Njemačka. Sva je prilika, da ugarski parlamenat
neće primit sklopljeni trgovački ugovor izmegjn Nje-
mačke i Austro-Ugarske. Bez obzira i ne gledeći na
sadržaj ugovora, nije novoj parlamentarnoj većini nikako
po ćeifu, što je rok za trajanje ugovora odmjeren. Taj
rok se produljiva sve do godine 10918. odnosno 1918,
Sadašnja većina u ugarskom parlamentu vidi u toj
odredbi priznanje, da nagodba izmegju Austrije i U-
garske i dalje traje, a pošto ona hoće za svaki slučaj
da ima slobodne ruke, ne će, da na taj rok pristane,
Grof Bilov nije u govoru o trgovačkom ugovoru ra-
čunao sa poteškoćama, koje su se evo sad pojavile.
Srbija. Bivši šef tiskovnoga biroa Z. Balugdžić
okrivljuje u jednom bečkom listu ministra- predsjednika
Pašića i ministra financija Pačua, da su svojevoljno i
kriomice već zaključili zajam u Parizu i u Berlinu,
odakle bi se imali i topovi nabaviti. Cijela će ova stvar
biti iznesena pred skupštinu, a ministar će financija
otputovat za koji dan u Italiju u pitanju zajma, nu
taj put ima samo informativni značaj.
U vladinim krugovima u Beogradu kola vijest,
da vlada kani staviti pod optužbu urotnike, eda tako
učini već jednom kraj pitanju urotnika. Da ne bude
ovo samo lijino grožgje vanjskih neprijatelja Srbije?!
Bugarska. Sofijski-,ov—“ dopisnik jugoslavenske
korespondencije javlja nam pod 3 o. mj.: Radi uvrijed-
ljivog vladanja turskoga 'poslanika u Beču, prigodom
diplomat. zabave kod grofa Goluchowskoga, napram su-
pruzi bugarskog diplomatskog agenta, uložio je mini-
star predsjednik g. R. Petrov kod Porte zahtijev, da se
dade zadovoljština. Dogogjaj se u Sofiji oštro kritikuje.
Rusija, Kad je car Nikolaj hodio u svoju spava-
ću sobu u Carskome selu, gdje sad boravi, opazi na
tlima zapečaćeno pismo. Podigne ga i pročita ga, Pis-
mo je bilo sastavljeno na francuskom jeziku a glasilo
je, nek se car čuva, jer se 12 osoba zaklelo, da ga
hoće ubit. Da su neke od ovih osoba već prispjele u
Petrograd, da izvrše, što su naumili. Ovo je pismo po-
budilo u palači veliku senzaciju. Zapodjela se odmah
najstroža istraga, te su se ujedno preduzele sve potre-
bite mjere za usčuvati se.
— Neki čovjek odjeven u oficirsko odjelo uljeze
u sobu punomoćnika Senata Johnsona u Helsingforsu,
te ispali ma nj više hitaca iz revolvera, Punomoćnik
se sruši mrtav, a policija rani ovog atentatora i uapsi.
Pri uapšenju nagjena je uza nj posjetnica, koju glasi
Aleksije Gadd.
— Nova Presa prima ovu vijest iz Pariza: Ne
pripisuje se baš velike i ozbiljne važnosti bijegu kalu-
gjera Gapona. Nije iskljačena mogućnost, da se on na-
lazi u Francuskoj, Engleskoj ili Švajcarskoj, ali se na-
glasuje, da je ove vijesti rasprostranila ruska policija,
dakle moguće u svoje svrhe, Iste tendencijozne vijesti
bijahu prosute po Petrogradu o uhapšenju Gorkoga i
njegovih drugova. Što se zna za stalno, to je jedino,
da se Hessen nalazi na slobodi, dočim koliko Karejev
toliko Aneuski nijesu bili pušteni, a ni za Gorkoga se
ne može s razlogom nadat, da će skoro bit pušten na
u.
— U Varšavi, Sosnoviću i Kališu pojavljuju se
radnički štrajkovi i socijalistički pokret.
