Kako je već poznato vlada je bila predlo-
žila parlamentu onu osnovu, koja je bila
plod dugog vijećanja između vlade, dalma-
tinskih zastupnika i zanimanih parobrodar-
skih društava. U tu svrhu ovih dana beo-
rave u Beču i gospoda kap. Mato Marino-
vić i Dr. IvoDeGiulli kao izaslanici dubro-
vačkog parobrodarskog društva ,Ragusea“.
Pododbor, koji je bio izabran od parlamenta
odbio je vladinu osnovu s dva razloga: i to
1) za to jer da su bili preskupo procijenjeni
stari brodovi odnosnih društava, a 2) za to
jer da je bila označena veoma mala svota
za gradnju novih brodova. I tako barem ža
sada do novog parobrodarskog društva, koje bi
imalo da uredi dalmatinsku plovidbu, .neće
doći. Pododbor je pak pozvao vladu, da ona
putem jednog kratkog provizorija sa Llovydom
i drugim društvima uredi ovo pitanje. Do-
duše vladi je izričito bilo napomenuto, da
provizorij mora biti kratak , Kurzfristig“, ali
ipak bečke novine kažu da je stvar ono što

što bi se po našu reklo otišla ,in fumo“.
Kako će se pak to pitanje poslije ra-
zviti, pitanje je budućnosti.
i — lin.

 

Intrice u Dalmaciji.

Vadimo iz govora zast. Zagorca, o ko-
jem smo govorili u prošlom broju ovaj e-
dlomak : :

Austrija ne misli dobro s nama niti sa-
da. Dozvolite mi, da nešto čitam. Već prije
Dal-
macije, koje sam dao čitati i Harambašicu,
Pribićeviću i Vrbaniću. U tom listu piše
jedan tamošnji činovnik slijedeće (čita) :

,U vojničkim krugovima Austrije stvoren
je slijedeći plan: Pripojenjem Dalmacife, pa
onda s vremenom Bosne i Hercegovine Hr-
vatskoj i Slavoniji ojačala bi se Ugarska,
a to ne smije biti. Stoga se ima nastojati,
da se stvori od Dalmacije, Bosne i Herce-
govine nova tvorba u Austriji, dočim se
Hrvatska i Slavonija imade prepustiti U-
garskoj. Vaši Austrofilci Kršnjavi et Comp.

misle, da će se tada razkrstit
sa Ugarskom i preći k Austriji, te tako u-
jediniti se u ovoj poli monarhije, te je to
njihov tajni ratni plan. Ali se u tomu kruto
varaju, jer Austrija toga nipošto ne će. Njoj

2 mjeseca dobio sam jedno pismo iz

moći

je i onako već odviše Slavena u ovoj poli
pa nipošto ne želi još i sve Hrvate amo.
A _ne će niti da se zarati s Ugarskom. Ovaj
plan naperen je koliko proti Ugarskoj toli-
ko i proti Hrvatskoj, koja bi bila prepušte-
na na milost i nemilost Ugarske. Istina, vi-
še će škoditi Ugarskoj, jer će joj spriječiti
svaki dalnji razvitak, a uz to morat će se
neprestano krvariti i svadjati kao i do sada
sa Hrvatima i Srbima u Hrvatskoj i Sla-
voniji. To je razlog, da nam sada obećava-
ju bezbroj milijuna, koje da će uložiti amo
u Dalmaciji, ali mi joj ne ćemo nasjesti.
Zato je danas sveta dužnost svakoga Hrva-
ta ovkraj i onkraj Velebita, da prigrli rije-
čku rezoluciju . . i jedino tako žapri-
ječi ovaj opasni plan. Mogu vam reći, da
je o tom planu bilo govora za pošljednjeg

boravka prijestolo-nasljednika ovdje u Dal

maciji, a da je predočem i na najvišem mje-
stu“

Evo, gospodo, ovo je dobrota i ljubav
Austrije spram Hrvata. Ne vrijede li dakle
riječi Antuna Starčevića o Austriji i danas
Gospodo, ne izrugava se ovdje nitko veli-
koj Hrvatskoj, kako misli dr. Horvat, ali

