RRREREREREROOR8RRRRRRm—=—maau = EHIHEHIRIEENSSEEENEEEINEEE S M O OT I I IO anne nE NENE o o Moe O MA O S AR POR RO \ DA, CL ve. Za to je mnogo nekdašajih pravaša pristupilo u obzorašku stranku, a drugi opet su se odijelili od ,či- stih* kao domovinaši. Napadaji sa čisto“ pravaške strane, bilo na obzoraše, bilo na nekadašnje domovi- nae, oslabiše obe stranke, koje bijahu izgubile upliv i ugled u širokim slojevima narodnim, jer im je ,čista“ frakcija svašta predbacivala, a u prvom redu tobožnji grijeh nagodbenjaštvo. Čaudnovato je da su ova — ne rijetko smiješna — predbacivanja našla toliko vjere u narodu. Navale ,čiste stranke“ skoro su uništile obe protivničke stranke. Da izbjegau razsapu, činilo se ob- zorašima i domovinašima korisnim da se slože, i da osnuju novu zajedničku stranku — ,h rvatsku straqp- ku prava“. Nije bilo nesretnije ideje od ove, ali onima, koli su je proveli, ne možemo poricati patrio- tičnu tendenciju. Oni, videći kako je opozicija još u- vijek nemoćna prema magjaronstvu, mislili su hrv. strankom prava učiniti nešto, što će o narod biti ko- risno, vjerujuči da će složnim radom pobrati više us- pjeha i više pobjeda nad khuenovštinom. Ali baš ovaj savez opriječnih elemenata, nosio je već na početku u sebi klice smrti i propasti. Teško je bilo postići su- glasje izmegju onih, koji ipak vide i u nagodbi dobre strane, i onih, koji nagodbu ne priznavaju ; nemoguće je bilo složiti napredne realiste i poluklerikalne sve- ćenike. Koliko je ,hrv. stranka prava“ vrijedila. dokazuje najbolje njezin kratki život, i činjenica što se ,Obzor“ neće više priznavati glavnim glasilom hrv. stranke prava, — stranke. koje više nema.... Dakle još se uvijek luta. još se uvijek traži način, kojim bi se mogla voditi uspješna politička borba. Svim ovim neuspjesima krivo je najviše to, što dosadašnji vogje nijesu vidjeli da u prvom redu ne vrijedi njihova - metoda. Ovo je otvorilo oči mlagiim ljudima. Nedavno smo dobili novu stranku — stranku naprednjačku, koja je prekinula svim dosadašnjim političkim tradicijama, koja ide za praktičnim i real- nim ciljevima. Možda će naprednoj stranci uspjeti, što nije uspjevalo dosadašnji.a strankama, naime da udari čvrst i trajan osnov za rad, koji bi urodio uspjehom, koji bi marod podignuo i ekonomski i politički. Možda će naprednom strankom u nas završiti era eksperime- nata, era teoriji — možda ćemo dočekati i eru prakse. Tačnije govoreći, najnovije vrijeme nam je doni- jelo dvije stranke, naime naprednu i seljačku. U bit- nosti su obe stranke jedna, samo što nose dva imena. Premda su napredna i seljačka stranka skoro identične premda su osnovane od ljudi, koji su do nedavna pri- padali istoj skupini, — ipak su odma na početku stale jedna protiv druge, i zapale za čas u polemiku. No ipak naši mladi dokazuju, da su bolji od starih politi- čara, koji su bili upravo ugrezli u strančarstvo. Ne- davno se je obdržavala sjednica seljačke stranke, ko- joj je glasilo ,Hrvatski Narod“, a na toj se je sjednici odlučilo izbjegavati svaki sukob i polemiku sa napreti- njacima, koji se kupe oko »Pokreta“. Dapače se je na sjednici seljačke stranke dlučilo da se sa naprednjacima zajednički i radi, kada to budu zajednička pitanja i- ziskivala. Osnutak vlastite samostalne stranke, ili tačnije, izstup iz