njezina ponašanja prama Hrvatskoj i Hrva-
tima. Vojna uprava svake godine više traži
te njezini zahtjevi postaju već nepodnošljivi
Spominje preokret, koji se dogodio u hrvat-
skoj politici i upozoruje kako vojna uprava
u Dalmaciji 1ovari proti novom smjeru hrv.
politike. Vojna bi uprava trebala imati na umu
davojska ne smije debatirati, jer gdje ima de-
bata, ima i politike, a gdje je u vojsci po-
litika tamo se rađa pretorianstvo. Od 100
godina stoji Dalmacija pod vojnom upravom,
pa je od 100 godina poznata svijetu radi
svog siromaštva. Ali vojna uprava ne samo
_ da uvijek traži, već se mne brine za svoje
dužnosti, te ne poštuje zakone. Naročito
ignorira ugarsko-hrvatsku nagodbu. Glede
Ugarske izdala je naredbu o pukovnijskom
jeziku, ali je istakla da se ne proteže na
Hrvatsku. Hrvatsku bi htjela izolirati od
čitavog svijeta kao nekakvu njemačku ka-
sarnu. Na vojničkim zgradama u Hrvatskoj

sve je njemačko. Nada se, da će novi mi-_

nistar rata bolje paziti na prava Hrvatske.

Vojna uprava morala bi znati, da je i
za nju zadovoljstvo važno, da bude hrvat-
ski narod na jadranskom moru zadovoljan.

 

Cavtat, 20 dećembra
Bez liječnika. — Ima 20 dana da ne-
mame liječnika. Općina je još početkom no-
vembra raspisala natječaj ža mjesto op. li-
ječnika. Taj je natječaj zatvoren svrhom

istoga mjeseca, pa premda ima više natje-
g Je-.

catelja, još nije slijedilo imenovanje. Za 17.
tek. bila je sazvana sjednica op. vijeća, pak
je dva dana prije odgođena za 5 januara.
'Tako ćemo -— ako se sjednica opet ne. od-
godi — biti cijeli mjesec i po bez liječnika.
Općina je bila dužna odmah, čim je istekao
rok natječaja, imenovati liječnika. Ili je ba-
rem imala odrediti, da op. liječnik, koji sta-
nuje na Gradi, pohodi barem jedan put na
sedmicu Cavtat i okolna sela. Lako je bo-
gatašima; oni mogu pozvati liječnika s Gru-
de ili iz Dubrovnika, ali otkle će siromah
potrošiti 20 kruna za dovesti liječnika iz
Grude, ili još mnogo više za pozvati lije-
čnika iz Dubrovnika. Stoga su dobro uči-
nili oni mještani, koji su se brzojavno obra-

tili na stariju vlast, da providi u ovom
poslu.
Komisija za lučke radnje. —  Nadali

smo se, da će komisija, koja je ovih dana
vijećala u Gružu za uređenje one luke, do-
ći i u Cavtat, ali smo se prevarili. Drago
bi nam bilo, da su se i dovle potrudili, da
vide, kako je naša luka zapuštena i kako
je njezino uređenje veoma potrebito, osobi-
to da se zaštiti od zapadnoga vjetra. Da se
te radnje izvedu, naša luka — koja je i po
naravi tako zgodna, da ih malo ima sličnih
u Dalmaciji — bila bi u svakom pegledu
izvrsna. Preporučamo našim vrlim zastupni-
cima, da se zauzmu za nas u tom pogledu.