izrugavamno se taktikici, kojom kanite stvoriti
Veliku Hrvatsku na papiru. Vašom taktikom
radite upravo proti Velike Hrvatske. U Dal-
maciji radite proti novomu kursu, ovdje ko-
pate .rukama i nogama, da ga srušite i ti-
me zapriječite sjedinjenje. Mjesto Dalmaci-
je, čije sjedinjenje je danas aktuelnije, nego
išto, . . . . tražite vi složno sa bivšom na-
rodnom strankom pripojenje Bosne i MHer-
cegovine . . . . Ovakova taktika, gospodo,
ne će dovesti nikada do cilja.

Još ću samo jedno spomenuti, a ima-
dem zato i razloga, da spomenem, pitanje
na ime lojalnosti. Je li koalicija hrvatska i
srpska, napose naša hrv. stranka prava lo-
jalna ili nije? Odgovaram .na to jasno i gla-
sno: jest i biti će lojalna, kao što je hrv,
narod bio kroz vijekove lojalan. Ipak pri-
mjećujem ovo: kamati, koje je nosila gla-
vnica, ne bijahu dosada u razmjeru s ulo-
ženom glavnicom.

Pismo iz Trstu.

Trst, 18. prosinca 1906.

 

Malo je koja dalmatinska novina javila,
da će se 29. o. mj. vršiti izbori za predstoj-
ništvo i dvoje prisjednika, te šest namje-
snika za sudište ,Osjegurnog zavoda radnika
proti nezgodama za "Trst, Primorje, Kranj-
sku i Dalmačiju u Trstu“. Regbi kao da se
čitava stvar ne tiče nas. Slovenci u Laubljani
bez razlike stranaka, pak naši. u Trstu, obrazo-
vaše osobite odbore, da pri spom. izborima
izvojšte štogod za Slovence i Hrvate, koji
bi danas morali voditi glavnu riječ u upravi
društva, jer je na njihovoj strani apsolutna
većina izbornika. Nego poznata naša mlita-
vost dopušta, da i u tom zavoda pašuje ire-
denta i da vrijeđa naš jezik. Sad bi već ka-
sno bilo, da opširnije pišem o značenju tog
zavoda po nas; ograničiti ću se samo da
upozorim obrtnike i njihove radnike (3. 4.
i 5. kategorije), koji imadu ove godine pravo
glasa, pa su gveć i dobili glasovnice, da bu-
dućim izborima svakako sudjeluju aktivno.
Neka dakle svak koji dan prije 29. pošalje
valjano potpisanu glasovnicu pol. dr. ,Bdi-
nost“ (g. Dr. Slavik, Trst, Narodni Dom),
koje će ju popuniti i predati izbornoj ko-
misiji. Samo ako svaki naš obrtnik i sve
skupine radnika, budu odali svoje glasove,
nade je, da ćemo prodrijeti barem s jednim
kandidatom, inače će ostati sve pri starome,
da mislimo za buduće bitke i buduće lovo-
rike.

Minule sedmice prodičiše hrv. ime u
Istri svijesni Buzećani, te nas sjajnom po-
bjedom pri općinskim izborima sjetiše one
gigantske borbe, u kojoj pred 20 godina
onako junački osvojili općinu buzetsku od
talijana, da je nikad više ne izgabe. U dru-
goj polovici ove sedmice stupiće istarski
Hrvat ponovo u vatru, da osvoji općinu Ti-
njana, koju su Talijani oteli našima pred 4
godine. i

