dalje samo proti osobi gosp. Mašana-Maguda, za kojega i sami njegove pristaše priznaju, da nije čovjek na svomu mjestu. U ovoj borbi hoće da aprofitiraju ljudi, koji su jedva čekali, da se Konavle razdvoji. Uspiju li ovi pokušaji tada će dakako i borba dobiti drugo lice, Tuže nam se na ponašanje nekih činov- nika u Cavtatu, koji su se uprav izlagali u ko- rist Mašana-Maguda. To je stara pjesma! Nema godine skoro, da se to ne ponavlja te je u tomu pogledu konavoska općina najnesretnija od svih u Dalmaciji. Imena nećemo iznositi, ali ćemo sjetiti dotičnu gospodu, da ako im je slobodno vršiti svoje izborno pravo te zanimati se javnim životom, nije im dopušteno raditi na taj način, da izgleda kao da su se javni uredi stavili u službu mjesta, gdje su smješteni, proti intere- sima kotara, za koji su ustanovljeni. Mkarska lutrija. — Upraviteljstvo Sinjsko- Vitežkog-Alkarskog-Društva u Sinju, najljepše moli svu onu Gospodu, koja su primila srećke Alkarske lutrije, da dostave upravi odnosni no- vae, ili slučajno nerasprodane srećke. Priporučuje pak i ovom prigodom rodolju- bima, da se za rasprodaju srećaka zauzmu, tim više, što prema dosadanjem slabom odazivu, predvidja se na lutriji veliki: gubitak. Glavna skupština hrv. pjev. saveza obdržavala se je prigodom proslave 30. godišnjice hrv. tip. pjev. društva ,Sloga“ dana 14. kolovoza t. g. u 10 sati prije podne u prostorijama ,Hrv: Doma“ sa sliedećim dnevnim redom: 1. Pozdrav predsjednika; 2. Čitanje i ovjerovijenje zapi- snika prošlo skupštine. 3. Izvještaj sred. odbora (tajnika, blagajnika i nadzor. odbora) podijelje- nje apsolutorija. 4. Predlozi središnjeg odbora glede a) hrv. himne, b) jedinstvenoga pjev. pra- vilnika za sva hrv. pjev. društva u savezu sa ustrojenjem pjev. škole. c) podieljenja pjev. poč. znakova u savezu sa indemnitetom za jur podieljene poč. znakove, d) mjesto gdje da bude sliedeći pjev. sastanak. 5. i'redlog hrv. pjev. društva , Jeka“ u Samoboru glede jedinstvenog pjev. znaka i odiela pjevača. 6. Eventualni predlozi. 7. Izbor središnjeg odbora. Pišu nam iz Žrnova. — Dne 28 prošlog mje- seca obdržala je glavnu sjednicu Hrvatska Či- taonica u Žrnovu glede promjene nove uprave Jednoglasno su bili odabrani: Josip Sladović presjednik, Vicko Matulović blagajnik, Andrija Curać Donkov tajnik, M. P. Don Marin Jurje- vić preglednik, M. P. Don Pero Kalugjera knjižničar. Iz Pupnata. — Dno 16. tek. mj. opjeva- na je prva sv. misa u novosagragjenoj erkvi sv. Roka u Pupnatu, koja je sagragjena nasto- janjem M. P. Don Marina Lešića župnika u Pupnatu a poduzetnici, koji je sagradiše jesu Andrija Curać Donkov i Visko Matulović Vi- skov oba iz Žrnova. Cigaretni papir družbe Sv. Ćirila i Metoda za Istru. — Gosp. Stjepan Gamulin trgovac u Jelši poslao je ovih dana na Ravnateljstvo družbe Sv. Čirila i Metoda za Istru detaljirani iskaz prodaje družbinog papirića tekom prošastih šest mjeseci, Iz napomenutog iskaza proizlazi, da je od te prodaje u minulom polugodištu 1905. god. odpalo na družbu 460,80 kruna. Nema sumnje, da bi taj prihod znatno ponarastao netom bi se u narodu pokazalo nešto malo više zanimanja za družbin papirić. Najtoplije preporučamo svim našim vriednim pušačima, da u svim prodajama duhana traže samo cigaretni papir družbe Sv. Cirila i Metoda za Istru. Družbena cikorija. — Takovu bi prepo- ruku trebalo upraviti i na sve naše velevrijedne Hrvatice giede trošenja družbine cikorije. Prihod družbine cikorije iznašao je u prvom polugodištu o. g. kruna 352.03 Na našim je vriednim doma- ćicama da se taj prihod podeseterostruči, Družbine olovke. — Te su