Potreba ribarske zadruge, — Velika ve-
čina stanovnika našega varoša žive od ri-
banja, pa tako isto i dobar dio ljudi iz bli-
žnjeg sela Oboda. Ali ribanje nije u nas
uređeno, a ribari nijesu organizirani, pa se
stoga ovdi odavna ćuti potreba osnutka ri-
barske zadruge, koju imaju mnoga mjesta
niz Dalmaciju, gdje se stanovnici mnogo
manje bave ribarstvom nego li u nas. U
današnje napredno doba, kad se svaki sta-
liš udružuje, bilo bi dobro — & i za njih

korisno — da se i naši ribari udruže i o-
snuju ribarsku zadrugu. Stavljamo na srce
ljudima dobre volje i #4nimanim faktorima,
a osobito našem vrijednom zemljaku g. Lo-
rini, da porade oko toga.

Skupoća. — Od neko doba zavladala

je ovdi velika skupoća. Sve je poskupilo,

samo nije kruh. Kažu da će se i njemu do
brzo cijena povisiti, a onda ćemo biti baš
gotovi. Osobito meso plaćamo skupo, kao
da smo u Beču ili u Parizu. Stoga su do-
bro promislili neki, da osnuju mesarsku za-
drugu. Bože daj da uspiju.

Parobrodi Lloyda. — Ima nekoliko vre-
mena, da se Ilovdov parobrod, koji stiže
ovdi utornik u jutro, ne zaustavi u Cavtatu
nego proslijedi za Ercegnovi. Ako je i ma-
lo bure, on se ne svraća u našu luku, prem-
da bi mogao, jer i po velikoj buri nema po-
gibelji pri ulasku u našu luku. Tim štetaju
mnogo mjesni trgovci, a i poštu, koju on
nosi, primamo dan i po kasnije preko Er-
cegnovoga. Parobrodi ug. hr. društva i ako
su manji, dolaze uvijek i po jačoj buri te-
dovito.

Iz Boke Kotorske.

Ni -za čovjeka dobom poodmakla nije
dično sveđer u zapećku sjediti. Svakome
članu društva pripada pravo, dapače sveta
je njegova dužnost da dobro ne zapriječi,
a zlo ne odobri. Gdje je pšenice nađe se i
kukolja, ali zlo i naopako gospodaru ako je
kukolja više nego li zdrave pšenice.

U koliko se može u današnjim u opće
nesređenim prilikama govoriti o napredku
materijalnom i političkom, priznati je da
stoji nekoliko fakata, koji bi, se mogli uzeti
kao preduvjet napredka, naravno kod pita-
nja strogo lokalne naravi. Vlastodržci i ne-
zadovoljnici — molim, da se nitko ne nađe
uvrijeđenim, pišem bona fide et studio —
izmiriše se. Dapače, provevši mjesnu orga-
nizaciju, našli su se zajedno u upravi iste,
što je od ne malene važnosti, jer složan rad
specialno za kotorske općinare glavna je
podloga napredku. Svakako bila je pametna
i korisna stvar fuzionirati dvije glazbe, koje
su postojeći o sebi napose imale smisla dotle
dok su služile kao sredstvo političke borbe
jedne stranke proti drugoj. Sada imamo jaku
solidnu glazbu, kojom bi se i veći grad po-
dičiti mogao.

Odstranjenjem vojništva ostati će gra-
danima šire polje, da rade za gradske inte-
rese. Oko gradnje neodvlačivo nužnog novog
hotela biti .će manje zaprijeka, a smijerna je
molba na gradske oce da bi urgirali na
vladu, da se već jednom kraju privede toli
važno pitanje gradske rasvjete.

Življenje je s dana na dan skuplje, alf
o tom grehota je harčiti riječi sve dotle,
dok su bečki gospodari uvjereni, da bi na
korist Boke sređenjem trgovinskih odnošaja
sa susjednom braćom Crnogorcima, bio ugro-
žen položaj monarhije. Bokelji su sasma pro-
tivna mišljenja, ali mi se prama onima gore
ne razumijemo u diplomaciju, pa šuti i trpi
dok ne stigne bolje vrijeme.

