
ravno na taj način ne može nijedno dobro
usjujevat.

Jedna od glavnih zapreka — boljem
napredku ovog društva, to su društlene
prostorije, te kao svaki tako i ovog puta
mogao se je svatko uvjerit da je neophodno
potrebita jedna prikladna zgrada, a ne samo
za ,Pjev. Društvo“ dali za sva naša društva.

O tome se je u istinu radilo i sada radi
se, da se taj blaženi zajednički dom sa-
gradi, ali uvijek jedne te iste zapreke fi-
nancijalne naravi, ali ne stoga jer kod nas
nebi bilo ljudi, koji bi mogli tome doskočit.
Ima ih ima, ali to su baš oni koji za što
slična ne hoće ni da čuju. Uvijek isti. Ko
hoće taj me može, a ko bi mogao taj ne
hoće i mirna Krajina.

Nade je ipak da će se, pored svih
zapreka, ideja za ,Hrvatski dom“ ostvarit,
a to sada zavisi o ustrajnosti onih koji su
tu ideju potakli te se i do sada živo zauzi-
mali; a nek budu uvjereni da ako to djelo
privedu kraju, udovoljit će velikoj i apso-
lutnoj potrebi, čime će omogućit bolji raz-
vitak i napredak naših društava o kojima pak
zavisi i moć kao i napredak hrvatske svi-
Jesti u ovome gradu. Na posljedku pak pre-
poručit mi _je braći pjevačima i tamburašima
da ustraju u svome radu, pohađajaći mar-
rljivo u određene satove pokušaje, jer će
time omogućit da češće budemo priređivat
slične zabave, koje osim što pripravljaju
dobar glas i napredak društva, koriste i
samoj stvari za koju svi mi, radimo, naime
probuđivanju hrvatske svijesti u našem mje-
stu, jer kako je dobro kazao jedan naš pi-
sac ,mrtvo slovo i prosta riječ ne djeluje
nikada tako kao pjevana pjesma, koja pro-
dire u sve živce, koja može ogrijati i ledena
srca uzbuditi i hladne duhove.“

Pjevač.

 

“ Rastava crkve od države u
Francuskoj.
Pošto je na 11. 0, m. prestao biti va-
ljanim konkordat među crkvom i državom,.
ministarsko vijeće je odlučilo, da se sveće-

nicima ustavi plaćati takse, a crkvena dobra
da se likvidiraju te da se izruče župničke
kuće, biskupske residencije i seminari do-
tičnim općinama. 1500 đaka, koji se nalaze
u duhovničkijem zavodima moraju odmah
položiti potvrđene certifikate, jer će ih o
novom ljetu pozvati na vojničku službu. —
Zastupnika Vatikanskoga mons. Montagni-
nija, policija je spratila na granicu.

Kriza u Njemačkoj.

O proračunskom odboru državnog sa-
bora pretrpjela je njemačka vlada teški po-
raz. Odbor je odklonio od vlade zatraženi
naknadni kredit za zaštitne čete u južnoj
Africi. '"Te zaštitne čete broje sada preko
10.000 vojnika. Vladina osnova daria u
izgled da se taj broj prvim travnja 1907.
smanji za 4000 vojnika, ali je taj vladin
predlog bio odbijen. Jednako je odbijen
predlog centrama da se odmah zaštitne čete
smanje od 10.000 na 2500 vojnika. MRadi
toga situacija je vrlo kritična. U parlamen-
tarnim krugovima govori se o eventualnosti
raspusta državnog sabora. Ako se centrum
bude jednako držao i u plenumu, vlada će
biti prisiljena da se odreče toga, da vlada
pomoću centruma.

Gospodska kuća i izborna reforma.

U naročitom odboru Gospodske kuće
dovišena je razprava o izbornoj reformi.
Bio je primljen sa 14 proti 4 glasa zaklju-
čak o pluralnom pravu glasa, t. j. da svaki
birač_ preko 35 godina bude imao dva glasa.
Prinvaćeno je i načelo ,numerus hlausus“
glede broja članova gospodske kuće sa mi-
nimalnim brojem od 150 i maksimalnim od
170. Odbor traži, da ovaj zaključak bude
sačinjavao posebni stavak u zakonu.

Ako gospodska kuća ove zaključke u
plenunu primi, morat će se zakonska osnova
o izbornoj reformi povratiti na pretres pred
zastupničku kuću. Vlada je pripravna pristati
na ,namerus elausus“ i to provesti posebnom
zakonskom novelom. U tom  slačaju ne bi
trebalo da se zakonska osnova o izbornoj
reformi povrati zastupničkoj kući, ako go-
spodska kuća u plenumu odbije onaj drugi
predlog o pluralnom pravu glasa.