hrvatske stranke prava — naprednjaci su -“ motivisili nerađom iste, koja ih je priječila ne samo u radu, nego i u borbi protiv magjarona klerikala i pčistih“., Protiv ovih su naprednjaci odlučili zapodjeti odlučnu, oštra borbu. Ovu se odluku ne može kuditi, ali će i sami naprednjaci priznati, da je borba sa ,či- gtima“ nuzgredna stvar, a glavno da je borba protiv magjaronstva i ekonomski, praktični rad. Borba protiv čistih“ mora biti manje oštra, nego li borba protiv magjaronstva. Mladi su bijedili čiste“ u prvom redu za to, što napadajući oporbu (obzoraše i druge), opor- bu slabe i tim najviše vladi pomažu. U istu bi po- grešku zapale naprednjačka i seljačka stranka velikim navalama na ,čiste“ i klerikalne oporbenjake. S druge strane pak ne postižu željenog cilja oštre navale na političkog protivnika, tim stiče važnost, često ne za- gluženu, kao što nema ni ,Hrv. Pravo“, ni cijela ,či- sta stranka“ onoliko važnosti, koliko joj se pripisuje. Ona ne zaslužuje dugih uvodnih članaka, mješte kojih bi kratke stvarne notice bile dosta. Kao što se na- prednjaci spremaju unijeti novi duh u našu politiku, tako nadamo se da će i u polemiku uvesti evropejskiji ton. Polemike dosadašnjih naših stranaka prelazile su često u surovost i prostaštvo. Jednow riječju, nadamo se, da će naše nove mlade stranke imati više pozi- tivnih, nego li negativnih strana. Politika negacije i nuzgrednosti ojačala je magjaronstvo. Sedmični pregled. Austro-Ugarska, Carevinsko je Vijeće sazvano za 24 ovoga mjeseca. — Kako neke novine javljaju, re- zultat konferencija, koje je novi ministar - presjednik Gantseh držao s poslanicama svih stranaka, u glavnom je povoljan. Neposredni razgovori s ministrom - presje- dnikom odstranili su nepovjerenje, koje su neki posla- nici unaprijed gajili prema novcom predsjedniku, a tim su ujedno i zamukli svu štampu bivšega ministra-pred- siednika Kerbera, koja je već bila počela da rovari prti novoga ministra - predsjednika. Pouzdanje u novo- ga ministra uvaljuje se sve to više u bečke krugove. Danas je dobar dio uvjeren, da će mu uspjeti stvori- ti za sebe veliku većinu u parlamentu, koja da će se sastojati od Čeha i Nijemaca. Nijemci se odriču na- predno svoga posadašnjeg pasiviteta, koji je u njih pod Kerberovim ministarstvom postao političkom do- ktrinom, koja je silila parlamenat do lijenčenje i da ne može da radi, — Uvaženi list ,Poljsko Slovo“ piše da je teško razumjeti zašto pristaše Dr. Kerbera sistematski ustaju protiva čeških poslanika a nastoje pogršati njihov od- nošaj prama ministru - predsjedniku Gantschu. Dok su Česi otvoreni i bez i makvih intriga uvjeravali proti Dr. Kerbera i njegova ministarstva, on rovari sa svojim prijateljima potajno, da osujeti sporazum izmegju Če- ha i Nijemaca, oko kojega novi ministar se kini. No i intrige će trudno ovaj put uspjeti. Do sad se barun Gantsch ponašao prema Česima posve korektno. Pri- pravlja tlo, a sam ne istupa iz reserve! Nije istina, što tvrde protivnice sadašnjeg ministra, da je on Česi- ma ponudio predloge, keje su oni odbili, jer ne udo- voljavaju njihovim zahtijevima. Od sad se nije dogodi- lo ništa izmegju Čeha i ministra - predsjednika, što bi preizvelo ili ljepši ili gori odnošaj megju njima. Česi čekaju na program ministra - predsjednika, a prosugji- vat će ga