dužnosti svjedočanstva, normirao za njega iznimku,
nije, a ustanova kaznenog postupka, prama kojoj
svijedok ovlašten uskratiti svijedočanstvo, kad bi
njime nanio sebi štetu u časti ili imetku, da ne vrije-
i u svakom slučaju.
Sindakat cislitavskih novinara bez razlike naro-
nosti sazvao je u Beču prosvjednu skupštinu, na ko-
oj će prosvjedovati proti ovoj riješitbi.
Hrvatski i srpski kurs u Pragu. Javili smo kako
u se hrvatska i srpska akademska društva u Pragu
Hrvat“ i ,Šumadija“ preselila u jedne prostorije, da
zmogau složao djelovati, ne samo u pitanju hrvatsko-
rpskog zbliženja, nego i u ostalim pitanjima, koju su
am zajednička i koja nas tište. Sad su oba društva
jednički uvela hrvatski i srpski kurs za sve one, koji
oće učiti hrvatski. Tim je dana prilika Česi-
ma da badava nauče naš jezik, i da se bolje upoznaju
s našim prilikama, jer će pomenuti kurs, osim poduča-
vanja jezika, nastojati da što bolje uputi Čehe u naše
prilike.
Nemamo riječi, da dovoljno pohvalimo ovaj rodo-
ljubni pothvat naše omladine u Pragu.
| Talijani, Hrvati, Nijemci“. Pod tim naslovom
donio je ,Dalmata“ od 14 0. m. vijest, koja je inte-
resantna Za današnje prilike.
Na jednom parobrodu iz Trsta u Dalmaciju puto-
vali su tri Nijemca. Preko večere počeli raspravljati
glasno o politici bez obzira na ostale, putnike, koji su
večinom bili iz Dalmacije. ,Sada, kad smo ostavili Pulj“,
zapita jedan od njih, pkuda idemo“ ? ,U Dalmaciju“,
odgovori mu drugi, ,zemlju, koja se tugji majci do-
movini Njemačkoj“. Onaj prvi začugjen zapita drugoga ;
sima li možda u Dalmaciji Nijemac4, ? Nijemac& i te
kakvih ! Dalmaciju — nastavi onaj drugi — čeka sjaj-
na budučnost, jer počimlje stavljati se pod okrilje nje-
mačke kulture, koja je jedina kadra preporoditi je.
Doći će vrijeme, i nije daleko, kad će po lijepom ja
dranskom moru ploviti i zapovijedati Nijemci, a ger-
manski će orlovi raširititi krila na ovom lijepom nebu,
pod kojim smo bili kao prezreni gosti, Trst je naš;
Palj je vojnički zauzet od braće; a uz prkos Talija-
nima nalazi se usred grada njemačka gimnazija. Gle-
dajte lijepi i ubavi otok Mali Lošinj, gdje ne ćete
naći niti jednog urogjenog Nijemca, a ipak gospoduje
njemački jezik, dapače misli se utemeljiti i njemačku
gimnaziju. Zadar, glavni grad Dalmacije, lijep i prija-
tan gradić ponjemčiti će se sasvim, pošto se već ma
svim nastancima govori naš jezik i nemože biti, neću
reći činovnika, ma niti državnog službenika, koji ne-
bi znao njemački. U Šibeniku, u Spljetu, u Dubrovniku
naš je jezik dosta raširen. Vidite, dragi prijatelju, iz
Berlina ide zapovijed, a Beč ju izvrši, Onaj naš dobar
prijatelj Dr. Kerber poslao nam je nove činovnike Nijem
ce i veoma oprezno nije htio imenovati za namjesnika
jednog Dalmatinca, nego je jednim potezom pera poslao
jednog Nijemca sa svom prtljagom, kočija, i tovarčići-
ma. Barun Handel Nijemac u duši i tijelu, spasiti će
u malo godina našoj civilizaciji cijelu Dalmaciju, Me
je samo njemački sluzbeni jezik na namješašštvu, 7 41-
na je i izričita naredba poglavarstvima, da u nutrnjem
dopišivanju upotrebljavaju samo njemački, Pošta finan-
cija i sud a iariiaju se, a ti je dobar korak, što smo
učinili. A sad moramo misliti na škole. Za dvije godi-
ne treba podignuti u Zadru, gdje je i sada pučka škola,
koju pobagja mnoštvo dječaka i djevojčica, njemačku
gimnaziju, koja će srušiti talijansku, koja postoji u
onom gradu. I tako će slijediti u drugim mjestima Dal-
macije. Dvije narodnosti u Dalmaciji: Hrvati i Talijani
borili su se jedni proti drugima, kao dvije vojske, a
mi smo se oslanjali na Talijane. Broj. koji sačinjava
snagu, pobjedio je neznatnu vojsku talijansku i mi smo
nikli na lješinama Talijanaca. Talijanima je, dragi moj,
dogorjela svijeća i sad nam je slobodno polje. Naši će
sa one četiri riječi, što ih zlo mauče, t. j.: Naprijed,
dobro, sluga, moj naklon“ ; pokušati d& primame i Hr-
vate, koji ipak, na žalost, počimlju otvarati oči, Ali mi
ćemo ostvarajući dalje naš program izigrati i Hrvate i
Talijane“.