— U Ludzu su mnogi radnici Geinerove radio-
nice preduzeli opet radnju, bez da ih u tom štrajkaši
smetaja. U jednom sukobu izmegju radnika i kozaka,
bje ubiven jedan kozak i jedan radnik, a ranjeno pe-
tnaest radnika
— Isto su tako u Jekaterinoslavu štamparski ra-
dnici, ljekarnici i radnici tramvaja preduzeli radnje.
Dapače i novine su izašle.
— Dočim se u ovim gradovima nemiri ustežu i
padaju, u Batumu eto opet rastu. Skoro sve radionice
su zatvorene, kao što i mnogi magazini i dućani. Cije-
ne živeža su puno poskupljele.
Rusko-Japanski rat.
Napadaj, Kuropatkin brzojavlja, da su zadnjih da-
na Kozaci i lovci napali jedno japansko odijeljenje,
zavjetova, da će sagradit crkvu, gdje se prije kraja
dočepa. Po sreći uhvati se Lo; uda i tu sagradi ovu
erkvu. Još se i danas vidi poviše glavnoga oltara grb
ove porodice. U ovoj je crkvi opstojalo bratstvo sv.
Marije, čiji statut bje izragjen godine 1416. od dva
popa: nekoga dum Pera iz Paga i nekog Gozze. *)
Bratstvo je bilo bogato, jer je imalo i zemalja i novca,
a nadasve kad je umro Miho Pracat, koji je bratstvu
zapisao dobar dio svoga imutka. Danas bratstvo vite
ne opstoji — nestalo ga je zlosrećne godine 1808.,
kad i mnogih drugih, jer ih Frančez ukinuo.
Osim drugih vrijednih stvari, nalazila se u ovoj
erkvi za vrijeme naše pripovijesti lijepa srebrna kruna,
koja je resila glavu na kipu Bogorodice pri glavnom
oltaru. Po svoj prilici radnja kojeg domaćeg zlatara,
kojih je tada na Lopudu bilo puno i vrijednih.
*
* +*
Dan Gospe od Orašca “*) 1538. osvane crn i ue-
voljan Lopugjanima. Zadnjih dana mjeseca Lipnja usi-
dri se pod Lopudom šesnaest papinskih galija pod
zapovjedništvom Marka Grimani, patrijarke od Akvileje.
Dok se on nalazio sa četiri galije u Cavtatu, gdje je
, k njemu otišlo dubrovačko poslanstvo, da mu se po-
kloni, providur, koji je ostao su dvanaest galija pod
Lopadom, naredi svojim mrnarima, da otok oplijene.
Sivah i trepet s jedne, a bijes i divljaštvo s druge strane
zavlada po Lopudu. Nije se znalo, ko gore postupa, da
li zapovjednici ili vojska. Od 4 poslije podne do 2
ure po ponoća trajalo je ovo bijesnilo. Gdjegod je što
bilo, ako je i malo valjalo, u kućama, u baštinama, da-
pače i u samim crkvama, postade plijenom ove rulje, Pa
ko da im je bilo sve to malo, povedoše sobom u ropstvo
četiri vlastelina, 14 pomorskih kapetana i 150 mrnara,
sve boljih od boljega. U ovoj zgodi oplijeniše i ,Gospu
od Šunja“, te ponasoše sobom i gospinu srebrnu krunu.
*) E questa matricula fo fatta per man de don Pero de Pago |
oapollano de santo Elia della isola de Mezzo, €& per semele ca-
pollano della canada dolli de Gozse ,,... “, Is matrikule, koja
i državnom
koje je držalo svoju poziciju na jednom brežuljku. Pri
tom su bila ubivena 3 japanska oficira i 12 vojnika.
Zašto je otstupio Grippenberg? On je starac ko-
ji je navršio 71 godinu. K tomu se je razbolio od reu-
matizma, tako, da nije mogo uspravno ni hodati. Sin
mu bje ranjen. Za sve ove razloge on je zamolio br
zojavom cara, da ga makne, čemu mu je on udovoljio.