na djelima. Djela ministra - predsjednika će odlučit o daljnoj češkoj taktici. Da Česi vode skranju oporbu protiva novoga kabineta, do sad nemaju razlo- ga, a što će se u najbližoj budućnosti dogodit, ne visi o Česima, nego o njemu — novom miuistru - pred: sjedniku. Eksekutivni odbor mladočeške stranke vijećao je o političkoj sitnaciji. Od moravsko - čeških zastupnik: bio je prisutan Dr. Stranski. Presjednik stranke Dr. Parak prvi je uzeo riječ i govorio o sadašnjoj politič- koj sitnaciji. Napomenuo je promjenu vlade, prema kojoj još nije klub stranke izjavio svoje stanoviste. Novi ministar - predsjednik nije svojim prijašnjim djelima Česima i Slavenima nepoćudan, ali ipak klub stranke, prije nego se odluči na konačno ponašanje prema novome kabinetu, mora čekati djela. Stoga još ovaj čas nije moguće odrediti, kakovu taktiku “đa za- uzme madočeške stranke prema novoj vladi. Iza govo- ra Dr. Paraka otvorena je debata, u kojoj je sudjelo- vao i Dr. Kramarž. Sjednica nije stvorila nikakvih za- ključaka koji bi se ticali dalnje taktike mladočeške stranke, te je sjednica bila čisto informativnog harah- tera. U tom je smislu izdan zaključak, koji glasi: Sje- dnici je bila svrha, da predsjedništvo mladočeške stran- ke izvijesti klub o vijećanjima zastupnika stranke smi- nistrom - predsjednikom Gautschom i da progovori o političkoj situaciji. Izvješće je jednoglasno primljeno na znanje, te je klub stranke stanovište i zaslanike koji su pregovarali s ministrom predsjednikom sasvim pri- hvatio. Izborna je borba u Ugarskoj dosegla svoj vrhunac. U Budimpešti se raširila najveća agitacija u četvrtom kotaru, gdje je za kandidata grof Andraši. Organizacijoni odbor sjedinjene opozicije držao je jučer u ovom kotaru na večer sjednicu, u kojoj se pri- premalo za veliku pučku skupštinu, koja će se održa- vati u rečenom kotaru. Kao pavi govornik ma toj skup: štini spominje se Franjo Kolut, a iza njega će govorit Aponji, a onda Polonji. Isto se tako po svim budimpe- štanskim kotarima svaki dan obavljaju sastanci i skup štine najednoj i drugoj strani. U petom je kotaru razvio svoj programni govor kandidat liberalne stranke Šan- dor, u šestom je bio sastanak eksekutivnog odbora stranke, na komu je odbor podastro dosadašnji svoj rad u izbornoj borbi. Odbor je još izjavio, da je pobjeda liberalnog zastupnika u ovom kotaru sjegurna. Isto se tako javlja, da će u osmom budimpeštanskom kotaru biti sjegurno izabran ministar nastave Berzevici. Isto izborno koprcčanje vlada po svoj Ugarskoj. Gdje su skupštine, razvijaju se programni govori, raširila se velika agitacija ćak i ponajzabitnijim malim selima. Magjari su pobijesnili radi toga što su Rumunji kostituirali nacijonalne partaje. Najviše im brige zadava odvažni korak Rumunja, što su se upustili u izbornu borbu, uzela je ovaj pojav, kao kortešac ju protiva vla- de, te je prosula po zemlji, da tobože vlada podupire pokrete nemagjarskih narodnosti u Ugarskoj! To je zaista velika laž, koja je vrlo dobro korteško sredstvo za opoziciju. Službeni organ magjarske vlade objeloda- njuje što i kako vlada misli o rumunjskom pokretu; Izinegju vlade ili liberalne stranke i Rumunja ili koje mudrago uemagjarske narodnosti nema nikakve sveze, niti je bilo, niti će biti, Vlada stoji i danas na stano- vištu, koje je