Bez ikakvih komenata !
Nova hrvatska izvorna opereta. Hrvatska sklada-
telj prof. Franjo S. Vilhar predao je upravi hrvatskog
kazališta novu operetu u 3 čina Obitelj Klafratič“, za
koju su napisali ,libretto“ Viktor Badalić i Arnošt Grund.
Iz novinarstva. ,Obzor“ javlja, da je vrhbosanski
nadbiskup Stadler dobio od bosanske vlade koncesiju
za izdavanje novog klerikalnog dnevnika, koji će se ti-
skati u tiskari ,Vogler i drugovi“. List će ugledati svi-
jetlo u travnju.
— U Sisku počeo je izlaziti dva puta mjesečno ,Na-
predni Obrtnik“ strukovni organ maloobrtničkog napre-
dnog stališa, kojega preporučamo osobito našim obrtni-
cima.
Hrvat — biskup Srbina. Prigodom pravoslavnih
blagdana pisao je kotorski biskup Uccellini pismo u-
glednom Srbinu u Kotoru, kojim mu je čestitao blag-
dane. U svom pismu biskup Uccellini izražava želju,
da bi se.g. 1905 još više učvrstila trajna sloga i lju
bav izmegju Hrvata i Srba ,sinova jednoga naroda“,
koje su do sada dijelile jedino umjetno stvorene
zagjevice“.
Izbori u Puli. U ponedjenik započeli šu izbori
za općinsko zastupstvo grada Pule. Treće tijelo bira
od 16 — 21, drugo na 23, & prvo na 24 0, mj. Li-
stane su tri izmegju kojih je i listina Hrvati i Slove-
naca, kojima je na čelu Dr. Laginja, i koji za prvi
put stupaju u izbornu borbu. Ako slavenska listina
podjedi u trećem tijelu, onda ima nade, da će pobje-
diti i & drugom. :
Mirko i Stevo Seljan. Rijeka Parana dijeli dvije
južno-američke države: Braziliju i Paragvay. O ovoj
rijeci, koja tvori divne vodopade, govorilo se je već
prije, nu istražit ih, snimiti fotografije i učiniti topo-
grafsku njihovu snimku, pošlo je za rukom samo na-
šim zemljacima braći Mirku i Stevu Seljauc, koji su
tu nedivno i Abisiniju proputovali te na povratku u
domovinu držali vrlo zanimiva predavanja. O ovom is-
traživanju Seljana u južnoj Americi već je takova knji-
ga u španjolskom i francuskom jeziku provigjena to:
pografskom kartom ; 80 malih fotogradja i jednom od
1 m. 50c. velikom panoramskom slikom. Hrvatski tekst
ove knjige poslan je ,Prosvjeti“ u Zagrebu, gdje će
opisi ovog putovanja izaći u svoje vrijeme kao i pri-
jašnji opisi puta, koji su braća Seljan poduzimali.
