trijebiti za svoju svrhu, a onaj, koji je to
javno izrekao, bio je glavom — Starčević.

Na 4. lipnja sastala se županijska skup-
ština, da vijeća o nemilim dogođajima. Pod-
župan je najprvo ocrtao dogođaje svaljujući
svu krivnju na municipij. Njegovi su prije-
dlozi išli za tim, zapriječiti, da bi se nešto
slično moglo ponoviti, pa zahtijevaju, neka se
magistratu digne policija, a ustroji osobito
poglavarstvo na Rijeci, kojemu će bit zadaća
he samo utvrditi javni mir i poredak, nego
također unaprediti duševni razvitak i mate-
rijalno stanje riječkog pučanstva“.

Proti tomu ustao je dr. Starčević, ve-*

liki bilježnik. On priznaje krivnju oblasti
— javlja Pozor od 10. lipnja 1862 — ,,nu
on bi te krivce samo onda smatrao za uz-
rok smutnje, kad bi znao, da pučanstvo ri-
ječko nije onom prigodom bilo golo oruđe
austrijske vlade, i da one oblasti ponašajuć
se onako, kako su se zbilja ponašale, nisu
izvršivali naputke, ali upravo naloge i za-
povijedi one vlade“. Govornik za tim ustaje
proti krnjenju municipalnih sloboština, jer
uoružje, koje predgovornik upotrebljuje pro-
ti Riječanom, obično (upotrebljavaju despo-
tičke vlade proti narodom, a to .je oružje:
nezrijelost za ustavnu slobodu i nedostojno
uporabljivanje slobode. Tim oružjem služi
se i danas austrijska vlada proti županijam
NJA Čuvajmo se, da mi županijci ne bu-
demo morali do kojičas piti ovu čašu, koju
po predlogu pospodina predgovornika napi-
jamo Riječanom. Govornik je proti svakoj
prošnji i predstavki, a to, jer mu nitko ne
može pokazati, da nam je od tolikih proš.
nja i jedna uslišana. Stoga on smatra sva-
ku predstavku poradi redarstva za ludoriju
te zaključuje, da mi na živoj žeravi, na go-
lih koljenih proseć, od austrijske vlade ne
budemo ništa isprositi, osim, ako bi onoj
vladi okolnosti štogod otele“. ,Ne valja vi-
kati na riječko popovstvo. Svećenstvo bo
riječko, kako i svako drugo, dolazi od re-
dovitoga biskupa, a biskupe hrvatske danas
imenuje sam kralj. Tako ne biva za doma-
ćih kraljevah hrvatskih, kadno je samo sve-
ćenstvo izabralo svoje biskupe“. Njegov je
predlog doslovce ovaj :

»Ne bacati krivnju za ovaj izgred na
nikoga, nego opisati točno sve okolnosti i
sva pojavljenja oko onoga izgreda, nacrtati
ponašanje svih dotičnih oblastih; napomenuti,
da je austrijska vlada vazda nastojala hr-
vatski narod svakojakimi srestvi zavađati i
među se razjarivati, pak nakon toga tačna
opisa zaključiti: da je bezuspješno zahtije-
vati zadovoljštinu od vlade austrijanske
dotle, dok ona primerno ne kazni prave
krivce u onoj smutnji. Učini li to ona vlada,
zadovoljština je gotova; ne učini li, onda
znamo i mi i sav narod, da smutnje, koje
se na Rijeci zbijaju ne dolaze od drugoga
nego upravo od one vlade.“

Sada je ustao g. V. Milić. On podupire
prijedlog podžupanov, ali kad prestavka ne
bi uspjela, predlaže egzodus hrvatskih obla-
sti iz Rijeke. Kazali naprotiv u svemu se slaže
sa Starčevićem,

Na skupštini je primljen prijedlog pod-
župana. :

Raskol među čistima
Dakle napokom je počeo da puca do
sada neslomivi Frankov obruč. Javlja se
naime , da je u čistoj stranci nastao ozbi-

 

ljan raskol. Prigodom blamaže Josefa Franka
sa Strassnoffom izbilo je ma javu, da neki
odličniji članovi ,čiste“ stranke prava ni-
kako nisu voljni služiti kao stafaža za do-
govore . Frankove sa tuđinskim agentima.
Prigodom sudbene rasprave o Argusu opreke
između Franka i nekih zastupnika zaoštrile
su se tako da je očiti sukob postao neiz-
bježiv. Frank je zahtijevao da mu stranka
u povodu rasprave o Argusu izjavi povje-
renje. Proti tomu odlučno je ustao Dr. Mile
Starčević, uz koga je pristao i narodni zastu-
pnik Jerko Pavelić. Pošto je Frank ostao
kod svoga zahtjeva, Starčević i tri njegova
pristaše u klubu izjavili su, da istupaju iz
čiste“ stranke prava. Disidenti osnovat će
i svoj posebni list, komu bi dali ime ,,Bog
i Hrvati“ a urednikom bi mu imao biti
bivši urednik , Hrvatskog Dnevnika“ Šegvić.
: Izbori u Garčinu

Ovih dana su bili obavljeni izbori u
Garčinu za narodnog zastupnika mjesto
Bešlića, koji se je :na mandatu zahvalio.
Bila su četiri kandidata: koalicije, napred-
njaka, čistijeh i seljačke stranke. Pobijedio
je kandidat koalicije župnik Dr. Novosel sa
296 glasova, dok je maprednjak Heimerl
dobio 81, a kandidat čistijeh 41 glas.

Smiješno je, da je samozvani kandi-
dat seljačke stranke Stipa Radić dao sve
glasove što je imao, svoj jedini, čistima, iza
kako se uzalud trudio da nađe pet izbor-
nika, koji bi ga kandidirali.