označio Hieronimi kao ministar nutrnjih posala, kojom je zabranio rumunjski odbor. Ova na- redba ustaje protiva svake narodnosti, kuja se postav- lja na individualno narodno stanovište. Iz toga slijedi samo po sebi da ugarska vlada ovake organizacije na narodnostnoj podlozi unutar granica zemlje me može podupirati. To je stanovište ugarske vlade prema ru- munjskom pokretu. Time nije rečeno da Rumunji ne- maju pravo sudjelovati u izbornoj borbi, jer se tome ne protivi Hijeronijeva naredba, ali ako Rumunji budu zloupotrebit ovu dozvolu, te osnovati trajnu organiza- ciju, tad će vlada već naći sredstva, kojim će ovakove organizacije zastupati. Francuska. Combesov kabinet prošao je kušnju iz koje je isplutao, ali na pola — mrtav! U komori je najavljena debata o politici Combesovog ministarstva, jerbo pet grupa, koji sačinjavaju republikansku većinu, nijesu još bili složni u dnevnom redu, koj: bi se ko- mori imao predložiti. Oporbeni su listovi zato navije- štali sigurni pad ministarstva. Prvi je govorio soćalista Dežan. On je rasprav- ljao o opreci izmegju proletarijata i buržoazije. Zatim je govorio ministar-predsjednik Combes. On izjavlja, da je vlada osudila spijonažu, koja se ugnijezdila u ratnom ministarstvu god. 1904. Većina onih, koji traže da se ukine spijonaža, nalaze se u opoziciji, i to u onim strankama, koje su branile Esterhazija. Zatim je spomenuo reforme o zakonu udruživanja, koje je pro- veo, a ako nije mogao zakon o kongregacijama sasvim provesti, to su krivi financijalni razlozi. Pošto je izmegju ostalih govorio i Žor i žestoko se oborio ma opoziciju, bje predsjedniku komore pod- neseno osam dnevnih redova, Combes se je izjavio za dnevni red Benveni-Martina, kojemu je u glasovanju priznato prvenstvo sa 287 proti 281 glasova. Položaj Combesova ministarstva se smatra uzdr- man, jer sa ovako znatnom većinom ne može se vlada upuštati u veću akciju. * * Rusko-Japanski rat. Ruska manovra. Privatni telegrami iz Tokija jav- lja, da se saopćenje falsifikovanog pisma upravljenog na maršala Kodamu cijeni, da je to ruska manovra, te tim da se hotjelo oštetiti odnošaje izmegju Japana i Francuske. Nagasaki. Štesel je otputovao iz Nagasaki na je- dnom francuskom brodu, koji je otputovao iz luke u po« noći, a to za da ruski oficiri, koji se nalaze na tom brodu ujedno sa Šteselom, ne razgledaju japanske tvr gjave ove luke. Ruski zarobljenici portarturski a čiji je broj 35.000, bit će porazdijeljeni ovako: 5000 u Sengapaju, 20.000 u Semteru a «ali u skupinama od 3-4 hilj tamo amo. Mirski, ruski potnik, koji je kušao da više puty pobjegne iz ropstva, bće zadržan vas svoj vijek y ropstvu. Japanci su pri zajim navalama na ,Sebastopol' u Port-Arturu izgubili- kako se sad javlja — 1% oficira i 12 ljudi. Kina, Rusija je pala Kini oštru notu, kojom je opominje i prijeti, da, uljesti u sjevernu Kinu Turkistan, ako bude dah lagodnosti japanskom kon trabandu. »Pavtrer“ se zove gleski parni brod, koji #y Japanci zaplijenili. Rusko gjemije regba će moć biti izvučene, biva one potopljene u Port-Aru i to neke, a neke ne, 4 to jer su Rusi prije negu se predali, neke od njih! napunili petrolja pak mii. Gibuti. Od tamo jaju, da se u tu luku pribli. žaju dvije velike i 11 ma ruskih gjemija. Kinozi | Rusi se u ečem i slagaju. Tako pri. mjerice