God. XV. U DUBROVNIKU, 22. prosinca 1906. Broj 58. CRVENA HRVATSKA Gijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- zemstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se = : predbrojen i za došasto polugodište. IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA. Iadavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. Štamparija DeGiulli i dr. Mir ljudima dobre volje. Te su riječi odjeknule nad bet- lemskom špiljom nazad devetnaest stotina godina naviještajući svijetu novo doba, doba jednakosti pred svo- jim stvoriteljem. U njima se sinteti- zuje cijela ona moralna i socijalna nauka, kojoj je bilo suđeno da preo- krene starim svijetom te zatakne krst, gdje se prije u srebru i zlatu sjajio orao, znak premoći jednoga naroda nad drugim, simbol sile, koja ruši slobodu, da na njenim ruševi- nama osnuje svoje gospodstvo: Skotrljala se od toga časa u ne- povrat stoljeća, a ona ideja, koja je u sljedbenike Nazarenina i njegovih ribara privukla s vremenom sve, što je bilo ugledna i moćna: i bogata i siromaha, i neuka i mudraca, još se glasi. Još uvijek razlijegaju se svije- tom riječi: ,, Mir ljudima dobre volje“, premda smo od toga mira. daleko, kako nijesmo nigda bili. .Solitudinem faciunt, paćem ap- pellant“. Ova izreka rimskog povjes- ničara ugađa našim zemanima. Pod mirom“, koji toliko naglasuju naši ministri i vladari, zljeva pustoš, pu- stoš u srcu, pustoš u mislima. Neza- dovoljstvo je istjeralo iz čovječjih grudi mir, a u njima se ugnijezdile puste želje, koje ne mogu utažiti nevolje. One samo podžižu čovjeka na otpor. Tako se dogodilo, da smo sada u potpunom jeku tihe socijalne revo- volucije. Ona ne obara, ali za to ni ne stvara. Sadanje ljudsko društvo trese se u svojim temeljima, a niko se ne usuđuje dati mu _ posljednji udarac, jer za njim stoji — beznade. U ovom okviru kreće se i naša borba. Mi se ne možemo osamiti od ostalog svijeta, a zaostali smo za njim. Drugi narodi imadu sebi pred- uvjeta za slobodni razvitak, mi ih nemamo; njih je ogrijalo sunce slo- bode, nad nama se nadvio erni oblak neizvjesnosti ; oni misle za sebe, a mi smo u vlastitoj kući pastorak. Pa kad čujemo, gdje iz dola i sa brda odjekuje pozdrav ljubavi i mira, on nam zvuči kao gorka ironija našoj sudbini. A ipak hoće +se ,mira_ ljudima dobre volje“, da nam _ narod izađe čitav iz _ove trzavice, koja nas je zahvatila. Na pragu smo golema preokreta,koji nema smilovanja prama prošlosti. Dok sjedne strane demo- kratsko načelo nemilosrdno ruši sre- dovječne presude, koje su do nedavno kod nas vladale na porugu vremena, u komu živemo, s druge strane na- rod se osvijestio i politički zreo pro- suđuje prilike, koje su tu skoro vla- dale u Hrvatskoj, crpeći iz prošlosti pouke za sadašnjost. Pred tim sudom svi smo krivi, nema stranke, koja bi mogla ustvrditi, da nije pogriješila, a iz svega proističe, da treba preki- nuti sa prošlosti te u mnogom po- gledu započeti graditi iznova. Ta je misao - podijelila narod u dvije skupine: s jedne strane eto onih, koji su imali snage priznati svoj grijeh, a proti njima se rote svi oni, koji bi htjeli, da se stara vremena povrate. Borba je u potpunom jeku. Mir ljudima dobre volje“! Nama se toga mira hoće, da sloga dobrih uzmože odoljeti dušmaninu, koji sa svih strana nasrće. Pružimo dakle jedan drugome ruke, zaboravimo ča- sovite smutnje i neprijateljsiva, a obratimo svoje misli onomu idealu, koji nam je svima zajednički, nek: iz ove borbe naš narod izađe pohjed- nik i jedin. Pismo iz Beču. Beč, 19. decembra 1906. (Iz parlamenta). — Situmcija, koju je stvorila izborna komisija u gospodskoj kući, još se nije nimalo razbistrila. Izborna reforma, što ju je poslije toliko trada i muke, poslije tolike požrtvovnosti i kompromisa sa strane različitih grupa zastupničke kuće, ta ista za- stupnička kuća prihvatila i poslala na prihvat gospodskoj