Blagdani. — Kako u utornik
započimlju božićni blagdani, broj na-
šega lista od srijede neće izaći. Me-
đutim svim našim prijateljima nazi-

 

zivljemo sretan Božić! A i oni neka
ne zaborave ,Crvene“ koja im evo
i petnaestu godinu svoga života, po-
svećena samo na korist i dobrobit
hrvatskog naroda, nazivlje sretne
blagdane rođenja Hristova.

+ Nike Majstorović. — U četvrtak
popodne preminula je u Gružu Nike, žena
gosp. Nika Majstorovića. Sprovod pokojnice
obavljen je jutros, a pokopana je u grobištu
među "Tri Crkve. Laka joj zemlja!

Iz kluba Rad. — Ovaj ogranak So-
kola zbilja orijaškim koracima stupa naprijed.

U četvrtak u večer bilo je predavanje
o uzrocima nemira u Rijeci prigodom sve-
sokolskog sleta u Zagreb, te o kulturi tali-
janskoj i hrvatskoj, te o sporazumu hrvata
'sa talijanima.

Jedan
, Braća“..

Prisutnih je bilo do 70.

U nedjelju u 6 sati poslije podne go-
vorit će g. Dr. Melko Čingrija o položaju u
Hrvatskoj.

»Klub Slovenski Jug“. Radošću do-
znajemo da su jučer dne 21. ovog mjes.
Srbi i Hrvati akademičari osnovali klub i to
kao podružnicu istoimenog kluba u Beču, da
bi združeni poradili oko proširenja jugosla-
venske ideje u narodu. Birana je slijedeća
uprava: presjednik Josip Barić cand. iur.
potpresjednik Dušan Martinović stad. iur.,
tajnik Mato Krile cand. iur., blagajnik Pavo
Matijević stud. iur., knjižničar Vuk Vuletić-
Vukasović; sud dobrih ljudi: Dragutin Le-
derer stud. iur., Antun Buconić stud. iur.
Frano Finelli cand. iur., Dušan Marinović
cand. jur., Rudolf Rubčić cand. jar.

Zabava u kazališju. — Drugi dan
Božića na 26. mj. prestavljaće u Bondi-
nom kazalištu Srpska  diletantska družina
poznatu englesku lakrdiju ,Charleova tetka“
od Tomasa. Čista dobit namijenjena je za
nova glazbila građanske muzike.

Pravi“ Hrvati. — Dakle upišite
nas, a neka se nova uprava zahvali, jer je
nepošieno i protuzakonito izabrana“. Ovim
riječima brani  ,Prava“ svoje postupanje
prama ,Sokolu“.

Prvo svega o nepoštenju i protuzako-
nitosti neka ne govori družina, koja je u
Zadrugu  upisivala i ko je htio i ko nije
htio, samo da uzmogne uzdržati Zadrugu u
svojim rukama, a drugo, sve kad bi oni
imali pravo, da se tuže, što nemadu, jer su
u upravu ,Sokola“ bili birani i njihovi ljudi
— to njih ne bi nikad opravdalo, da se po-
žure do zakletih dušmana hrvatskog Sokola
moliti potpise na svoj utok. Neka se sjete,
što su sami pisali o toj mržnji naših Tali-
jana na ovu hrvatsku instituciju, pa neka
po tome izmjere svoje hrvatstvo“.

Što se samog utoka tiče, opazit ćemo,
da je Kovačević iz inada mogao ponaditi i
30000 K kao najam za prostorije, ali to ne
znači, da je to prava vrijednost njihova. Pa
recimo da bi općina pristala na tu ponudu.
Što bi onda Kovačević učinio od tih pro-
storija. Ili istjerao ,Sokola“, da spremi svoje
vino, ili pustio da Sokol stoji pod uvjetom.
da ga sluša i primi za člana, dotično u
upravu. i

Ovo je zadnje po svoj prilici bilo Ko-

član je deklamovao pjesmu

vačeviću na pameti pa po tomu sudite nji- |

pišu, da su oni ustali

hovu drskost, kad

-<