Putovanja dakle braće Seljan k vodopadima silne
amerikanske rijeke Parane uredili su potpunim uspje-
hom. Znanstvena društva i naime u Buenos-Ayres pra-
tili su budnim okom njihova istraživanja, posvećivale
posebne članke a kad je list ,La Nation“ donio uz
njihovu biografiju, istraživanja a njihove slike nazvao
,Magjarski istraživači“, poslaše braća Seljan u isti list
izjavu, u kcjem razjašnjuju istom, da oni nijesu nika-
kvi Magjari, niti da oni s Magjarima imadu kakva posla.
U kazalištu ,Odlom“ držali su braća Seljan pre-
davanja o ovim znamenitim istraživanjima. Ovim pre-
davanjima prisustvovao je uz presjednika republike naj -
bolji svijet gragjanstva u Buenos-Ayres.
Savez hrv. sokolskih družtava“ odlučio je pri
rediti prednjački tečaj u ožujku o. &., da se time po-
mogne velikoj nestašici dobrih prednjaka i vogja te
učitelja u hrvatskim sokolskim družtvima. Na tom te-
čaju predavat će se slijedeći predmeti : gimnastika (prak-
tično i teoretično), povijest gimffastike, anatomija. fizio-
logija, prva pomoć kada tko nastrada, igre, mačevanje
i floretovanje. Rok prijave za tečaj ustanovljen je do
25. veljače. Tečaj će se obdržavati, ako se prijavi bar
šestoricu kandidata, koji su bar nešto praktično izvjež-
bani u tjelovježbi. Sve potonje upite za tečaj daje
vogja ,Saveza“ Drag. Šulce — Zagreb, zgrada Hr.
»Sokola“ -— Sveučilištni trg. Tečaj završit će se izpi-
tom, a polaznici dobit će i posebne svijedočbe od u-
prave ,Saveza“, Tečaj obdržavat će se u zgradi ,Hrv.
Sokola“ u Zagrebu.
Banovinske stvari. Na 12 o. mj. sastao se je opet
hrvatski sabor. Dr. Mile Starčević interpelirao je vladu
o posljednim gospičkim dogođajimi. Predlog nar. zast.
Dr. Bogoslava Mažuranića u predmetr progona Dr. Fran-
ka Potočnjaka nije se mogao raspravljati, jer Dr. Ma
žuranić nije bio u saboru radi bolesti.
— Ovih je dana na dnevnom relu rasprava o pro-
računu, u kojoj su do sada sudjalovali od opozicije
Rubetić, Harambašić, Šušel. ,Dobra i poštena uprava“
nastavlja Khuenovu praksu, jer iza izvjestiteljiva go-
vora nije ni tražila od sabora votiranje proračuna.
— Uprava ,Matice Hrvatske“ sizvala je na zastjev
15 članova izvanrednu glavnu skupštinu za 29 o. mj.
te je dnevnom redu, kojega su predložili petnaestorica
potpisanih članova, nadodala još neke svoje tačke. Ovaj
postupak uprave pobudio je u književnim krugovima
ogorčenje, te se govori da hnjiževnici neće u opće ni
poći na takovu skupštinu, nego da će se sastati u ,Knji-
ževničkom društvu“, odakle će Matica“ poslati svoje
resolucije, te prekinuti š njom svaki odnošaj.
— Općinska poglavarstva u Hrvatskoj dobila su od
vlade nalog, da imaju u što kraćem roku sastaviti iz-
borne listine, i što prije provesti običnu reviziju istih,
te podnijeti ih zemaljskoj vladi. Iz tog požurivanja za-
tljočnje se, da će u Renovini juš ovog proljeća biti ra-
spisani novi izbori.