Prvome hrv. dnevniku ne da vrag mi-
rovati, pa se u dopisu tobože iz Kotora opet
zadijeva o opće poštovanoj osobi sudca Trip-
kovića.

Pošto sada obzirom na političke prilike
vlada među građanima sloga, poznata nam
je svima zlobna tendencija onakovog zadi-
jevanja. Sređenost naših političkih prilika
»Hrv. Kruni“ kao da smeta, pa se strogo
drži teorija Argusa, a vrši praksu D.ra
Franka.

Općenito se ovdje drži da je onaj do-
pis napisan u samome uredništvu ili da je
naručen. A da se pošteni čitatelji ne bi sje-
tili, kako se u uredništvu prvog hrv. dne-
vnika kalupe dopisi (valjda vršeći ,noćnu
službu“), posijali su u dopisu pregršt po-
griješaka. ,Hrv. Kruna“ bi naj pametnije
učinila, da izmete pred svojim vratima. I-
mamo pravo zahtijevati da među nami ne
baca sjeme razdora.

 

Kotor, 24 decembra

Nekoliho Bokelja.
Iz Šipana.
Javljaju nam danas žicom iz Šipana,
da je jučer u Pragu preminuo otac vrije-
dnog i opće obljubljenog liječnika šipanskog
Dra Dvotaka. Naše iskreno saučešće!

Novo ljeto. — Staro se kotr-
lja u bezdan vječnosti, a novo se
eto već pomalja. Mi svima našim
prijateljima i čitaocima želimo, da
m novo ljeto bude puno svake sre-
će i svakog dobra. Sretno i beriće-
tno neka bude cijelomu narodu na-
šemu, neka ga ono približi danu slo-
bode i jedinstva, za kojim požudno

 

teži, a za koji se i mi pomažemo

ie nim. a

truditi da čim prije svane i da se
rastjeraju tmine u kojima živemo.

Iz Uredništva.

Prigodom novoga ljeta moramo
da opomenemo naše poštovane pred-
brojnike, koji nam duguju za list
kroz ovu godinu, a mnogo ih i za više
godina unatrag, neka se sjete ,Cr-
vene“, koja sada osobito mora da
se bori sa materijalnim neprilikama
pa neka joj svi pošalju dužnu pret-
platu, jer će to, neka budu stalni
biti za nju najljepša čestitka za no-
vo ljeto.

Današnji broj našega lista izlazi
u skraćenom obliku radi prenatrpa-
nosti posla u štampariji ali će naši
čitaoci radi toga biti čim prije za-
dovoljeni većim prilozima.

Sjednica općinskog vijeća. — Dne
28. o. mj. bila je sjednica općinskog vijeća.
Nazočan je bio 21 vijećnik, a trajala od 4
sata do 61/2 po podne.

1. Imenovanje općinskog liječnika za
Župu. — Dva su natjecatelja Dr. Baro Fra-
nasović sa praksom od 4 godine, i Dr. A.
Poljanić sa praksom od 10 g. Vijeće imenuje
jednoglasno potonjega.

2. Vijeće prihvaća prijedlog općinskog
prisjednika M. Kesovije, da se za popravak
puta u Grbavcu potroši od općinskog ba-
štinstva do 600 K. Zaključak treba da po-
tvrdi Zem. Odbor.

3. G. Gjuru Rašici bila je u svoje doba
odbivena molba za mirovinu, jer nije vijeće
našlo, da na to ima pravo, a bio je upućen,
da cijeni li da to pravo ima, to i dokaže.
O toj novoj molbi vijeće je jučer raspravljalo
i odbilo je, budući da se ne može pro-
silac pozivati na ustanove zakona od g. 18%.
po kojim bi on imao eventualno pravo na
mirovinu ili otpusninu poslije 5 godina
službe, jer je u oglasu natječaja bilo to is-
ključeno.

4. U odbor za svečanost sv. Vlaha ime-
novani su vijećnici Bogdan, DeGiulli, Keso-
vija. Prije biranja iznaša načelnik neke po-
tankosti o troškovima za svečanost sv. Vlaha
G 1874. općina je potrošila 24. fl.. g. 1875.
samo 8 fl. a g. 1879. 54 fl. Ko poredi ove
brojeve sa svotama što se sad trpši, razu-
mije, kako se moralo stati na kraj rasipanju.

5. Odobrena je pogodba o zakupu jav-
nog zahoda na Ribarnici sa Petrom Božo-
vićem, po kojoj će općina dobijati 1000 K.

"6. Vijeće ovlašćuje upravu, da od
novca određena za siromahe odredi, koliko
cijeni, za objede u pučkoj kuhinji.

Na posljetku je vijeće riješilo neke
molbe za pripomoć, povišicu plate, stalnost
u službi i nagrade.

Inadi! — Gradi se pogorjela kuća
Sorgo. Vlasnici hoće da prištede novca pa
nalažu poduzetniku, da na onu širinu i du-
ljinu kuće stavi proste drvene grede. Sa-
momu poduzetniku g. Matičeviću čini se taj
nalog čudnovat pa po njegovoj inspiraciji
»Crvena Hrvatska“ od 17. novembra 1906.
piše u gradskoj kronici:

»Započele su radnje za obnovu state
nkuće Sorgo.... Ovom prilikom cijenimo,
«da bi bilo shodno da građevna vlast
wOdredi, neka se pregrade kuće oslone
maa željezne grede. Dosad su bile oslo-
»njene na drvene, a to je bilo vrlo nez-
»godno zbog prostranosti kuće, pa se je

pstoga opravdano sumnjalo u solidnost