Iz života tršćanskog Slavenstva vrijedno
je da zabilježim dva dogođaja, da spomenem
dva odbora. Nek vas ne uplaši riječ odbor“,
jer u ovom slučaju to nije grobna ploča
kakvoj zdravoj inicijativi. Prvi je omladinski
odbor za priređenje velikog čiril-metodskog
plesa, a drugi je ,pripraviteljni odbor“, koji
made da riješi naše aktuelno pitanje: kako.
čemo doći do organizacije za širenje pro-
svjete među naš narod. Prvi se odbor sa-
staje najboljim uspjehom ovo je već treća

godina. Ples naše slavenske omladine u ko-
rist slov. i hrv. družbe sv. Ćirila i Metoda
postaje u ovom građu nešto tradicijonalna.
A što je glavno, propagandom za taj ples
naša omladina doprinaša rastenju interesa u
širim krugovima ,za našu školsku mizeriju“,
koja je — mimogred budi rečeno — najbo-
lja svjedodžba liberalizma i kulture naših
talijana, a ujedno i najbolji dokaz vladinih
namjera prema obalama Jadrana i Južnim
Slavenima uopće. Omladinski odbor izdaće
prigodom plesa prigodnu knjižicu u 10 ti-
suća primjeraka, pa se i ovom prilikom pre-
poručam našim trgovcima niz Dalmaciju, da
oglase svoj posao u toj knjizi.

Rad oko pučke prosvjete, u zadnje do-
ba, goji se osobitom ljubavlju po svim kra-
jevima Hrvatske i Slavonije, pa mi je čudo,
što smo se i mi u Trstu odlučili, da poku-
šanim novim srestvima upotpunimo sraz-
mjerno dobar i napredan kulturni rad naših
mnogobrojnih narodnih društava. O potrebi
jedne opće pučke knjižnice i stalnog druš-
tva, koje će se brinuti za prosvjetljenje na-
šeg seljaka, našeg radnika i trgovca bilo je
govora u ,Fdinosti“ na dugo i široko. Ju-
čer se sastadoše delegati skoro svih naših
društava u trgovačkom društvu i tu se de-
šlo do konkretnog predloga, da se pređe
odmah na posao. Izabran je odbor od 5 lica
i taj će u 14 dana da prouči detalje te bu-
duće organizacije.

Emancipacija u politici, emancipacija u
trgovini i u prosvjeti, to je glavna briga
čitavog rada primorskih Slovenaca i Hrvata.
Da smo do sada polučili znatna uspjeha
svjedoči nam najbolje bijes iredentske ca-
morre, koja poludi netom sretne samo jednu
»pippu“. Ali nas ne smeta njihov alarm:
barbarska invazija! svijesni smo dužnosti,
koju nam namiće položaj zemlje, na kojoj
živemo, prema svoj braći na Balkanu, i mi
sino pripravni za svaku borbu, pai za osva-
janje svega, što nas po pravici ide. Natrag
nećemo ni pred prodiranjem germanstva, ni
pred nerazložnim bjesnilom iredente, jer u
svojim žilama ćutimo svježe krvi, bujnog
života, a uz nas je naše zaleđe: Slavonija i
Hrvatska ! J.

Znamenitije vilesti,

Frank-Argus pred sudom-

 

U Četvrtak se vodila u Zagrebu par-
nica proti J. Zočeku, odgovornom uredniku
,Hrvatskog Prava“ radi kleveta proti F.
Supila u člancima ,Argusa“. Predsjedao je
sudbeni vijećnik Margetić. 'Optužbu je zas-
tupao Dr. Hinković, a optuženoga je branio
Dr. J. Frank. Prisustvovalo je mnoštvo oj-
činstva, a u cijelom Zagrebu je parnica po-
budila zanimanje, kao malo koja.

Iza pročitane obtužnice, Zoček daje iz-
javu da navodi Argusovi nijesu istiniti. Clanci
su uvršteni posredstvom pok. popa Babića, &
pisao ih je Pjerotić. Uslijed ove izjave Hin-

_ković odustaje 'od tužbe. Frank na svrsi veli

da ga veseli konac parnice. On je spravan
uviek, da popravi nanešenu nepravdu (ali
samo kad-mu se donese sjekira za vrat.
Op. Ur.). Ž

Tuškanov govor u delegacijama.

_ U plenarnoj sjednici ugarsko-hrvatske
delegacije u Budimpešti od 20. o. m. držao
je zastupnik Tuškan duži govor, u kojemu
je oštro  kritizovao vojnu uprava radi