— Ostavka prof. Pasarića na uredništvo ,Obzora“
bila je primjena od ravnateljstva »Dioničke tiskare“
Usljed toga predao je Pasarić odma redakciju u ruke
Dr. Šime Mazzure, te je definitivno istupio skupa sa,
Dr. Heimerlom i H. Krizmanom. U redakciji ostaju sa-
mo dva stara člana: g.dja. Zagorka i Gršković.
e Th
nE PREPORUČUJE SF PAZI-
IMA [i |S A TI NA OVAJ ZNAK, ČEP SA
IMAM HUI (4 OGNJANIM ŽIGOM, KAO
ceuiin) ŠTO NA CRVENU ETIKETU
\GIESSH! IB! € ORLA KAO ZAŠTITU PRO-
NJI 7! ČESTIM PATVORENJI-
A: 384
Mattoni's Giesshibler Sauerbrunn.
Gradska kronika.
Ovogodišnji prirogjivači svetkovine sv. Vlaha su
gg. Niko Mirošević pl. Sorgo i Božo Raše.
+ Pavo Radulić. U utornik num iz Slanoga stiže
tužna vijest, da je tamo preminuo u najboljoj čovječjoj
dobi hrvatski omladinac Pavo Radulić, Od nekoliko vre-
mena_poboljavio je on na teškoj bolesti, kojoj je tražio
lijeka u lijepoj dubrovačkoj okolici, ali sva ujegova na-
stojanja nijesu ga mogli izbaviti od pohoda nemile smrti.
Pokojnikovi kolege i prijatelji žale za njim ne sa
mo kao za oduševljenim pobornikom narodne ideje, već
i za prijateljem, koji je iskrenošću i prijaznošću znao
osvojiti svačigovo srce.
Pokoj mu vječni!
Sjednica piedes Vijeća bila je u prošla subotu
dne 14. o. m. Na ispraznjena mjesta općinskih prisje-
dnika g. grofa Brnje Caboga i Dr. Salamona Mandol-
fa bjehu izabrati gg. Antun Milić i Ivo Račić. Bi o-
dobrena pogodba sa Nikom Korf za biranje općinskih
odredbina n& Ponti za g. 1905. uz zakupnu cijenu od
Kr. 2096:01, Pretresalo se je o ustupu crkve i 0 pro
daji samostana Sv. Jakoba na Pločama, ali pošto se
vijećnici u ovome predmetu na nikakav predlog nijesu
mogli složiti, bi skinuto sa dnevnog reda za ovaj put.
Bi odbivena molba Pere Kristović, za predaju jednog
malog komada zemljišta na poljani ,Iza Domina“, U-
datbene potpore iz Amerlingove zaklade za godinu 1964.
bjehu dea Mari Petronio rogi. Devo i Luci Majić
rogi. Marić. Bjehu izabrati novim članovima u povje-
renstvo mjesne ,Javne Dobrotvornosti“ gg. DeGiulli
D.r Ivo, Liepopili kan. Ante, Mičić Božo i Stahorović
Marko. Bi podata opskrba ljekova i ove godine g. Ma:
tu Šariću. Bi odobrena pogodba izmegju g. Kosta Hop-
pe kao administratora ostavštine pok. Vlaha Klečka i
Ernestine ud. Weiss za najam dučana na Placi za 6
godina uz j
cijenu od K 960, uvjetom da se obveže unaj
miteljica, da poviše dučana neće izvjesiti nikakove ta-
ble, koju u koliko se tiče oblika i jezika ne bi Općin:
sko Upraviteljstvo odobrilo, Vitu (iolešu čuvaru umo-
bolnih na Nuncijati bi povišena mjesečna plata od
K 50 na K 30. Andru Devu_ općinikom poslužniku bi
povišena plata od godišnjih K 900 na K 1000. Bi po:
djeljena pripadnost Niki ud, Krasovac sa maloljetnom
djecom Karle, Ivo, Luigja i Jako, Franu Krasovac k.
Frana, Robe tu Krasovac pok. Frana, i Hoffmana Iva-
nu, Bazdan Petru, i Matu Brbori pok. Balda.
Koncerat. Sutra dne 22. o. m;. priregjuje gospoja
Bianca Basor uz dobrohotno sudjelovanje gg. De-
., e
toni, E. Gonano, i ,Hrvatskog amburaškog Di.etan
skog Društva“ koncerat u Bondinom kazalištu, sa veo-
ma biranim programom. Početak tačno u 7 sati na večer.