olovke sta- vljene u promet istom 22. svibnja o. g. pa je naša družba u samih 6 nedjelja imala od njih prihoda kruna 40.32. Kroz to vrieme prodalo se u Hrvatskoj. Slavoniji, Dalmaciji, Hercego- vini i Istri družbinih olovaka u vrijednosti od 1843.94 krune. Budu li sa te olovke uvriežile u sve kuće, škole i urede — tad nema sumnje, da će naša družba i od toga podhvata crpsti liep godišnji prihod. Neka su s toga družbine olovke preporučene svjema, osobito sveukupnom hrvatskom učileljstvu i djačstvu. U to ime: Naprijed za družbu! Od e. k. Ravnateljstra pošta i brzojava u Zadru primamo. — U. k. Ministarstvo Trgovine u Beču sa naredbom 29 Marta 1905 sadržano u Listu poštansko-telegrafskih naredaba Br. 45 es 1905 dotično u Komadu XXVIII lista državnih za- kona po Br. 68 preinačilo je propise $ 3 po- Ljetne pogibli, Ljeto je za ogromnu većinu čovječanstva najljepše godišnje doba. Ono donosi u obilju darove prirode, ono donosi, što je bitno za mnogobrojne mase radništva, dane dopusta i oporavka. Kojim čeznućem čeka radnik, či- novnik, učitelj dolazak onih krasnih dana, kad mu je omogućeno napustiti one dosadne radne ure i poletjeti na krasnu prirodu u miomirisnu šumu, na veličanstvena brda, da oporavi tijelo i dušu i da sakupi novih sila za stupnika poštanskih taksa (Naredba Ministar- stva Trgovine 25 Novembra 1899 L. D. Z. Br. 321) koji se tiču vanrednih priloga novinama i to kao što slijedi: Kao vanredni prilozi novinama dozvoljene su samo tiskanice do 30 grama. Poštarina iz- nosi 1/3 pare za svaki prilog do 10 grama, 2/3 pare za svaki prilog preko 10 do 20 grama i 1 para za svaki prilog preko 20 do 30 grama. Ulomak jedne pare smatra se kao cijela para. — Ove takse vrijedo i u saobraćaju sa Bosnom i Hercegovinom. — U saobraćaju sa Ugarskom ostajuu kreposti dojakošnje takse. Jadranska Banka u Trstu. — Svjedobno ja- vili smo u našem listu o ustrojenju novog nov- čanog zavoda, pod imenom Jadranska Banka u Trstu. Slava Bogu, to ustrojenje je danas gotov čin. Kako će naši čitateli razvigjeti i osvjedočit se iz današnjeg oglasa koncesionari Jadranske Banke, dozvolio je e. k. Ministarstvo nutarnjih | posala suglasno sa e. k. ministarstvom financija u Beču javnu subskripciju bankinih dionica. Nu, pošto je već putem privatnih prijava cijela dionička glavnica i prije javne supskripi- cije pokrivena, to dakle ta javna subskripcija posvema odpada. Ipak, da se dade prilike, da i ona gospoda, koja su čekala javnu subskrip- ciju, mogu djelomice i u razmjeru udioničtvo- vati na stanovitom broju bankinih dionica, sni- zit će koncesionari dosad potpisani broj jačih dioničara. A tijem omogućit će oni i širim kru- govima našeg općinstva dioničko udioništvo- vanje. Mi smo onomad, kad smo prvi put o Ja- dranskoj Banci njeno utemeljenje u svijet turili, izrazili naše tvrdo osvjedočenje o najvećoj po- trebi takvog zavoda. Izrazili smo takogjer nadu, da namjera utemeljitelja uspije. Nu uspjeh, koji so je postigao prije javne supskripcije i koji je logično istu učinio bezpredmetnom, nadkrilio je sva naša očekivanja i pružio je živi dokaz o najvećoj potrebi novog zavoda i o financijalnoj jakosti slavenskog svijeta na našem slaven- skom jugu. . Gradska kronika. Rogjendan Njegova Veličanstva. — Sutra je rogjendan Nj. Vel. Ovom prilikom po starom običaju večeras će glazbe svirati pred mjesnim poglavarstvom a sutra je svećana misa uz uče- stvovanje državnih i autonomnih vlasti. I u pravoslavnoj crkvi obdržati će se svećano , Bla- godarenje“. Sastanak zastupnika u Dubrovniku bio je ovoga ponedjelnika, a vijećanja su se produljila i u utornik. Na