kući, došla je poslije prvog či- tanja pred specijalnu komisiju, za to od go- spodske kuće izabranu. Kako je pak poznato, ta je komisija prošle sedmice vijećala o izbor- noj reformi i našla za shodno, da na istoj izvede dvije znatne promjene. Prije svega izborna komisija gospodske kuće izjavila se za pluralno+ izborno pravo, da svaki oni, koji je navršio 35 godina može imati dvo- struko pravo glasovanja, zatim se izjavila za poznati numerus clansus. Kada su bili poznati ovi zaključci spe- cijalne komisije za izbornu reformu, politi- čari svih raznih fela ostadoše kao osupnuti. Nijesu se nadali tolikoj odlučnosti gospod- ske kuće. Plenarna sjednica gospodske kuće sazvana je za sutra dne 20. t. mj. i ovo vrijeme bilo je upotrebljeno u razne konfe- rencije i dogovore. Vlada je upotrebila svu svoju snagu i vas svoj upliv kod raznih stranaka i članova gospodske kuće, e da bi ih na koji način predobila za se i za izbor- nu reformu, tako da oni u plenumu budu glasovali proti plarslnom sistemu i proti na- merus claW#l8n, REPUBLIKA HRVATSKA .GGNA BIBLIOTEKA, DUGOM Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. Oglasi, koji se više puta štampaju, po pe Vlada je vidjela, da neće sa ovim us pjeti i onda je dobila predsankciju od cara i podnijela zakonsku osnovu o numerus claa- sus, kojim se caru ograničuje pravo da može imenovati za doživotne članove gospodske kuće toliko, koliko mu se svidi i broj, preko kojega se ne može preći određen je sa 180. Ovim je vlada htjela dobiti članove go- spodske kuće, da se izjave proti pluralnom izbornom sistemu. Pa premda je sutra dan u kojem mora puknuti odluka, ipak još nitko nije na čistu, kako će ta odluka ispasti. nekih predložen je ovaj kompromis: Gospodska Sa strane članova gospodske kuće kuća prima u drugom čitanju izbornu re- formu onako, kako ju je prihvatila zastup- nička kuća. Na :treće pak čitanje proći će se tek onda, kada zastupnička kuća prihvati u sva tri čitanja zakonsku novelu o ,nume- rus clausus“. Ako ovaj kompromis bude prihvaćen, onda je dobro i dojdući izbori biti će pro- vedeni na temelju općeg i jednakog prava glasa. Ako bi se pak sutra gospodska kuća u svojoj plenarnoj sjednici izjavila i za plu- ralno izborno pravo, onda bi se morala iz- borna reforma povratiti još jedan put za- stupničkoj kući na ustavno pretresanje. Po- što pak zastupničkoj kući istječe rok na 30. siječnja 1907. — dakle do ne bi bilo nikako moguće u tako kratko malo dana, to vrijeme riješiti spor između obe kuće care- vinskog vijeća i parlumenat bi se morao ra- spustit, a da još nije primljena: nova izborna reforma. Posljedica svega toga bio bi pad sa- danjeg ministarstva i Austrija bi se našla pred jednom krizom, kojoj nije moguće do- gledati posljedice. Sutra je odlučna bitka i svak s velikom napetošću očekuje resultat, ali ipak svak se voli nadati, da će se u za- dnji momenat naći jedan kompromis, koji će sačuvati državu od velike krize. Radi zasjedanja delegaćija zastupnička je kuća bila prekinula svoje sjedinice, koje je u ponedjeljak nastavila. Između ostalih biše prikazano više interpelacija i od naših zastupnika između kojih od zastupnika Pe- rića ma ministra za .bogoštovje i nastavu radi gradnje župničke kuće u Zavojanima i popravka iste u Donjem Humću. Onda od istog zastupnika na ministra financija glede avencamenta carinskih činovnika u Dalma- ciji; na m nistra za trgovinu da se popuni broj poštanshih savjetnika kod direkcije po- šta t brzojava u Zadru. Zastupnik Biankini prekazao je dvije interpelacije na ministra trgovine i to da se ustanovi brzojavni ured u Potomju na poluo- toku: Pelješcu i onda da se uredi luka u Sv. Mihovilu. (,Dalmatia“). Prekojučer u ponedjelak dne 17. o. mj. vijećao je podod- bor zastupničke kuće o ustrojstvu novog pa- robrodarskog društva , Dalmatia“, kojim se je imala da uredi dalmatinska plovidba.