Crni dani. Velike promjene u temperaturi te u
povodu za tim širenje kunjavice dovelo je do toga, da
u gradu nema kuće, gdje kogod ne leži. Pomor je u
Dubrovniku dostigao broj, kojega se ljudi rijetko sje-
ćaju. U četvrtak je umro u gradu 7 ljudi. Što je sla-
bo bilo, boljetica je zanijela. Osobito su česte bolesti
na dušnim organima. Kako neće, kad se ovake zime i
ovako nenadnih promjena ljudi ne sjećaju ? Osobito
nam neugodne vijesti dolaze iz mjesnih škola. Pučku
školu ne posječuje ni četvrtina učenika, a u Gimnaziji
ih je četvrtiua bolesna i to dosta njih od pleuritis.
Ovo je najbolja ilustracija našim tužbama o školskim
zgradama, ali suza naša nema roditelja,
Izvinit će naši čitaoci, da list evo drugi put izla
zi kasnije, jer su neki slagari oboljeli.
Pomozite i nas. Piše nam prijatelj iz Župe. Ne
samo ima siromaha u gredu već ih ima i po selima,
razmjerno više nego u gradu, koji ue imadu djela od
»Amerlingova kruha“, ,Stanka sv. Vlaha“, ,Blagog
Djela“, i t. d. U gradu ima dosta siromaha koji su do-
stojni milosti, ali ima ih takogjer na žalost koji su si-
romasi radi lijenosti, vieija i možda iste potpore.
Po selima nije tako, već radi nerodice. Ne primjer ove
godine izdala je ljetina radi dugotrajne suše, a zima
uništila je ono što je ostalo od suše, i napokon groz-
nicu su nametnuli Župi. Bijedni težak radi po cijelu
godinu i napokon se dogodi da je radio zaludu, jer ze-
mlja nije dala ploda, ili je dala kolikoćom nedostatno
za prehranu, a ni onolikom kolikom bi odgovaralo na-
pornom težačkom radu izveden pod žarkijem suncem,
išom. zimom, vjetrom i što je gore praznim trbuhom.
Dakle kukavan seljak dostojan je potpore (makar gore
hrane) i iz mnogih pogleda i njemu podpora bi služila,
za utažit bitni glad i ne bi dala povoda ta potpora da
on zanemari svoj svakdašnji rad i postane siromah od
zanata. Pošto u Dubrovniku kojom Općini pripada-
mo i mi, osniva _se poć dobrim auspicijam jedno
humanitarno društvo. koje ne gledajuć na rodno mjesto,
nek se dostoji pomoći i nas.
Odgovor. Na dopis u cjenjenoj ,Crvenoj Hrvat-
skoj“ od 31. presinca pr. god. pod naslovom: ,Prima-
mo i rado uvršćujemo“, — koje sam sastavio dogovor -
no sa nekoliko članova ,Zadiuge“ u najboljoj namjeri,
jer nije bilo drago ni meni ni mojim drugovima čitati
u br. 52. p. g. ,Crv. Hrv.“ dopis pod naslovom , Naši
čisti“, pošto nije odgov&rao potpunoj istini. a mogao
je i štete nanijeti našemu društva. Cijenio sam da je
najzgodnije iznijeti trijezne i ozbiljne riječi izrečene od
novo biranog presjednika g. Vlaha Pate, s kcjima je
na žalost za malo dana bio dokazao da je n& svome
mjestu. Tako sam se služio samo činjenicam, spravan
svakoga — kao uvijek — koji bi se osudio lažima po-
bijati istinu — prikazati u pravome svjetlu. G. Vlaho
Pata u ,Hrv. Kruni“ od 14. t. mj, megju domaćim vi-
jestima, megju ostalim izjavlja: ,da nije istina da se
on bilo komu izrazio, ako je do sada bilo strančarenja
u ,Zadruzi“ od sada ga ne smije biti“. Kada sam pro-
čitao u ,Kruni“ ovu izjavu, ostao sam začugjen nevje-
rujući sam sebi, da čovjek u svojoj svijesti može i ho-
će sam sebe pred javnost lašcem prikazati. Odmah sam
pošao kod g. Abela Kukuljice prošlogodišnjega presjed-
nika ,Zadruge“, koji je hodio ma lijevu a ja na desnu
g. Vlahu Pati, iza sjednice biranja Uprave za g. 1905,
uz Placu. G. Abel Kukuljica mi je tu odma izjavio
oda je spravan potvrgjeti, što je čuo na svoje uši, od
g. Viaha Pate, da ako je do sada bilo strančarenja u
Zadruzi“, od sada ga ne smije više biti“. I suviše da
nas je pitao g. V. Pata: ,A što su to .čisti“ ? Ja ne-
znam što to hoće rijet“. Sve ovo vrlo dobro ža g. Vla-
ho Pata, da je nepobitna istina. Pak navrjeme se si-“
krio iza busije s riječima: ,S ovim sasvim završujem
a sada slobodno mu je napinjat svoje strijele lijevo i
dasno“. Bolje bi bio uradio da je završio sa onom na-
šom starom: ,u laži su kratke noge“.