sastank su došli svi članovi Hr- vatskog kluba u Zadru osim Dr. Klaića, Dr. Grgića i Dr. Marovića, koji su na liječenju. Uz njih su bili i zastupnici u Beču vit. Vuković i Dr. Ferri. Većina je zastupnika stiglo u po- nedjelnik u jutro sa parobrodom Salona, a ot- putovalo u utornik u večer sa Panoniom. U gradu su se zaustavili presvijetli gospo- din predsjednik sabora Dr. Ivčević sa gospogjom pa zastupnici Dr. Zaffron, Dr. Tresić i Dr. Verri. Zaključak kluba priopćujemo na čelu lista. Kongres akademičara. — Jučer prispjelo je u naš grad posebnim parobrodom jedno stoti- njak Hrvata akademičara iz Dalmacije, da pri- sustvuju sastanku, koji je bio urečen za 16 i 17 o. mj. Nu obali dočekali su ih kolege iz Dubrovnika sa rapresentantima općine i svih mjesnih društava. Sastanak se je obdržavao u Bondinom ka- zalištu, kojega je uprava u tu svrhu blagohot- no ustupila, a počastio ga je svojom prisutnoš- ću i naš načelnik gosp. Pero Čingrija, koji je na dolasku bio pozdravljen od djaka sa srdač- nim: .Živio“, Na predlog priregjivačkog odbora izabrani su bili presjednikom: Pavao Perat, pod- predsjednikom Miće Mičić, a tajuicima Juraj Pečarević i Stjepo Tedesehi. Kod prve tačke dnevnoga reda: o recipro- tetu hrv. sveučilišta preporučuje Roje da Dal- matinci i Istrani pohagjaju u šio većem broju hrvatsko sveučilište i da tamo polažu svo ispi- te, jor će tako bit vlada prisiljena priznati va- ljanost ispita položenih na zagrebačkom sveuči- lištu. Perat i Medini predlažu da se pošalje je- dna peticija za priznanje reciprociteta hrv. sveu- čilišta na carevinsko vijeće a druga na dalma- tinski sabor te da se preporuči našim zastup- nicima, da se oni zauzmu da ovo naše vitalno pitanje bude već jednom riješeno. Nakon odulje debate prihvaćen je ovaj prijedlog i izabran od- bor, koji ima da izradi spomenute peticije. O ferijalnoj organizaciji djaštva raspravljao je temeljito filozof (Giaconi. Naglasujući po- naštajno doba teške i umorne radnje? A za mlagju polovicu čovječanstva | t. j. za one koji rastu, ljeto znači periodu najveće srećo. Izvan škole, na stra- nu s knjigama, slobodan! To je po prilici smisao onog veselog osjećaja ko- je obuzimlje mladost kad se škola zatvori i kad započnu praznici, A kako dobro djeluje ljetni počitak na mladi organizam, koji se uslijed današnje intenzivnosti i množine naučne osnove, koja prekoračuje granice mogučnosti odviše troši. Ali ljetno doba donosi sobom i neke pogibli, bolesti koje se osobito pojavljuju megju djecom u nježnoj dobi. Na stotine cvatuće djece trebu da se djaštvo osobito preko praznika po- sveti prosvjećivanju naroda, razložio je što se u tom smislu radi kod drugih naroda. Cviličević je preporučio kao najbolju organizaciju, koja najviše može da uradi i za prosvjetu puka osni- vanje Sokolskih društava. Silvije Giunio stavlja na srce kolegama što više općenje s narodom te u tu svrhu predlaže da se ustroji u Spljetu sakademsko ferijalno društvo , Marulić“ za Dal- maciju“, koje bi imalo biti duševno središte hr- vatskog djaštva u Dalmaciji, a imalo bi širiti naobrazbu u puku i jačati narodnu samosvijest. Ovaj predlog bio je primljen jednoglasno i uz malu preinaku prihvaćena su pravila spomenu- tog društva. Treća tačka dnevnoga reda: o životu na sveučilištu, raspravljala se je povjerljivo. O zadnjoj tački dnevnoga reda: kako bi se najbolje pomoglo družbi sv. Ćirila i Metoda referirao je Giunio mlagji, pa su na koncu bila izabrana dvojica, koja će sastaviti jednu vrst peticije na naše Općine molbom, da i one uvr- ste u svoj godišnji proračun jednu svotu za na- šu družbu, a