redovite kineske e pri ekspedicijama ruskih odjeljenja, uvijek su uza ih, Što priča Štesel o ,ancima? On veli da su to jako uljudna čeljad. Jalje priča, da stvar, da je Port-Arthur pao baš na u godinu, da je to samo slučaj, koji se nije mogosako izbjeći iza kako je bilo osvojeno brdo od 20netra i Erlungšan kao što i Tiungšan. Najviše je pćtila vojsku vijest o smrti Kontradenka generala, ardržavala ih je još samo nada, da svaki mjesec ode, bit će im računan kao cijela godina za pensiju.panci su iza predaje vrlo se ljublježljivo ponašali. Dopi nik. ,Dayli M-a“ priča kako su mu ruski oficiri kazivali, da je bsasvim teško držati red u vojsci u Port-Athur. Oje napokon provalila ćak u magazine likvora i opij: se ali napokon se ipak u- redilo. Mladi ofiiciri da puno tuže na vladu, i svi da su puni revolucijoni ideja. Domae vijesti. Namjesničko pita Govori se da će Handel već dojduće sedmice biti novan namjesnikom u Linzu. Megju kandidatima zaojesničku stolicu spominju se Simonelli, Nardelli, Ku, dapaće tvrdi se, da će no- vim namjesnikom dalnskim biti imenoven opet — vojnik. Po svoj prilici: su kombinacije preuranjene. Pišu nam iz Make, da će se koncem ovoga mjeseca sasvim nastam Dubrovniku dvorski savjet- nik Antun Martecchina kako je u Makarskoj pro- boravio pune 24 god S njegovim odlaskom, piše nam prijatelj, gubi Mska vrijednog, učenog i sve- strano izobraženog čod, koju je u svom radu kao sudac pa i kasnije ka stupio u mirovinu uvijek se zauzimao za grad Maku, pa tako ostavlja u ta- mošnjem narodu trajnlijepu uspomenu Carevinsko vije:Wiener Zeitung“ od 15.0. m objelodanjuje krdljevično pismo, kojim se sazivlje ceravinsko vijeće za ; mj. U prvoj će sjec ministar presjednik Gauć ra-1 zviti svoj program, ?jemu će se povesti rasprava, te će stranke zauzeti 2 stanovište prama novoj vladi. Novo akadomskuštvo. U Ljubljani se je osno- valo jugoslavensko smsko društro , Sloga“, kojemu je svrha pribaviti aćih inžinjera za jugoslavenske pokrajine. Proganjanje š6. Bečko vrhovno sudište u je- dnom sporu češkogimučkoga ,Pozora“, donjelo je riješitbu prema kojože sud zakonitim sredstvima prisiliti odgovornog&dnika periodičkoga časopisa, da izda začetnika inkiirane vijesti odnosnoga časopisa. Prigovor odgovoruurednika, da je obećao diskreciju ili da bi imenovarisca inkriminirane vijesti, pretr- pio štetu u svojeištenju ili imetku, nema se uva- žiti. Vrhovno sudobrazlaše svoju riješitbu time, da bi kazneni postu kad bi odgovornog urednika rije- — Neka, Bogu hvala, baš mi je drago, čitaj dalje, molim te. —.... Ivo Monaldi, Serafin Zamanja, meštar Pe- ro mastijoc, Ivo Baro Nalješković, Jero Sorgo, meštar Gašpar Gatarić Ivo Fačenda, notar Frano Parisini, spičar Roko Fagjari, Stijepo Nenko. — Lijepa kita u sto dobrih časa, usklikne Ćesar! . * * Mjeseca Lipnja 1543. godine udaren je temelj crkvi sv. Roka, a temeljni kamen zaklačio je svojom rukom arćibiskup Trivulcije, Gradnja je crkve trajala 13 godina & stajala je 1859 dubrovačkih dukata, a to: 659 dukata se skupilo od milodara braće; 200 dukata je ostavio u tu svrhu Miho Valentin Sorgo svojom oporukom 1556; 100 du kata je takogjer u tu svrhu ostevio oporukom Ivan Dabrovčanin, rečeni Dero, trgovac u Sofiji, & donijeli su ove dukate iz Sofije i predah braći Vlaho Hiaqilo i Niko Bršica; te onih 