Kako je već poznato vlada je bila predlo- žila parlamentu onu osnovu, koja je bila plod dugog vijećanja između vlade, dalma- tinskih zastupnika i zanimanih parobrodar- skih društava. U tu svrhu ovih dana beo- rave u Beču i gospoda kap. Mato Marino- vić i Dr. IvoDeGiulli kao izaslanici dubro- vačkog parobrodarskog društva ,Ragusea“. Pododbor, koji je bio izabran od parlamenta odbio je vladinu osnovu s dva razloga: i to 1) za to jer da su bili preskupo procijenjeni stari brodovi odnosnih društava, a 2) za to jer da je bila označena veoma mala svota za gradnju novih brodova. I tako barem ža sada do novog parobrodarskog društva, koje bi imalo da uredi dalmatinsku plovidbu, .neće doći. Pododbor je pak pozvao vladu, da ona putem jednog kratkog provizorija sa Llovydom i drugim društvima uredi ovo pitanje. Do- duše vladi je izričito bilo napomenuto, da provizorij mora biti kratak , Kurzfristig“, ali ipak bečke novine kažu da je stvar ono što što bi se po našu reklo otišla ,in fumo“. Kako će se pak to pitanje poslije ra- zviti, pitanje je budućnosti. i — lin. Intrice u Dalmaciji. Vadimo iz govora zast. Zagorca, o ko- jem smo govorili u prošlom broju ovaj e- dlomak : : Austrija ne misli dobro s nama niti sa- da. Dozvolite mi, da nešto čitam. Već prije Dal- macije, koje sam dao čitati i Harambašicu, Pribićeviću i Vrbaniću. U tom listu piše jedan tamošnji činovnik slijedeće (čita) : ,U vojničkim krugovima Austrije stvoren je slijedeći plan: Pripojenjem Dalmacife, pa onda s vremenom Bosne i Hercegovine Hr- vatskoj i Slavoniji ojačala bi se Ugarska, a to ne smije biti. Stoga se ima nastojati, da se stvori od Dalmacije, Bosne i Herce- govine nova tvorba u Austriji, dočim se Hrvatska i Slavonija imade prepustiti U- garskoj. Vaši Austrofilci Kršnjavi et Comp. misle, da će se tada razkrstit sa Ugarskom i preći k Austriji, te tako u- jediniti se u ovoj poli monarhije, te je to njihov tajni ratni plan. Ali se u tomu kruto varaju, jer Austrija toga nipošto ne će. Njoj 2 mjeseca dobio sam jedno pismo iz moći je i onako već odviše Slavena u ovoj poli pa nipošto ne želi još i sve Hrvate amo. A _ne će niti da se zarati s Ugarskom. Ovaj plan naperen je koliko proti Ugarskoj toli- ko i proti Hrvatskoj, koja bi bila prepušte- na na milost i nemilost Ugarske. Istina, vi- še će škoditi Ugarskoj, jer će joj spriječiti svaki dalnji razvitak, a uz to morat će se neprestano krvariti i svadjati kao i do sada sa Hrvatima i Srbima u Hrvatskoj i Sla- voniji. To je razlog, da nam sada obećava- ju bezbroj milijuna, koje da će uložiti amo u Dalmaciji, ali mi joj ne ćemo nasjesti. Zato je danas sveta dužnost svakoga Hrva- ta ovkraj i onkraj Velebita, da prigrli rije- čku rezoluciju . . i jedino tako žapri- ječi ovaj opasni plan. Mogu vam reći, da je o tom planu bilo govora za pošljednjeg boravka prijestolo-nasljednika ovdje u Dal maciji, a da je predočem i na najvišem mje- stu“ Evo, gospodo, ovo je dobrota i ljubav Austrije spram Hrvata. Ne vrijede li dakle riječi Antuna Starčevića o Austriji i danas Gospodo, ne izrugava se ovdje nitko veli- koj Hrvatskoj, kako misli dr. Horvat, ali izrugavamno se taktikici, kojom kanite stvoriti Veliku Hrvatsku na papiru. Vašom taktikom radite upravo proti Velike Hrvatske. U Dal- maciji radite proti novomu kursu, ovdje ko- pate .rukama i nogama, da ga srušite i ti- me zapriječite sjedinjenje. Mjesto Dalmaci- je, čije sjedinjenje je danas aktuelnije, nego išto, . . . . tražite vi složno sa bivšom na- rodnom strankom pripojenje Bosne i MHer- cegovine . . . . Ovakova taktika, gospodo, ne će dovesti nikada do cilja. Još ću samo jedno spomenuti, a ima- dem zato i razloga, da spomenem, pitanje na ime lojalnosti. Je li koalicija hrvatska i srpska, napose naša hrv. stranka prava lo- jalna ili nije? Odgovaram .na to jasno i gla- sno: jest i biti će lojalna, kao što je hrv, narod bio kroz vijekove lojalan. Ipak pri- mjećujem ovo: kamati, koje je nosila gla- vnica, ne bijahu dosada u razmjeru s ulo- ženom glavnicom. Pismo iz Trstu. Trst, 18. prosinca 1906. Malo je koja dalmatinska novina javila, da će se 29. o. mj. vršiti izbori za predstoj- ništvo i dvoje prisjednika, te šest namje- snika za sudište ,Osjegurnog zavoda radnika proti nezgodama za "Trst, Primorje, Kranj- sku i Dalmačiju u Trstu“. Regbi kao da se čitava stvar ne tiče nas. Slovenci u Laubljani bez razlike stranaka, pak naši. u Trstu, obrazo- vaše osobite odbore, da pri spom. izborima izvojšte štogod za Slovence i Hrvate, koji bi danas morali voditi glavnu riječ u upravi društva, jer je na njihovoj strani apsolutna većina izbornika. Nego poznata naša mlita- vost dopušta, da i u tom zavoda pašuje ire- denta i da vrijeđa naš jezik. Sad bi već ka- sno bilo, da opširnije pišem o značenju tog zavoda po nas; ograničiti ću se samo da upozorim obrtnike i njihove radnike (3. 