Treća eskadra se nalazi većim dijelom opkoljena
ledom u Libao, te ne može da otputuje dalje. Valjat
će slomiti led, da joj tako bude utrt prolaz. Četiri' ve-
lika krstaša I razreda, nabavljena za skupi novac u Ar-
gentini, pridružili su se odjelu brodovlja, koji se nalazi
u Madagaskaru.
Mir? Neke novine, a na čelu engleske javljaju iz
Petrograda, ia su sve vijesti o koracima glede mira,
što se tiče sa ruske strane, sasvim neosnovane, Rosije
je čvrsta odluka, rat proslijediti.
»Bastry“ se zove engleski parni brod, koji je no-
sio ugljen u Vladivostok, a koji je bio od Japanaca za-
plijenjen.
Vladivostok. Tamo je general Kuropatkin izdao
nalog, da se ženama, djeci, i starcima, koji žele otpu-
tovati iz Vladivostoka, dade besplatan put do bajkal-
skog jezera. Profesori, učenici orijeutalnoga zavoda
i oni gimnazije već su otputovali :
Iz Tokia dolazi vijest, da su Rusi poduzeli
više manjih napadaja na japansku pješadiju i na više
mjesta da su pucali, ali su odasvud bili odbiveni. Ra-
si se ušančuju u blizini Litajentina.
Iz Petrograda javljaju ovaj brzojav Kuropatkina:
Ruski su dobrovoljci na ljevom krilu napali Japance,
te više njih poubijali, a ostale potjerali u bijeg. Ja-
panci iza toga preduzeše ofensivu, ali kad su bili od
ruskih predstraža opaženi, nakon uru i pd gonjenja, po-
vukli su se natrag.
»Timos“ piše: Nekoliko ruskih bjegunaca javlja,
da kad bi kretanje za opkoljenje generala Grippenber
ga bilo uspjelo, Kuropatkin bi se bio maknuo sa svo-
jom vojskom naprijeda.
Foulard Svila
od 65 novč, do fr. 3 70 metar za bluze i odijela. Šalje
se u kuću franko i već plaćenom carinom. Bogati uzor-
nik odmah. Tvornica svile Henneberg, Zirich. — 23
Teške probave,
katari u drobu, dispepsije, neješe, ljučavice it.d., kao
i katari disaćih organa, nerazlučivanja puza kašlja,
promuklosti, to su one bolesti, za koje se upotrebljava
naravna
alkalična kislina
djeluje blago. Izvrsna proti nahladama, pokvareno| pro-
bavi, kongestijama itd.
Domaće vijesti.
90-godišnjica biskupa Strossmayera.
Na 4. o. mj. navršilo se je 90 godina, od kad je
ugledao svijetlo naš prvi i jedini narodni mecena.
to je Strossmayer hrvatskom narodu nek nam
kaže akademija, sveučilište, njegova galerija slika i
sve druge institucije, koje je on ili osnovao ili
pomagao, i koje danas sačinjavaju cijelu našu du-
ševau snagu. Svoju mladost, svoj um i cijelo svoje
imanje podao je svomu narodu, i mi se pravom
danas ponosimo, da imamo čovjeka, kojim bi se i
kakav viši narod ponositi mogao. Svojim radom i
požrtvovnošću stekao je mnoga priznanja i simpa-
tije i kod drugih naroda, a osobito kod slavenske
Kad su Dubrovčani za ovo obaznali, poslaše od-
mah Pala Sorga i Jera Gradi, da dostignu papinsko
brodovlje i da se potuže zapovjedniku za nepravdu i
štetu nanesenu Lopugjanima. Oni stigoše ovo brodovlje
kod Molunta. Zapovjednik lijepo pričeka poslanike, te
se veoma začudi, kad mu oni pripovjediše, što su nje-
govi ljudi na Lopudu počinili, te naredi, da se odmah
donese na njegov brod sve ono, što se na Lopuda
porobilo. Tadar nakrca jednu galiju punu stvari zapli-
jenjenih i pošalje je u Dubrovnik. U nju ukrca svoga
kapelana, da sve u redu u Dubrovniku preda, a on
pita proštenje u Senata veleći, da se to dogodilo bez
njegova znanja i proti njegovoj volji. Svi zarobljenici
bijahu puštenilna slebodu, osim nekih mladića, vrstnih
pomoraca, koji ostaše od svoje volje na brodovima
za platu, te bijahu odvedeni u Afriku, gdje se već
nalazilo trinaest velikih dubrovačkih brodova, koji bi-
jahu pošli u pomoći Karlu V.