Nije istina da je u ,Zadruzi“ samo jedna stran-
Ta svetogrdna navika, dok se protivi svakomu
načelu vjere krstjanske, i oboružava desnicu Božiju na
teške pedepse, istodobno meće sumnju na sam glas u-
ljudnosti i pobožnosti što ga je uživao do sad naš mi-
li zavičaj.
Psovka je znak pokvarena uma i srca, zločinstvo
bez naslade i koristi. koje se neda nikako opravdati.
To zloćinstvo negda bilo je teško kažnjeno od samijeh
pogana, a i sad kod nas od sudbenogga zakona nije bez
jake pedepse, jer su svi zakonodaoci uvjereni, da ako
je zločinstvo psovati vrhovnoga vladara, mrogo je i ne-
izmjerno gore, psovati Vladara i Stvoritelja svih kra-
ljeva, Svemožnoga Boga. —
Zato, da bi se na.koji god način dalo konca o-
some kobnome neredu, mi dolje podpisani odlučili smo,
u ime vjere i uljudnosti, prosvjedovači ovijem pismom,
proti svakoj svetogrdnoj psosti, i istodobno oprijet se,
po mogućrosti, svakomu nje napredku, slijedećim vjer-
skim i uljudnim srestima :
1. Revno nastojati, po mogućnosti, da roditelji,
gospodari i starješine, u kućam. dućanima, gostionicam,
radioricam zabrane svaku psovku, kletvu pod njihovu
odgovornost.
9. Ukoriti zgodno, ili opomennti ljubezno brata
svoga na svigjenje, postižuć milost kod njega.
3. Čujući psovku ili kletvu, podat čast Bogu, go-
voreć u sebi ili glasno Budi hvaljen Bog.
4, Nastojati da bi koga od svojijeh prijatelja ili
poznanaca pritekli u ovo naše kolo, da bi se tako pro-
pagauda proti psosti širila svuda na obranu vjere i u-
ljudnosti naše. (Slijedi 70 potpisa).
U ime zakona. Uprkos tužaba i zaključku Opći-
ne, pošto Vladi nije drago, da se dira u Cabogine ja-
me, ove slijede i naprijed pune vode, buduće ognjište
komaraca. Nu čigove interese zastupa Vlada ? Države.
