njezina ponašanja prama Hrvatskoj i Hrva- tima. Vojna uprava svake godine više traži te njezini zahtjevi postaju već nepodnošljivi Spominje preokret, koji se dogodio u hrvat- skoj politici i upozoruje kako vojna uprava u Dalmaciji 1ovari proti novom smjeru hrv. politike. Vojna bi uprava trebala imati na umu davojska ne smije debatirati, jer gdje ima de- bata, ima i politike, a gdje je u vojsci po- litika tamo se rađa pretorianstvo. Od 100 godina stoji Dalmacija pod vojnom upravom, pa je od 100 godina poznata svijetu radi svog siromaštva. Ali vojna uprava ne samo _ da uvijek traži, već se mne brine za svoje dužnosti, te ne poštuje zakone. Naročito ignorira ugarsko-hrvatsku nagodbu. Glede Ugarske izdala je naredbu o pukovnijskom jeziku, ali je istakla da se ne proteže na Hrvatsku. Hrvatsku bi htjela izolirati od čitavog svijeta kao nekakvu njemačku ka- sarnu. Na vojničkim zgradama u Hrvatskoj sve je njemačko. Nada se, da će novi mi-_ nistar rata bolje paziti na prava Hrvatske. Vojna uprava morala bi znati, da je i za nju zadovoljstvo važno, da bude hrvat- ski narod na jadranskom moru zadovoljan. Cavtat, 20 dećembra Bez liječnika. — Ima 20 dana da ne- mame liječnika. Općina je još početkom no- vembra raspisala natječaj ža mjesto op. li- ječnika. Taj je natječaj zatvoren svrhom istoga mjeseca, pa premda ima više natje- g Je-. catelja, još nije slijedilo imenovanje. Za 17. tek. bila je sazvana sjednica op. vijeća, pak je dva dana prije odgođena za 5 januara. 'Tako ćemo -— ako se sjednica opet ne. od- godi — biti cijeli mjesec i po bez liječnika. Općina je bila dužna odmah, čim je istekao rok natječaja, imenovati liječnika. Ili je ba- rem imala odrediti, da op. liječnik, koji sta- nuje na Gradi, pohodi barem jedan put na sedmicu Cavtat i okolna sela. Lako je bo- gatašima; oni mogu pozvati liječnika s Gru- de ili iz Dubrovnika, ali otkle će siromah potrošiti 20 kruna za dovesti liječnika iz Grude, ili još mnogo više za pozvati lije- čnika iz Dubrovnika. Stoga su dobro uči- nili oni mještani, koji su se brzojavno obra- tili na stariju vlast, da providi u ovom poslu. Komisija za lučke radnje. — Nadali smo se, da će komisija, koja je ovih dana vijećala u Gružu za uređenje one luke, do- ći i u Cavtat, ali smo se prevarili. Drago bi nam bilo, da su se i dovle potrudili, da vide, kako je naša luka zapuštena i kako je njezino uređenje veoma potrebito, osobi- to da se zaštiti od zapadnoga vjetra. Da se te radnje izvedu, naša luka — koja je i po naravi tako zgodna, da ih malo ima sličnih u Dalmaciji — bila bi u svakom pegledu izvrsna. Preporučamo našim vrlim zastupni- cima, da se zauzmu za nas u tom pogledu. Potreba ribarske zadruge, — Velika ve- čina stanovnika našega varoša žive od ri- banja, pa tako isto i dobar dio ljudi iz bli- žnjeg sela Oboda. Ali ribanje nije u nas uređeno, a ribari nijesu organizirani, pa se stoga ovdi odavna ćuti potreba osnutka ri- barske zadruge, koju imaju mnoga mjesta niz Dalmaciju, gdje se stanovnici mnogo manje bave ribarstvom nego li u nas. U današnje napredno doba, kad se svaki sta- liš udružuje, bilo bi dobro — & i za njih korisno — da se i naši ribari udruže i o- snuju ribarsku zadrugu. Stavljamo na srce ljudima dobre volje i #4nimanim faktorima, a osobito našem vrijednom zemljaku g. Lo- rini, da porade oko toga. Skupoća. — Od neko doba zavladala je ovdi velika skupoća. Sve je poskupilo, samo nije kruh. Kažu da će se i njemu do brzo cijena povisiti, a onda ćemo biti baš gotovi. Osobito meso plaćamo skupo, kao da smo u Beču ili u Parizu. Stoga su do- bro promislili neki, da osnuju mesarsku za- drugu. Bože daj da uspiju. Parobrodi Lloyda. — Ima nekoliko vre- mena, da se Ilovdov parobrod, koji stiže ovdi utornik u jutro, ne zaustavi u Cavtatu nego proslijedi za Ercegnovi. Ako je i ma- lo bure, on se ne svraća u našu luku, prem- da bi mogao, jer i po velikoj buri nema po- gibelji pri ulasku u našu luku. Tim štetaju mnogo mjesni trgovci, a i poštu, koju on nosi, primamo dan i po kasnije preko Er- cegnovoga. Parobrodi ug. hr. društva i ako su manji, dolaze uvijek i po jačoj buri te- dovito. Iz Boke Kotorske. Ni -za čovjeka dobom poodmakla nije dično sveđer u zapećku sjediti. Svakome članu društva pripada pravo, dapače sveta je njegova dužnost da dobro ne zapriječi, a zlo ne odobri. Gdje je pšenice nađe se i kukolja, ali zlo i naopako gospodaru ako je kukolja više nego li zdrave pšenice. U koliko se može u današnjim u opće