Netom se stvar uredila, još isti dan javi Senat
Lopugjanima, da putuje pot Lopuda galija puna po-
robljenih stvari i onih, koji su bili zarobljeni.
Ovu su galiju Lopugjani onako željno isčekivali
i veselili joj se, kako smo vidjeli u početku ove pri-
povijesti.
» " +
— Imala.bi više provirit, što ti se čini, progo-
vori stari Marko, Vlahušiću ?
— |I to si stari mrnar, pa još ne znaš, da galija
nema krila,“nego jedra,38aljivo mu odgovori Vlahušić.
— Zaisto ću prije dočekat, da vidim galiju s je-
drima, nego u tebe glavu s moždanima, uvrijegjen od-
govori stari Marko.
— Znaš koja je, Marko, hajde zahiti malo mora |
u šaku, pa vigji, je li slano, ugrizljivo će mu Vlahušić.
— Najprvo ti ugazi, pa vigji, je li žitko, a ja
ssmj$pozno i more i vode, kad ti još nijesi zno, ni da
sunce grije. Tebi je stoprv trideset godina, a ja sam
24 godine prije nego si se ti rodio, ma moru i na ri-
jeci vojevo!
— Kako je ono bilo, danu, pripovigji nam Mar-
ko, broda ti, presječe ga Radoje Vulišić?
braće, jer je od početka svoga rada pa do danas
radio i radi za slavensku uzajamnost i za slogu
sinova jednog naroda. Čestitkama i željama, koje
je prigodom toga dana dični vladika primio iz svih
krajeva, pridružujemo se i mi i kličemo mu: Ži-
vio nam još dugo na ponosi utjehu hr-
vatskog naroda!
Pregovori u Dubrovniku. Po nalogu, što su pri-
mili od svojih klubova, sastaše se u Dubrovnikn ovih
dana Dr. P. Čingrija, presjednik saborskog kluba hr-
vatske narodne stranke, i Dr. A. Trumbić, presjednik
saborskog kluba stranke prava, da ugovaraju o fuziji obih
klubova. Oba su se presjednika potpuno sporazumjela
i sastavila osnovu programa, koju će prinjeti na odo-
brvnje svojim klubovima. Ovi će se sastati, netom rad
carevinskog vijeća dopusti, da se svi članovi nagju na
okupu. Istom prilikom uputili su oba presjednika do
govore sa presjedništvom upravnog odbora srpske na-
rodne stranke u pogledu njezinog predloga glede spo-
razumka pri narednim općinskim izborima u pokrajini.
Predgovori će se nastaviti, te će biti dokončani, čim
bude provedena fuzija hrvatskih klubova.
Autonomaši i općinski izbori, Uprivni odbor ta-
lijanske političke stranke u Dalmaciji imao je prošle
subote u Zadru konferencu, kojoj su prisustvovali svi
talijanski zastupnici i odaslanici iz Spljeta, Šibenika.
Trogira, Korčule i Dubrovnika. Iza izvještaja o ; olo-
žaju u pojedinim gradovima, zaključili su u načelu stu
piti na izbore sporazumno sa Hrvatima i Srbima, ako
to predlože hrvatska i srpska stranka, Očekujući rezul-
tat pregovora u Dubrovniku nijesu ništa drugo kon-
kretna zaključili.
Naši zastupnici pred Gaučom. Brzojavljaju nam
iz Beča: U srijedu su naši zastupnici bili u ministra
predsjednika, te mu preporučili ekonomske i admini-
strativne zahtjeve zemlje a napose dubrovačku
gimnaziju. U svom odgovoru obečao im je novi mi-
nistar predsjednik najvišu susretljivost, te se izjavio is-
krenim prijateljem Dalmacije, Vidjet ćemo!
