trijebiti za svoju svrhu, a onaj, koji je to javno izrekao, bio je glavom — Starčević. Na 4. lipnja sastala se županijska skup- ština, da vijeća o nemilim dogođajima. Pod- župan je najprvo ocrtao dogođaje svaljujući svu krivnju na municipij. Njegovi su prije- dlozi išli za tim, zapriječiti, da bi se nešto slično moglo ponoviti, pa zahtijevaju, neka se magistratu digne policija, a ustroji osobito poglavarstvo na Rijeci, kojemu će bit zadaća he samo utvrditi javni mir i poredak, nego također unaprediti duševni razvitak i mate- rijalno stanje riječkog pučanstva“. Proti tomu ustao je dr. Starčević, ve-* liki bilježnik. On priznaje krivnju oblasti — javlja Pozor od 10. lipnja 1862 — ,,nu on bi te krivce samo onda smatrao za uz- rok smutnje, kad bi znao, da pučanstvo ri- ječko nije onom prigodom bilo golo oruđe austrijske vlade, i da one oblasti ponašajuć se onako, kako su se zbilja ponašale, nisu izvršivali naputke, ali upravo naloge i za- povijedi one vlade“. Govornik za tim ustaje proti krnjenju municipalnih sloboština, jer uoružje, koje predgovornik upotrebljuje pro- ti Riječanom, obično (upotrebljavaju despo- tičke vlade proti narodom, a to .je oružje: nezrijelost za ustavnu slobodu i nedostojno uporabljivanje slobode. Tim oružjem služi se i danas austrijska vlada proti županijam NJA Čuvajmo se, da mi županijci ne bu- demo morali do kojičas piti ovu čašu, koju po predlogu pospodina predgovornika napi- jamo Riječanom. Govornik je proti svakoj prošnji i predstavki, a to, jer mu nitko ne može pokazati, da nam je od tolikih proš. nja i jedna uslišana. Stoga on smatra sva- ku predstavku poradi redarstva za ludoriju te zaključuje, da mi na živoj žeravi, na go- lih koljenih proseć, od austrijske vlade ne budemo ništa isprositi, osim, ako bi onoj vladi okolnosti štogod otele“. ,Ne valja vi- kati na riječko popovstvo. Svećenstvo bo riječko, kako i svako drugo, dolazi od re- dovitoga biskupa, a biskupe hrvatske danas imenuje sam kralj. Tako ne biva za doma- ćih kraljevah hrvatskih, kadno je samo sve- ćenstvo izabralo svoje biskupe“. Njegov je predlog doslovce ovaj : »Ne bacati krivnju za ovaj izgred na nikoga, nego opisati točno sve okolnosti i sva pojavljenja oko onoga izgreda, nacrtati ponašanje svih dotičnih oblastih; napomenuti, da je austrijska vlada vazda nastojala hr- vatski narod svakojakimi srestvi zavađati i među se razjarivati, pak nakon toga tačna opisa zaključiti: da je bezuspješno zahtije- vati zadovoljštinu od vlade austrijanske dotle, dok ona primerno ne kazni prave krivce u onoj smutnji. Učini li to ona vlada, zadovoljština je gotova; ne učini li, onda znamo i mi i sav narod, da smutnje, koje se na Rijeci zbijaju ne dolaze od drugoga nego upravo od one vlade.“ Sada je ustao g. V. Milić. On podupire prijedlog podžupanov, ali kad prestavka ne bi uspjela, predlaže egzodus hrvatskih obla- sti iz Rijeke. Kazali naprotiv u svemu se slaže sa Starčevićem, Na skupštini je primljen prijedlog pod- župana. : Raskol među čistima Dakle napokom je počeo da puca do sada neslomivi Frankov obruč. Javlja se naime , da je u čistoj stranci nastao ozbi- ljan raskol. Prigodom blamaže Josefa Franka sa Strassnoffom izbilo je ma javu, da neki odličniji članovi ,čiste“ stranke prava ni- kako nisu voljni služiti kao stafaža za do- govore . Frankove sa tuđinskim agentima. Prigodom sudbene rasprave o Argusu opreke između Franka i nekih zastupnika zaoštrile su se tako da je očiti sukob postao neiz- bježiv. Frank je zahtijevao da mu stranka u povodu rasprave o Argusu izjavi povje- renje. Proti tomu odlučno je ustao Dr. Mile Starčević, uz koga je pristao i narodni zastu- pnik Jerko Pavelić. Pošto je Frank ostao kod svoga zahtjeva, Starčević i tri njegova pristaše u klubu izjavili su, da istupaju iz čiste“ stranke prava. Disidenti osnovat će i svoj posebni list, komu bi dali ime ,,Bog i Hrvati“ a urednikom bi mu imao biti bivši urednik , Hrvatskog Dnevnika“ Šegvić. : Izbori u Garčinu Ovih dana su bili obavljeni izbori u Garčinu za narodnog zastupnika mjesto Bešlića, koji se je :na mandatu zahvalio. Bila su četiri kandidata: koalicije, napred- njaka, čistijeh i seljačke stranke. Pobijedio je kandidat koalicije župnik Dr. Novosel sa 296 glasova, dok je maprednjak Heimerl dobio 81, a kandidat čistijeh 41 glas. Smiješno je, da je samozvani kandi- dat seljačke stranke Stipa Radić dao