nesređenim prilikama govoriti o napredku materijalnom i političkom, priznati je da stoji nekoliko fakata, koji bi, se mogli uzeti kao preduvjet napredka, naravno kod pita- nja strogo lokalne naravi. Vlastodržci i ne- zadovoljnici — molim, da se nitko ne nađe uvrijeđenim, pišem bona fide et studio — izmiriše se. Dapače, provevši mjesnu orga- nizaciju, našli su se zajedno u upravi iste, što je od ne malene važnosti, jer složan rad specialno za kotorske općinare glavna je podloga napredku. Svakako bila je pametna i korisna stvar fuzionirati dvije glazbe, koje su postojeći o sebi napose imale smisla dotle dok su služile kao sredstvo političke borbe jedne stranke proti drugoj. Sada imamo jaku solidnu glazbu, kojom bi se i veći grad po- dičiti mogao. Odstranjenjem vojništva ostati će gra- danima šire polje, da rade za gradske inte- rese. Oko gradnje neodvlačivo nužnog novog hotela biti .će manje zaprijeka, a smijerna je molba na gradske oce da bi urgirali na vladu, da se već jednom kraju privede toli važno pitanje gradske rasvjete. Življenje je s dana na dan skuplje, alf o tom grehota je harčiti riječi sve dotle, dok su bečki gospodari uvjereni, da bi na korist Boke sređenjem trgovinskih odnošaja sa susjednom braćom Crnogorcima, bio ugro- žen položaj monarhije. Bokelji su sasma pro- tivna mišljenja, ali mi se prama onima gore ne razumijemo u diplomaciju, pa šuti i trpi dok ne stigne bolje vrijeme. Blagdani. — Kako u utornik započimlju božićni blagdani, broj na- šega lista od srijede neće izaći. Me- đutim svim našim prijateljima nazi- zivljemo sretan Božić! A i oni neka ne zaborave ,Crvene“ koja im evo i petnaestu godinu svoga života, po- svećena samo na korist i dobrobit hrvatskog naroda, nazivlje sretne blagdane rođenja Hristova. + Nike Majstorović. — U četvrtak popodne preminula je u Gružu Nike, žena gosp. Nika Majstorovića. Sprovod pokojnice obavljen je jutros, a pokopana je u grobištu među "Tri Crkve. Laka joj zemlja! Iz kluba Rad. — Ovaj ogranak So- kola zbilja orijaškim koracima stupa naprijed. U četvrtak u večer bilo je predavanje o uzrocima nemira u Rijeci prigodom sve- sokolskog sleta u Zagreb, te o kulturi tali- janskoj i hrvatskoj, te o sporazumu hrvata 'sa talijanima. Jedan , Braća“.. Prisutnih je bilo do 70. U nedjelju u 6 sati poslije podne go- vorit će g. Dr. Melko Čingrija o položaju u Hrvatskoj. »Klub Slovenski Jug“. Radošću do- znajemo da su jučer dne 21. ovog mjes. Srbi i Hrvati akademičari osnovali klub i to kao podružnicu istoimenog kluba u Beču, da bi združeni poradili oko proširenja jugosla- venske ideje u narodu. Birana je slijedeća uprava: presjednik Josip Barić cand. iur. potpresjednik Dušan Martinović stad. iur., tajnik Mato Krile cand. iur., blagajnik Pavo Matijević stud. iur., knjižničar Vuk Vuletić- Vukasović; sud dobrih ljudi: Dragutin Le- derer stud. iur., Antun Buconić stud. iur. Frano Finelli cand. iur., Dušan Marinović cand. jur., Rudolf Rubčić cand. jar. Zabava u kazališju. — Drugi dan Božića na 26. mj. prestavljaće u Bondi- nom kazalištu Srpska diletantska družina poznatu englesku lakrdiju ,Charleova tetka“ od Tomasa. Čista dobit namijenjena je za nova glazbila građanske muzike. Pravi“ Hrvati. — Dakle upišite nas, a neka se nova uprava zahvali, jer je nepošieno i protuzakonito izabrana“. Ovim riječima brani ,Prava“ svoje postupanje prama ,Sokolu“. Prvo svega o nepoštenju i protuzako- nitosti neka ne govori družina, koja je u Zadrugu upisivala i ko je htio i ko nije htio, samo da uzmogne uzdržati Zadrugu u svojim rukama, a drugo, sve kad bi oni imali pravo, da se tuže, što nemadu, jer su u upravu ,Sokola“ bili birani i njihovi ljudi — to njih ne bi nikad opravdalo, da se po- žure do zakletih dušmana hrvatskog Sokola moliti potpise na svoj utok. Neka se sjete, što su sami pisali o toj mržnji naših Tali- jana na ovu hrvatsku instituciju, pa neka po tome izmjere svoje hrvatstvo“. Što se samog utoka tiče, opazit ćemo, da je Kovačević iz inada mogao ponaditi i 30000 K kao najam za prostorije, ali to ne znači, da je to prava vrijednost njihova. Pa recimo da bi općina pristala na tu ponudu. Što bi onda Kovačević učinio od tih pro- storija. Ili istjerao ,Sokola“, da spremi svoje vino, ili pustio da Sokol stoji pod uvjetom. da ga sluša i primi za člana, dotično u upravu. i Ovo je zadnje po svoj prilici bilo Ko- član je deklamovao pjesmu vačeviću na pameti pa po tomu sudite nji- | pišu, da su oni ustali hovu drskost, kad -<