A jeli glasovita tvornica korisna za državu? Nije. A
zašto nije? Zašto je do sada država potrošila nreko
12.000 K radi onih jama i morat će potrošit joč. — ino-
go više. A s drnge strane koliko manje vojnika radi
kržljavosti i iseljivanja ? I uopće propast naroda nije
li i države? Doista jest. Dakle s ovog pogleda morala
bi Vlada doskočiti zlu groznice. Vladi nije tajno, da
sela Kupari, Blato i Petrača koji su najbliži tvornici
-- a da je kcrisna ova za narod, bili bi prvi koji bi
se okoristili ; a dogagja se obratno, ova su sela naj-
siromašnija od cijele Župe, i nema u njima mladića od
18 do 30 godina, oni radi blaga podneblja morali
su tražiti prorajenu mjesta. Ko radi u glasovitom tvor-
nici, to su Craogorci, Hercegovci i Puljizi, — ato Vla-
da može znati po knjižicam. Dakle ne može se kazati,
da Vlada ima uzroka uzdržati Cabogu u njegovu za
nas štetnom obrtu. A zakon kaže da nema mjesta obr-
tu, gdje ima pogibelj zdravlju, te pitamo : Zašto se za-
kon ne opsluživa? Mi u ime zakona plaćamo poreziako ga
ne možemo platiti, u ime zakona robi nam se do ka-
čula ili u ime zakona služimo po tri godine u vojniš-
tvu besplatno. Mi u ime zakona nijesmo gospodari
upravljati s vlastitim stvarima, naime ne možemo is-
peći jedan koto rakije bez dopusta i tolikih kontrola.
Mi u ime zakona plaćamo indirektne mnoge poreze.
Pak kad mi u ime zakona prosimo pravicu, zašto nam
se ne podjeli bez otezanja u ime zakona?
Izgledno. Da počasti uspomenu blagopokojnog Sil-
vana Giorgi darovao je g. Luko Koprivica u fond Hrv.
Pjev. Društva ,Gundulić“ K 2, a g. Jozip Mandi K 1.
— Gospogjica Perica Kisić darovala je u fond ,Hr-
vatskog Sokola“ K 10.
Uprave najsrdačnije zahvaljuju.
Književnost.
Primili smo sa zahvalnošću ove Kiljig81"7
Hrvatski Preporod“ napisao Gjuro Šarmin kr.
sveučilišni profesor u Zagrebu; II. svezak, koji se bavi
književnim prilikama ilirskog doba od g. 1836.-1843.
Ovo izdanje resi šest slika.
ka, jec tu ima i ,frankovaca“ i ,čistih“, ako i sasvim
malen broj. Evo dokaza. Dva dana prije skupštine za
biranje Uprave mladi ,čisti“ nečlan I. P. hodio je u
člana A. B. i nagovarao ga da svakako dogje na bira-
nje Uprave, jer da su oni zaključili da moraju birati
sve pet upravitelja ,čistih“, kada je to čuo g. A
nije hotio ni doći na sjednicu! Preko biranja Uprave
mladi član g. L. K. ,čisti“, kazao je jednome nečlanu
na vratima dvorane, ds sada su birani svi ,čisti“.
Na to sam mu ja i g. N. M. kazali, nema ovdi borbe,
pak smo pokazali na našim ceduljam, kako i mi glasu-
jemo za iste sasvim da nijesmo ,čisti“.
Zašto g. V. Pata nije iznio ma javnost što sam
je. njemu na sam Božić govorio i tako činjenicam do-
kazao, kako ja obratno radim i pišem u ,Crv, Hrv.“.
Nije istina da sam ja upravio prijetnju, kako g. V.
Pata izvrće u ,Kruni“ pisajući, ,ko ih je učino (t. j.
brao u Upravu) da će ih i izbacit“, jer u ,Crvenoj“
stoji napisano: ,Kada bi Uprava pošla stramputicom
strančarenja, znati će članovi vršit svoju dužnost prama
istoj“. Zar nemogu članovi upozorit Upravu i bez iz-
baciti je?!
Svakako, g. Vlaho, drugi put barem dva puta do-
bro promisli prije nego što učiniš, a osobito prije nego
što potpišeš. Žalim te kao brata radnika da se sada
nujviše gubiš sa ono 5-6 mladih golobrčića čistih
frankovaca“, jer tako neće ni tebi narašćeti brci, pak
nečeš nam moći biti od onoga ugleda, kojega smo se
mi nadali za naše društvo. — Luko Bogdan.