4. i 5. kategorije), koji imadu ove godine pravo glasa, pa su gveć i dobili glasovnice, da bu- dućim izborima svakako sudjeluju aktivno. Neka dakle svak koji dan prije 29. pošalje valjano potpisanu glasovnicu pol. dr. ,Bdi- nost“ (g. Dr. Slavik, Trst, Narodni Dom), koje će ju popuniti i predati izbornoj ko- misiji. Samo ako svaki naš obrtnik i sve skupine radnika, budu odali svoje glasove, nade je, da ćemo prodrijeti barem s jednim kandidatom, inače će ostati sve pri starome, da mislimo za buduće bitke i buduće lovo- rike. Minule sedmice prodičiše hrv. ime u Istri svijesni Buzećani, te nas sjajnom po- bjedom pri općinskim izborima sjetiše one gigantske borbe, u kojoj pred 20 godina onako junački osvojili općinu buzetsku od talijana, da je nikad više ne izgabe. U dru- goj polovici ove sedmice stupiće istarski Hrvat ponovo u vatru, da osvoji općinu Ti- njana, koju su Talijani oteli našima pred 4 godine. i Iz života tršćanskog Slavenstva vrijedno je da zabilježim dva dogođaja, da spomenem dva odbora. Nek vas ne uplaši riječ odbor“, jer u ovom slučaju to nije grobna ploča kakvoj zdravoj inicijativi. Prvi je omladinski odbor za priređenje velikog čiril-metodskog plesa, a drugi je ,pripraviteljni odbor“, koji made da riješi naše aktuelno pitanje: kako. čemo doći do organizacije za širenje pro- svjete među naš narod. Prvi se odbor sa- staje najboljim uspjehom ovo je već treća godina. Ples naše slavenske omladine u ko- rist slov. i hrv. družbe sv. Ćirila i Metoda postaje u ovom građu nešto tradicijonalna. A što je glavno, propagandom za taj ples naša omladina doprinaša rastenju interesa u širim krugovima ,za našu školsku mizeriju“, koja je — mimogred budi rečeno — najbo- lja svjedodžba liberalizma i kulture naših talijana, a ujedno i najbolji dokaz vladinih namjera prema obalama Jadrana i Južnim Slavenima uopće. Omladinski odbor izdaće prigodom plesa prigodnu knjižicu u 10 ti- suća primjeraka, pa se i ovom prilikom pre- poručam našim trgovcima niz Dalmaciju, da oglase svoj posao u toj knjizi. Rad oko pučke prosvjete, u zadnje do- ba, goji se osobitom ljubavlju po svim kra- jevima Hrvatske i Slavonije, pa mi je čudo, što smo se i mi u Trstu odlučili, da poku- šanim novim srestvima upotpunimo sraz- mjerno dobar i napredan kulturni rad naših mnogobrojnih narodnih društava. O potrebi jedne opće pučke knjižnice i stalnog druš- tva, koje će se brinuti za prosvjetljenje na- šeg seljaka, našeg radnika i trgovca bilo je govora u ,Fdinosti“ na dugo i široko. Ju- čer se sastadoše delegati skoro svih naših društava u trgovačkom društvu i tu se de- šlo do konkretnog predloga, da se pređe odmah na posao. Izabran je odbor od 5 lica i taj će u 14 dana da prouči detalje te bu- duće organizacije. Emancipacija u politici, emancipacija u trgovini i u prosvjeti, to je glavna briga čitavog rada primorskih Slovenaca i Hrvata. Da smo do sada polučili znatna uspjeha svjedoči nam najbolje bijes iredentske ca- morre, koja poludi netom sretne samo jednu »pippu“. Ali nas ne smeta njihov alarm: barbarska invazija! svijesni smo dužnosti, koju nam namiće položaj zemlje, na kojoj živemo, prema svoj braći na Balkanu, i mi sino pripravni za svaku borbu, pai za osva- janje svega, što nas po pravici ide. Natrag nećemo ni pred prodiranjem germanstva, ni pred nerazložnim bjesnilom iredente, jer u svojim žilama ćutimo svježe krvi, bujnog života, a uz nas je naše zaleđe: Slavonija i Hrvatska ! J. Znamenitije vilesti, Frank-Argus pred sudom- U Četvrtak se vodila u Zagrebu par- nica proti J. Zočeku, odgovornom uredniku ,Hrvatskog Prava“ radi kleveta proti F. Supila u člancima ,Argusa“. Predsjedao je sudbeni vijećnik Margetić. 'Optužbu je zas- tupao Dr. Hinković, a optuženoga je branio Dr. J. Frank. Prisustvovalo je mnoštvo oj- činstva, a u cijelom Zagrebu je parnica po- budila zanimanje, kao malo koja. Iza pročitane obtužnice, Zoček daje iz- javu da navodi Argusovi nijesu istiniti. Clanci su uvršteni posredstvom pok. popa Babića, & pisao ih je Pjerotić. Uslijed ove izjave Hin- _ković odustaje 'od tužbe. Frank na svrsi veli da ga veseli konac parnice. On je spravan uviek, da popravi nanešenu nepravdu (ali samo kad-mu se donese sjekira za vrat. Op. Ur.). Ž Tuškanov govor u delegacijama. _ U plenarnoj sjednici ugarsko-hrvatske delegacije u Budimpešti od 20. o. m. držao je zastupnik Tuškan duži govor, u kojemu je oštro kritizovao vojnu uprava radi