Dalmatinski zastupnici na carevinskom vijeću po-
zdravili su upravitelja dalmatinskog namjesništva Nar-
delli, koji je stigao u Beč u službene svrhe. Nardelli,
kojega je taj pozdrav obveselio, obećao je zastupnici-
ma, da će se zauzeti za interese rogjene grude.
t Dr. Stjepan Boroša. poznati hrvatski rodoljub,
župnik sv. Marka i gradski zastupnik, preminuo je u
Rimu, kamo je bio otišao da prisustvuje beatifikaciji
bi. Marka Križevčanina. Pokojnik je u redovima stranke
prava živo radio i izlagao se za ideale hrvatskog na-
roda, radi čega je više puta i trpio, U stranačkim raz-
miricama opozicije radio je za slogu. Napisao je mno-
go članaka i rasprava, u kojima je pobijao onu stere-
otipnu frazu, da nas Ugarska uzdržava. Pokoj mu vječni!
Konforenca dalmatinskih biskupa. U srijedu sa-
stali su se u Zadru, na poziv metropolite Dvornika, bi-
skupi iz Dalmacije. Svrha konference je predhodni do-
govor za širi biskupski sastanak u Rimu, ikoji će ko-
načno riješiti pitanje glagolice i zavoda Sv. Jeronima.
Iz novinarstva. U Sisku počeo je izlaziti novi
tjednik ,Pučka Rieč“ sa programom kr: atske seljačke
stranke.
— Poznati rodoljub D.r Pero Magdić, izdava u Va-
raždinu novi šaljivi list ,Štefek z mustači“, Već prvi
broj obiluje humorom i satirom
Spljetska realka. Primili smo ovih dana prestovku
roditelja i zastupnika učenika velike realke u Spljetu,
upravljenu na Namjesništvo, u kojoj traže novu zgradu
za spljetsku realku, jer je sadašnja, tamnica, najgore
vrsti, a ne škola. Ovakove tužbe ne čuju se nigdje
nego u Dalmaciji.
Javljaju nam iz Kotora, da je tu skoro došlo do
sukoba na crnogorskoj granici izmegju čete Crnogoraca
i financijaln h stražara radi kriomčarenj» volovi. Finan-
cijalnim stražarima moralo je priteči u pomoć vojniš
— Ono je bilo taman godine hiljadučetrsta i...
i... Sad smo u tridesti i osmoj, dakle nazad peseti-
četiri godišta .... hiljadu četr....
++. sta i osamdesetičetvrte, prekine ga Radoje.
— Aha, jest, osamdesetičetvrte. Evo ima od tad
pesetićetiri godine, a čini mi se, da je bilo jučer, Bože
moj! Ukrco se ja na jedan naš brigantin za mrnara.
Još mi nije bilo punih dvaes godina. Te su godine
Mlečići navijestili rat Alfonsu, vojvodi od Ferare. Mi
smo bili su osam naših brodova u to vrijeme baš u
onoj luci. Kad, što ćeš vidjet, evo ti poruke kardinala
Ipolita, zapovjednika luke, da no smijemo otputovat,
nego, da se spravimo za boj. jerbo valja da im bude-
mo od pomoći. Kud ćeš sad! Nema, nego sveti Vlaho
pomozi! Ajde iskrcaj brzo nešto karga, što smo imali
i spravi se kako smo prije i bolje mogli za boj. Naši
su se nekijkapetani iskrcali na kraj, da upravljaju s
baterijama, koje su bile postavljene usduž rijeke, a
drugi su ostali s nama. To je bilo kako jotros, a sutra
vidimo suproj nama valjaju se uz rijeku mletački |bro-
dovi. Na najvišemu po krmi zastara sv. Marka, a na
prednjemu jarbolu zastava admiralja Angjela Trevi-
gjana. To nam je reko naš kapetan Luka Gjivov Sor-
go, on je pozno zastavu. Do malo smo se sukobili, A
ko bi vam pripovidio ! Nema, braćo, nego sasto se
grom i pako, nit se zna ni ko šija, ni ko vozi. Nakon
dobre četiri ure ovijeh strahoća, pomoću božjom i na-
šega svetoga Vlaha, Mlečići pobjegoše.
na
Starac je hotio još i dalje govorit, ali ga omete
veseli klik :
— Evo je, evo je!