Primamo; Od njekoliko vremena uvela se i u
naš grad i njegova okolicu svetogrdna navika psovati
Boga i Svete po putima i ulicama, a da se još niko
ue nugje da ozbiljnoeustune javno na obranu časti Bo-
žije i svoje potlačene vjere. I tako slobodno bez obzira
Ovaj drvgi svezak obuhvaća kao nastavak tri po-
glavlja a počinje raspustom ugarsko: hrvatskog sabora
od g. 1863., tadašnjim prilikama u Ugarskoj te kako
su te prilike djelovale na užu Hrvatsku,
pisac u ovoj knjizi gotovo isključivo bavi; tek gdjegdje
+| naći je spomena o radu oko narodnog preporoda u
Dalmaciji i Dubrovniku i to vrlo površno.
Ovo je drugi pokušaj da se prikaže ilirizam u
svome razvitka i svojim doticajima sa ostalim narodi-
ma. Prvi je pokušaj bila knjiga rusl:og profesora Ku-
lakovskoga kojoj se prigovaralo, da se oduže osvrče na
vanjske pojave a malo zalazi u biće same stvari. Na-
ma nije sada do toga upustiti se u potanko razglaba-
nje knjige prof. Šurmina, ali nam se čini, da nije ni
on izbjegao sesvim mani, u kojoj je upao prof. Kula-
kovski. Uza sve to knjiga je velike vrijednosti za po-
znavanje onih vremena, te i ako se re čita lako zbog
obilja pokupljene gragje, zaslužuje ipi.k da u hrvatskim
kućama ne fali.
,Bulletti10 di Archeologia e Storia dalmata“ pub-
e per cura di Fr. prof. Bulić, anno XXVII.
ro 9.-10.
Poziv mu pretplatu. ,Glazbeni i kazališni
vjesnik“ izlazi koncem svakog mjeseca. — Cijena
mu je na godinu 4 K. Uregjuje Andro Mitrović. Počet-
kom god. 1905., stupa naš list u drugu godinu svoga
života. U to ime pozivljemo sve glazbenike i prijatelje
Epilepsija. dirice? grer-
i drugih nervoz-
est, neka o to
n O
brošuru. Dobije se badava i fran-
kO VOLI
iježno i čisto lice bez
meku, finu i ružičastu koži
to zlo širi se megju nami. *
medicinskim — (Iza
Bergmannovim
ljiljan-mliječnim sapunom
(zaštit. marka 2 rudara)
rd Bergmann & Comp
Draž ljani i Tetsehen na'
Dobiva se komad
po 80 pa *
u Dubrovniku kodljekarna
M. Šarića i J, Mičića,
NTINIZIN
hoće zabavljati sa sakup-
lianjem naručaba izvršne
| novosti za Božić, «Novo
Ljeto i Poklade_ Ponude na
WAR ,
Budimpešta, VI,
e
ratim
Preporuča
Patont (nć System!) —
vrsti. —
biser i drago kamenje.
| Bajnok-uteza 1. sz,
Ante Radića — SPLIT.
svoju radionicu sa bogetim i raznovrsnim gkladištom krasnog
dijamantnog nakita, modernih zlatnih i srebrnih stvari, narodnih predmeta u
filigrami — izvrsnih zlatnih i srebrnih tepnih satova najglasovitijih svjetskih
fabrika: Sehaffhaosen, Omega, Tovanos-'Vatech, Bandollot. Billodes i Roskopf-
Izragjuje uliusno svaku radnju, & goduzimlje popravke koje
Kupuje uz najviše cijene i prima 4 zamjenu zastarjelo zlato
DEF PISMENE NARUČBE OTPREMAJU 8E ODMAH. g
Za sve kod njega kupljene stvari daje pismenu jamčevinu.
Posjeduje preko 100 priznanica sa svih strana.
Bogato ilustrovane cijenike šalje na zahtjev badara i franko.
ko od privil. Sehwanen - Apa-
theke, Frankfurt a. M. m
UHA I IL =.
Suda, Kuća Karaman. I. pod). —
a sve uz nnjun jerenije tvorničke cijene.
mu drago
i srebro,
m em <mD—a> -q—- am > — — GREENE S
—- = A Lj — > S OOO
P=mmemNnZdićHl il i I HENIN
s kojom se,
oz
e
a.