500 dukata, koje smo gore spo: menuli. Crkva je dakle godine 1586 bila gotova. Nu ipak je sasvim uregjena bila stoprv 1592., jer se od 15:6. do 1592. u nutrnjosti crkve uvijek nešto načinjalo, tako primjerice: bila je iznutra oklačena, popločana, načinjen je kor od kamena i zgradio se balatur, Troškovi su ovili radnja iznašali 306 dukata. Crkva je dakle bila potpuno gotova i % dvora i iz nutra 1592., a potrošilo se svega skupa dukata 1665. Godine 1588. na prvi Lipnja bje ova crkva po: gvećena od mrkanskog biskupa. Kapelan je bratstva u to vrijeme bio neki pop Vicko, koji je |sakupio toliko milodara, da je sagradio u erkvi još jedan oltar po- svecen Majci Boži;oj, za koji je potrošio okolo 100 dukata. . s . Bratovština je opstojala sve do dolaska Francuza, koji su je ukinuli, & crkvu uzeli za svoj erar, te ju je kao takovu i Austrija od Francuza primila. Vojnički je erar crkvu sve do godine 1899. umajmljivao kao ma- +» gazin, te je opet te godine bila nastojanjem zaslužnog dubrovačkog biskupa D.ra Josipa Marčelića povraćena kuriji. Od tada se svake godine na sv. Roka u njoj slavi rečeni svetac, a inače preko godine svake se nedjelje u njoj služi sv. Misa, na koju dolaze učenici pučke i gragjanske škole. Josip Onyszkiewioz. Naši narodni vezovi. Veseli nas, što se je hrvatska literatkioja Jelica Belovićevatako svojski zauzela za podizanje toga na- šeg velikog narodnog blaga, za naše vezove i nošnje. Njezin lexikon, u kome pribire i iznosi tu našu diku od starine — divno je i epohalno djelo! Ali u našoj publici, naročito ženskoj publici, vlada veliki, veliki ne- haj za sve što je hrvatsko. Samo zato ostao je napomenuti leksikon nepoznat, ma da već punih šest godina izlazi kao prilog uz sa- rajevski ,Školski Vjesnik“, te je donio oko 600 narod- nih vezova i k tome ilustracija, i veliki broj tehničkog dotičnog nazivlja, te raznih vijesti iz tkalačke i vezi- lačke struke i iz područja školskog i svakog ručnog rada uopće. Koliko ih je u nas, koji taj golemi rad (kog je jedan profesor iz zagrebučke akademije prozvao epohalnim radom) samo i po imenu poznadu ? Koliko ih je bilo, koje su se odazvale pozivu one spisateljice, koja je gotovo posve sama svu onu veliku gragju sa- kupila, jer joj poziv za pomaganje ostade glas vapiju- ćeg u pustinji? Koliko je uaših književnika i spisate ljica u javnosti o toj grugji dosele pisalo i naš ženski svijet na nju upozorilo ? — Nikoliko. Nužno je dakle, da i mi o tome progovorimo. Nehaj, nebriga, indolencija u stvari, koja je više nego ikoja druga taj čas zaslužila interes, pažnju, jer je više nego ikoja drugi aktuelna, potrebna i ako baš to volite i — moderna i apa'tna. Iz radiva Jelice B. vadimo ovo : Umjetnost vezilačkih tehnika tako je velika u našega naroda, da se punim pravom može reći, da ga “-w (osim možda na Istoku) nikoji narod nije nadkrilio, 1 ni u koga maroda nije se ta umjetnost tako razbu- jala i razgranila kao u nas. A isporegjujući našo na- rodne vezove sa sličnim umotvorinama drugih naroda, naći ćemo kod nas po gdjekoji komad, koji je sa umjet- ničkog gledišta daleko savršeniji od tugjih proizvoda. Naš narod od davnine nije za vez štedio ni muke ni vremena, jer te radove nije namienio prodavati, nego su mu bila kućna dika, domaća dragocjenost ili su slu- žili kao dar gostu, znancu