sve glasove što je imao, svoj jedini, čistima, iza kako se uzalud trudio da nađe pet izbor- nika, koji bi ga kandidirali. Prvome hrv. dnevniku ne da vrag mi- rovati, pa se u dopisu tobože iz Kotora opet zadijeva o opće poštovanoj osobi sudca Trip- kovića. Pošto sada obzirom na političke prilike vlada među građanima sloga, poznata nam je svima zlobna tendencija onakovog zadi- jevanja. Sređenost naših političkih prilika »Hrv. Kruni“ kao da smeta, pa se strogo drži teorija Argusa, a vrši praksu D.ra Franka. Općenito se ovdje drži da je onaj do- pis napisan u samome uredništvu ili da je naručen. A da se pošteni čitatelji ne bi sje- tili, kako se u uredništvu prvog hrv. dne- vnika kalupe dopisi (valjda vršeći ,noćnu službu“), posijali su u dopisu pregršt po- griješaka. ,Hrv. Kruna“ bi naj pametnije učinila, da izmete pred svojim vratima. I- mamo pravo zahtijevati da među nami ne baca sjeme razdora. Kotor, 24 decembra Nekoliho Bokelja. Iz Šipana. Javljaju nam danas žicom iz Šipana, da je jučer u Pragu preminuo otac vrije- dnog i opće obljubljenog liječnika šipanskog Dra Dvotaka. Naše iskreno saučešće! Novo ljeto. — Staro se kotr- lja u bezdan vječnosti, a novo se eto već pomalja. Mi svima našim prijateljima i čitaocima želimo, da m novo ljeto bude puno svake sre- će i svakog dobra. Sretno i beriće- tno neka bude cijelomu narodu na- šemu, neka ga ono približi danu slo- bode i jedinstva, za kojim požudno teži, a za koji se i mi pomažemo ie nim. a truditi da čim prije svane i da se rastjeraju tmine u kojima živemo. Iz Uredništva. Prigodom novoga ljeta moramo da opomenemo naše poštovane pred- brojnike, koji nam duguju za list kroz ovu godinu, a mnogo ih i za više godina unatrag, neka se sjete ,Cr- vene“, koja sada osobito mora da se bori sa materijalnim neprilikama pa neka joj svi pošalju dužnu pret- platu, jer će to, neka budu stalni biti za nju najljepša čestitka za no- vo ljeto. Današnji broj našega lista izlazi u skraćenom obliku radi prenatrpa- nosti posla u štampariji ali će naši čitaoci radi toga biti čim prije za- dovoljeni većim prilozima. Sjednica općinskog vijeća. — Dne 28. o. mj. bila je sjednica općinskog vijeća. Nazočan je bio 21 vijećnik, a trajala od 4 sata do 61/2 po podne. 1. Imenovanje općinskog liječnika za Župu. — Dva su natjecatelja Dr. Baro Fra- nasović sa praksom od 4 godine, i Dr. A. Poljanić sa praksom od 10 g. Vijeće imenuje jednoglasno potonjega. 2. Vijeće prihvaća prijedlog općinskog prisjednika M. Kesovije, da se za popravak puta u Grbavcu potroši od općinskog ba- štinstva do 600 K. Zaključak treba da po- tvrdi Zem. Odbor. 3. G. Gjuru Rašici bila je u svoje doba odbivena molba za mirovinu, jer nije vijeće našlo, da na to ima pravo, a bio je upućen, da cijeni li da to pravo ima, to i dokaže. O toj novoj molbi vijeće je jučer raspravljalo i odbilo je, budući da se ne može pro- silac pozivati na ustanove zakona od g. 18%. po kojim bi on imao eventualno pravo na mirovinu ili otpusninu poslije 5 godina službe, jer je u oglasu natječaja bilo to is- ključeno. 4. U odbor za svečanost sv. Vlaha ime- novani su vijećnici Bogdan, DeGiulli, Keso- vija. Prije biranja iznaša načelnik neke po- tankosti o troškovima za svečanost sv. Vlaha G 1874. općina je potrošila 24. fl.. g. 1875. samo 8 fl. a g. 1879. 54 fl. Ko poredi ove brojeve sa svotama što se sad trpši, razu- mije, kako se moralo stati na kraj rasipanju. 5. Odobrena je pogodba o zakupu jav- nog zahoda na Ribarnici sa Petrom Božo- vićem, po kojoj će općina dobijati 1000 K. "6. Vijeće ovlašćuje upravu, da od novca određena za siromahe odredi, koliko cijeni, za objede u pučkoj kuhinji. Na posljetku je vijeće riješilo neke molbe za pripomoć, povišicu plate, stalnost u službi i nagrade. Inadi! — Gradi se pogorjela kuća Sorgo. Vlasnici hoće da prištede novca pa nalažu poduzetniku, da na onu širinu i du- ljinu kuće stavi proste drvene grede. Sa- momu poduzetniku g. Matičeviću čini se taj nalog čudnovat pa po njegovoj inspiraciji »Crvena Hrvatska“ od 17. novembra 1906. piše u gradskoj kronici: »Započele su radnje za obnovu state nkuće Sorgo.... Ovom prilikom cijenimo, «da bi bilo shodno da građevna vlast wOdredi, neka se pregrade kuće oslone maa željezne grede. Dosad su bile oslo- »njene na drvene, a to je bilo vrlo nez- »godno zbog prostranosti kuće, pa se je pstoga opravdano sumnjalo u solidnost