Iza rta svete Marije pomolese bijela jedra sive
galije.
Galija uljeze u luku, jedra se spustiše, sidro se
baci, & lagja i u njoj tri osobe upute se put mula.
Turao se svijet na obali, ko će bliže lagji.
— Ne turajte se tako, čeljadi božija, stari će
Marko !
Ali ko njega sluša ! Lagja pristane uz obalu a na
kraj stupi Luka Dobud, jedan od onih, koji su bili
zarobljeni.
tvo, & da ne, nebi bili iznijeli glave, jer su Crnogorci
bili u mnogo večem broju. Ovakovi sukobi nijesu ri-
jetki, dapače poznamo nekoliko bivših financijalnih stra-
žara, koji su u okršaju sa Crnogorcima dobili takovih
ozleda, da su postali apsolutno nesposobni, za ikakav
dalnji rad. Hoće li vlada 1 dalje izlagati ove ljude oča-
ju onih jadnih Crnogoraca, koji da prihrane sebe i &vo-
ju djecu, kušaju da pokriomčare nekoliko volova, kad
nemogu da ih inače prodadu, jer nema ugovora sa
Crnomgorom ?
Pošta i moral! Kotor 5/2. 1905. Bez potrebe i
razloga, uzaludnim dvostrukim troškom! (vidi cirkular
Minist. financija koji preporuća štednju?) bez raspisa
Natječaja! Sve baš po $. 14. dižu nam sa uprave
ovog Pošt. Ureda g. Sikorskog, koji kroz kratko vri-
jeme njegova boravka ovdje, stekao je opće simpatije,
a kao upravitelj pokazao je u svakom pogledu, da je
na svom mjestu. Nije se dakle čuditi ako svak pita za
razlog i žali ovaj odveć škandalozni korak Slavnog Ra-
vnateljstva. Kako rekosmo svak se čudi, svak ispituje,
a mi dobri poznavaoci sustava — ni malo. A da oprav-
damo ovo naše mišljenje, dostatno će biti, da upozori-
mo svakoga na izreku, upotrebljenu od časnog g. Bor-
čića g. 1903. u Dalmat. Saboru, ataje: ,Kod pošt.
uprave moral je tako nisko spao, da neki
faktori neznaju više razlikovati dobro od
zla!!!*
A što će te više gospodo čitaoci ? Treba li se ču-
dit.? Zar je ovo neko iznenagjenje ? Ne nipošto! Samo
u ovoj zemlji iznimaka svečani prosvjed dičnoga Bor-
čića mogao je ostati glas vapijučeg — a zašto? Evo
razloga : 'Nesugjeni bar. lrazmo, da zapriječi ,Veliki
poštarski škandal“, uguši sve, kumeći zastupnike, da
odustanu od daljih prosvjeda, jer da će on sve rane iz-
liječiti. Gospar iz Poreća morao je šikati, a šnjime i
odveć pošteni prijatelj mu, poznati sekretar, koji je ilu-
strirao karijeru osobito u pročesu Despalja u Arbana-
sima a podigao ju, all' apice sa opće poznatom aferom
Risna. Ovaj poštenjaković još je na svom mjestu, još
vedri i oblači, još dieli lovore sa g. Hermanom. Prosit !
neutralnoj upravi, koja zmade ovako lijepo ignorisati
neke činjenice. za koje, istina je, bila bi kompetentna
sudbena vlast !
Sa današnjom upravom svašta je moguće, a bu-
dući g. Sikorsky persona poco grata onim gospa-
rima, a znamo i za razlog, osveta je učinila svoju,
znajući vrlo dobro, koliko je svakomu mila rodna gru-
da i kako se ista teško ostavlja!
Barun je otišao a sustav ostao. Obzirom na upra-
vu Pošta, red je, da do skora Sabor reče svoju bez ob-
zira i milosrgja.