i prijatelju, A poznata je gostoljubivost u našega svijeta : goste ih najbolje, naj- milije, najdragocjenije. Bože sačuvaj, da bi ikoja dje- vojka ili žena podnijela, da se njezinome daru, njezi- nome vezu ko naruga! I zato bi one uložile u taj po- sao sav svoj trud, svu svoju vještinu. jedna bi se nad- metnula na drugu, jedna bi natkrilila drugu, a često i samu sebe, kako sam o tome već pisala i u ,Nar, No- vinama“, u ,Osvitu“, u ,Narodu“, u ,Jedinstvu“, u Novom Listu“ i u još jedno deset drugih listova. A u koje nijesam dospjela pisati, te molim, da bar ove retke preštampaju, kako li se zanimanje za na- še vezove po svoj lijepoj našoj domovini rascvalo. Bože daj!“ . % . U svih su vezova hrvatskoga stila ornamontalne kompozicije veoma zanimljive i krasne 1x tako obilne, da bi trobalo još mnogo truda i vremena, dok bi se iskupile iz naroda. Ono štote ruke imamo u zbirkama javnim i privatnim, uije ni polovica svega, što se još krije po starim sanducima i zakutcima. Motivi za ovu vrstu vezova obično su geometrijski. sa malo iznimaka (dosta nespretne stilizacije ljudskih i životinjskih obli- ka u krstačkim vezovima). Vezilja mora da radeći uzor- ke brojem pomno broji žice osnovne i utke, Prodjeva- jući iglu vadi ona obično iz glave najkrisnije i naj- komplikovanije uzorke i tako joj se ovi mitematičnim redom nižu po žicama tkiva (obično lansna platoa, retkuša ili pamuka čerećeta). I narav sams ove vezi- lačke tehnike zahtjeva, da se motivi ovih vezova osni- vaju na pravilni/Ometrijskim likovima. Pa da naša vezilja nije niksiruge tehnike vezla, nego jedino ove, dale bi joj zaista svjedočbu, da su a aje ve- oma plodne spc$8ti: dobro oko, smisao za raspo- znavanje i ocjenje, te upotrebljavanje boja, osje- ćaj za pravac, blike, pa jak nagon za stvaranjem, za gradnjom. nje ima prirogjenog umjet. ničkog osjet u tolikoj mjeri. da je ona za čudo sposošhvatiti govor oblika, a nikadt nije učila geometrizakone ! Koliku strpljivost iziskuje ova tehnika, »Q vezena! A ipak ju maše vezilje gotovo mnogoPrigrliše, nego vezove po pismu, jer u ovima : 0nolikog čara tehničkog savršenstva. Valja naime :i to, da su sve naše tehnike vezene brojem sa lica naličja jednako lijepe, čiste i uku- sne, (U Bosožato i zovu jednolični-vezovi, — oko Petrovca). K'e Nijemci ponose i gizde sa jednom jedinom svoj 1olbeinovom tehnikom (na dicu i na naličju jedne; & što će reći, kada čuju, da u nas ima čitav n#0 trideset) raznih tehnika. kojima po- stizavamo nine ili jednolišce-vezove ? | Hvale ijedno, što Jelica Belovićeva iz zaboravi i padanja diže te naše narodne umjet- nine i što € da joj u tome lijepom poslu slabo ko pomaže, idk neustraštvo i odvažno napred, čvrsto uvjerena, +e dobro sjeme u narod naš i jakim po- uzdanjem, % uroditi dobrim plodom za Boga i za Hrvatsku. 4%, iskrenost, političko poštenje, samo- priegor i jičnost, koje su njezin rad do sada pred - vodili, pre ga i unapred. Jer se samo tim putem dolazi doede. — Gospoja Jelica od sve duše mrzi političko ijaštvo i špekulaciju, i puste fraze o ro- doljublju) kojih najznamenitije naše narodno bla- go propi? i ovom zgodom moli, da joj se pošalju opisi na nošnje i vezova iz sela (osim iz Kona Kotora, jer to ima već), a imena sabi- rača doje novine kao i dosele, (Adresa: Bernad- zikow u Ključu, Bosna.)