Uslied glasovanja u odboru gospodske
kuće, položaj je postao vrlo nejasan i neće
se razbistriti, dok pojedine stranke gospod-
ske kuće ne ognače svoje stanovište prama
zaključcima odbora. Sva je prilika, da će
gospodska kuća držati sjednicu koncem iduće
nedjelje. O pitanju izvijestit će dvorski sa-
vjetnik Laminassch (kršćanski socijal), koji
je u odboru glasovao za pluralitet.

 

Znamenite vijesti.

Bijankini u delegacijama.

U sjednici delegacije carevinskoga vijeća
na 13. o. mj. u Budinpešti pri općoj raspravi
proračuna ministarstva vanjski djela, zastu-
pnik Biankini držao je jedan znameniti go-
vor, u kome je istakao državo-pravni polo-
ložaj Dalmacije i njezino pravo i njezinu
čežnju za združenjem s Hrvatskom.

Nadovezujući to pitanje sa ciljevima
riječke resolucije prosvjedovao je najener-
gičnije proti bilo kojemu sumujičenja —
došlo to od vojničkih civilmh krugova —
onih otačbenika, koji riječkom  resolucijom
hoće da postignu 'iedino ono, što je sam

kralj zajamčio i svečano prisegao hrvatskomu
narodu.

Za tim je opširnije razlagao o unutar-
njoj i vanjskoj politici, dokazujući, kako je
danas Dalmacija središtem te politike i kako
se ni spor s Ugarskom, ni bosansko, ni bal-
kansko pitanje, uopće pa ni samo pitanje
Adrije sa Italijom ne dadu riješiti, a da in
teresi Dalmacije ne budu po srijedi. U tim
sudbonosnim časovima dužnost je bila lr-
vatskih rodoljuba u Dalmaciji da misle o
sudbini svoje zemlje, a da ne dozvole da
bude igračkom u rukama bilo koje klike ili

'kamarile. S toga Dalmacija traži svoj spas

u svomu stoljetnomu hrvatskomu državnomu
pravu i u načelu ;

s toga podupire samostalnost Ugarske na

modernom. narodnom
širokoj podlozi slobode, do skrajnih granica

opredijeljenih  pragmatičkom  sankcijom; s
toga simpatijom prati napore svih slavenskih

naroda za uređenje monarhije na temelju

slobodoumnih načela : s toga je tražila mo-'

dus vivendi sa domaćim talijanašima i sa Ta-
lijanima u kraljevini, da se opre složno pro-
dirućem germanizmu. Događaji riječki i za-
darski, a još više infamno ponašanje talijan-
ske štampe dokazeše, da ta misao nije našla
plodna zemljišta. Ali ona je u sebi pleme-
nita i to je misao budućnosti. Govornik
ovdje opširnije razlaže o napadajima na so-
kolaše na Rijegi; o pisanju talijanske štampe,
o zadovoljštini podanoj Italiji i o pasivnom
ponašanju ministra vanjskih posala na neča-
vano , grđenje Hrvata u skupštinama i u
štampi po Italiji, te prosvjeduje proti tomu
ponašanju. i

Dalje razlaže o sporu između Italije i
Austrije, kojemu fe kriva poglavito ova za-
dnja svojom protuhrvatskom politikom na
primorju i svojim osvajačkim veleitetima na
Balkanu. Prestanu li ove, ni Italija ne će
više imati p igode da što traži na ovoj obali
Jadrana, gdje žive sasvim drugi narod, koji
ima pravo, da se razvije i da dođe do slo-
bode i napretka, kao što je i ona došla.
Italija ne može imati aspiracija na hrvatsku
obalu Austrije, ako ne će da zaniječe samu
sebe, načelo po kojem je uskrsla i uvjete
svoga opstanka.

Za tim je Biankini govorio o  balkan-
skoj politici, kudeći postupanje ministarstva
vanjskih. posala prema Srbiji, Bugarskoj i
Macedoniji i zagovarajući potpunu slobodu
balkanskih naroda po Gladstonovom načelu :
Balkan balkanskim narodima! Zaključio je
izjavqm, da će glasovati proti proračunu,
uvjeren da je dosadašnja vanjska i unutar-
nja politika monarhije i njoj samoj škodna,
a da je škodna najviše hrvatskomu narodu.

O Dalmaciji u hrvatskom saboru.

U specijalnoj raspravi proračunskog
odbora hrv. sabora dne 11. o. mj. pala je
znamenita riječ o Dalmaciji. Zast. (lašparo-
vić, pitao je vladu, postoji li glede sjedinje-
nja Dalmacije dogovor između hrvatske i
ugarske vlade, odnosno između obih vlada
i krune ? Ako postoji, to bi na hrvatski na-
rod povoljno djelovalo te bi se lakše mogla
pregorjet praznina u našem autonomnom
proračunu.

Na to ie odjelni predsstojnik za unu-
trašnje poslove Nikolić izjavio: Čim bude
adresa hrvatskog sabora na previšnjem mjestu
primljena, stupit će hrvatska vlada sa zaje-
dničkom vladom u pregovore glede sjedi-
njenja Dalmacije. No ni hrvatska ni ugarska