prihvaćeno je u načelu da se po mjestima, gdje ima akademičara, ustroje podru- #nice i da se po mugućnosti još ovoga ljeta prirede pučke ljetne zabave, koje bi družbi do- prinijele priličnu svotu. Kod eventualia govorio je Silvije Gjunio i Bjelovučić o pogubnom uplivu klerikalizma pa je na koncu bila jednoglasno primljena slijede- ća resolucija: ,Hrvati akademičari i abiturijenti, proma- .matrajući djelovanje svojih narodnih neprijatelja uvigjaju, da je jedan od najpogibeljnih kleri- kalizam, koji je veći kod nas dao glasa o sebi. .S toga se najodlučnije protive svakom uplivu i ,miješanju vjere s politikom osobito uz upliv rim- ske kurije, koja je iz interesa za svoj materi- jalni obstanak uvijek uz jače pa bili ti i kri- ,vovjerci, i javnim pitanjim, adržeći da je vjera privatna stvar pojedinca i da je uvjet svakoga napretka potpuna sloboda misli, savjesti i uvjerenja“. O ostalim eveotualnim predlozima, o ko- jima nijesmo mogli radi kratkog vremena da- nas izvijestiti, javit će mo u narednom broju. Sinoć je u počast gostima bio grad ra- svjetljen električnim lampionima, a glazba je pred ,Lužom“ odsvirala birani program. Po- podne priregjuju dubrovački akademičari svojim kolegama teferić u Rijeku dubrovačku, a sutra je uz učestvovanje ,Hrv. opć. glazbe“ zajednički izlet u Kotor, komu u koliko bude mjesta na parobrodu može prisustvovati i gragjanstvo. Zgodan prijedlog. — God. 1906. ne bi smjela da u Dubrovniku progje neopaženo, pa za to nije čudo, da se već sada čuju prijedlozi, kako bi se taj god dostojno proslavio. Bučne sveča- nosti času ne dolikuju, ali za to trebalo bi, da se odužimo prošlosti našeg grada na način, od kojega će i mi i cijeli narod imati koristi. Ova je zatvorena knjiga. Otvorimo je, da vidimo, kako su naši djedovi radili, da sebi kroz hilja- du godina očuvaju slobodu te zapale u Dubro- vniku luč prosvjete, koja je obasjavala cijeli Balkan. U ovu svrhu predlaže učeni naš domoro- dae Dr. Rešetar, da općina uzme u svoje ruke izdavanje dubrovačkih starina. 'To ne bi tražilo velikih ekonomskih žrtava, a pravedno je i do- stojno, da mi sami preuzmemo u ruke posao, Ren TM koji su dosad većim djelom vršili strani ljudi, od kojih neki nijesu imali ni zere ljubavi pra- ma našoj slavi. Na nvaj ćemo se predmet povratiti. Isprava Dubrovačke — Čitamo u Novom Listu“. U državnom arhivu dubro- vačke republike nalazio se je prastati doku- menat sa otiskom palačkoga prsta, što je služio kao ovjerovljenje i podpis isprava; taj je običaj vladao osobito na istoku. Godine 1870 sklopio je dubrovački senat sa Orhanom IlI., turskim poglavicom ugovor, koji je repu- blici osjeguravao trgovinu na istoku kroz go- dišnji namet od 500 dukata. Da ovjerovi ugo- vorni spis, Orkan je umočio palac u ornilo, te ga je (položio na ispravu kao potpis i pečat. 'Taj originalni dokumenat bio je velikom pažnjom čuvan u arhivu republike, i kad bi Turci sme- tali dubrovačke trgovce, vlada bi se na nj po- zivala i zahtjevala od Porte da poštuje ugovor. God. 1809. poniješe ga Francuzi u Pariz, god. 1816. bude predan Austriji te se ima sada na- laziti u centralnom arhivu zajedno sa drugim izpravama, koje se odnose na ekonomsko-trgo- vačku djelatnost slavne naše republike u Bosni, Hercegovini, Crnojgori, Srbiji, Bugarskoj i dru- gim balkanskim zemljama. + Miho Lujak. — U prošlu srijedu premi- nuo je u Gružu pravnik Miho Lujak u 24 go- dini svoga života. Bio je pošten i iskren mla- dić, zauzet za narodnu stvar. Dobra uspomena, što ostavlja megju kolegama i znancima neka bude rastužanim roditelju utjeha u teškoj nesreći! Zabadanja. -— Neko