Kako je Dubrovnik bez razlike mišljenja iskazao
svoju simpatiju g. Sikorskom i njegovoj čestitoj obite-
lji, jednako će i naš Kotor. Oba slučaja pokazuju da
obitelj Sikorsky zaslužuje svako počitanje, a ova činje-
nica neka bude na izgled onoj gospodi pod maskom,
koja služeći se i najnedostojnijeg sredstva, rade sve
moguće, da osvete radi, drugom naškode.
Neumrli Montesquien rekao je: ,Coloro che ten-
gono il potere, hanno in sč la naturale inclinazione ad
abusarne!“ A mi nadodajemo da su abusi ovake vrsti
prešli svaku granicu i da je već kucnuo ćas, da
svi jednim glasom viknemo: ,Dolje sa maskom!“, i
kažemo nedostojnim put pokojnog Erazma !
Banovinske stvari. Pogovara se, da će odstupiti
sadašnji ban Pejačević. Kao uzrok navagja se taj, sto
nebi želio da dogje u službeni doticaj sa grofom Juli-
jem Andrassy, kojemu je povjereno riješenje krize u
Ugarskoj, a s kojim nije u dobre radi nekih opreka
osobne i rodbinske naravi. Njegovim nasljednikom imao
bi postati Milutin pl. Kukuljević, koji je ovih dana bio
imenovan tajnim savjetnikom. ž
— Prigodom 90 rogjendana biskupa Strossmayera,
zaodjelo se Djakovo u svečano ruho. Poslije svečane
mise primio je svečar razna poklonstva i deputacije,
koji su osobno došli, da mu čestitaju. Izmegju tolikih
brzojava, koji su stigli sa svih strana, nalazi se i br-
— Zdravo Luka! Kako si Luka? Gdje su naši?
Jeste li se svi vratili ? Jeste li zdravo ? Nosite li kru-
nu? Hiljadu ovakih pitanja obaspe Luku.
— Da imam sve one jezike, što je Bog poslo
na apostole, mogo bi vam odgovorit. Pustite me, da
malo odahnem, pak ću vam sve pripovigjet.
Dok je on to govorio, zgrnulo se sve što je bilo
na obali oko njega.
— Slušajte dakle. počme Luka. Kad su nus ono
odveli, mislili smo, da nigda nećemo više vidjet kuće.
Ali, naša gospoda, Bog im naplatio, poslali brzo za
nama Sorga i Gradi su dvije galije. Oni nas stigli baš
pod Moluutom. Tužili se admiralju za sve, što se na
Lopudu dogodilo. On se: začudio, jer nije zno za ništa,
pa pito proštenje u Senata i naredio, da se sve naše
vrati i da se puste doma svi zarobljenici. Ostali su
samo neki naši i to za platu na našim galijama — po-
slije ću vam rijet koji — a to, da se pridruže onijem
našijem, što se već nalaze u Africi. Pitali ste, što je
8 krunom ? Kad su Sorgo i Gradi sve pripovigjeli ad-
miralju, on uaredi, da se odma donesu sve stvari za-
robljene na njegov brod. Izmegju drugih stvari ugleda
i Gospinu krunu. Tad naredi, da se razglasi po svijem
brodovima, neka se javi oni, koji je digo krunu. Kad
evo ti nekoga Marija Kolonija, bit će se nado, da će
ga admiralj zato nagradit, pa se počeo hvalit, kako je
on digo krunu, Znate li, što je admiralj učinio? Nare-
Mo NEO odmah pred Gradi i Sorgom objesi
— Slava ti i hvala, blažena Gospe, ču se neko-
liko usdaha. Žene klekoše i plakahu, a muški skidoše
kape i e oči put neba.
— Tad nakrca, nastavi Dobud, sve u jednu ga-
liju i pošlje s njome svoga popa da preda sve naše
stvari našoj gospodi u gradu. Senat ih primi u redu i
evo ih sad šalje s nama, da svak uzme, što je čije.
U toliko je lagja išla tri četiri puta s kraja na
galiju i s galije na kraj i iskrcala sve one, koji se bi-
jebu vratili iz ropstva.
Nasta žalostan i veseo prizor na obali: Žena grli
muža, majka sina, sin oca, brat sestru, svi plaču, ali
plačem veselim, plačem od dragosti,