na uredništvu ,Prave“, kad mu se glava umori od ,ozbiljna“ posla odmara se, tražeći po našem listu, ima li da što zakine. Tako se je onomadne razveselio što smo javili, prevagjajuć telegram samoga kapeta- na, da je parobrod ,presjednik Becher“ ,Naišao na nepoznati predmet“, a sada zabavlja što smo prikazujuć knjigu Benešić: Damjan Juda“ ka- zali, da se kao predgovor ovoga djela nalazi naš podlistak; ,Kako je pok. Koharić zamišljao svoga .Damjana Judu“. ,Prava“ kaže da je Crvena“ od riječi do riječi naprosto prepisala taj podlistak, te zato krivi kragjom našeg su- radnika gosp. Novaka. Drugi put prije nego napiše taku bedastoću, neka prvo pogleda dva puta, jer suradniku ,Prave“ ne bi imalo biti svejedno, da mu se ljudi smiju s ludosti, kad hoće da bude ,spiritozan“. Premještaj. — C. K. viši financijski savjet- nik Frano pl. Ivanišević, koji je do sada služio na opće zadovoljstvo u Dubrovniku, premješten je na mjesto pok. višeg savjetnika Rossini u Zadar. Na njegovo mjesto dolazi gosp. Luko Jastelli, rodom iz Dubrovnika, koji je do sada služio na ministarstvu financija u Beču. Arbanaški list u Dubrovniku. — Čitamo u .Jedin.“ a ,Prava“ potvrgjuje, da je tako, da gosp. Ivan Bey Ivany iz Skadra misli u Du- brovniku izdavati list, kojemu bi geslo bilo: Arbanija Arbanasima. Vidjet ćemo je li to tako i skriva li se štogod za ovim. Hrvatski Sokol“ priredio je u Nedjelju peti svoj izlet u Mokošicu u Rijeci dubrovački, gdje je članstvo izvagjalo proste, a podmladak uzorne vježbe. Ovom prigodom ćete je prvi put pred- vodio novo izabrani vogja ,Sokola“ brat R. Krasovac. Dionice Jadranske Banke u Trstu odane su putem privatnih prijava podpunoma. Radi toga odpada glasom odpisa vis. e. k. mini- starstva nutarnih posala od 26 lipna t. g. br. starstvom dozvolena 27.378 u suglasju sa vis. e. k. financijalnim mini- Javna subskripcija dioničke glavnice u iznosu od K 1.000.000, razdjelene na 2500 dionica po K 400. Da se ipak dade prilika svim onim, koji dioničari Jadranske banke, obznariuju podpisani su čekali na javnu subskripciju, da pris upe kao koncesionari, da primaju nove prijave najkasnije do 15 kolovoza t. g. te da će se po mogućnosti obzirati na nove podpisnike tijem, što će se sniziti već podpisane svote jačih podpisnika. Reflektanti neka se obrate ravno na predsjednika koncesionari, g. Gjuru Vučkoviću u Trstu, Via 8. S. Martiri, br. 22, od kojega će dobiti za podpisku nuždne upute i podpisne formulare. TRST, dne 29 srpna 1905. Koncesionari Jadranske Banke u Trstu: Gjuro Vučković, trgovac u Trstu, predsjednik. Ante Bogdanović, trgovac u Trstu. Ivan Gorinp, posjednik na Općinama kod Trsta, Josip Mahne, veletržac u Trstu. Matej Pretoer, odvjetnik u Trstu. Gracijan Stepančić, trgovac u Trstu. Dr. Gustav Gregorio, odvjetnik u Trstu. Dr. Radoslav Kvekić, narodni zastupnik na car. vijeću i odvjetnik u Trstu. Ivan oč, veletržac u Trstu. Dr. Otokar Rybar, odvjetnik u Trstu. J Vič kar, tajnik tršćanske posujilnice in hranilnice u Trstu. Aute vitez Vuković, narodni zastupnik na car. vijeću i posjednik u Trstu. umre svakog ljeta od kratelja. Kao obrana ove bolesti to je rationalno hra- njenje djeteta, što se postigne najbolje sa Kufekovim brašnom za djecu sa mlijekom. Kufekovo brašno za djecu čini mljeko u želudcu lakše probavlji- vim i tim što zapriječuje sirenje u prohodu, postizava neplodno tlo da se bo- lest razvije, Osobito Kufekovo brašno za djecu radi sad: čini cijeli organizam a tim i želudac i prohod čvrstim proti bolestima. Većina kratelja stignu djecu radi nedovoljnog ili nerationalnog hranjenja. ržaja hranivih tvari