b
i

z= nimo

doma. Oni su imali komisiju, njihovi su pristaše
silazili na Grudu kako na gozbu, jer su znali,
gdje će; tu su i noćevali.... Pa ipak što je kori-
stilo Grudi, da joj je uspjelo da se vode izbori
na Grudi, da je Cavtat razvio cijelu svoju snagu,
da se je zakon i pravo gniječilo, kad sada treba
da prčda pred osudom središnje komisije u Zadru.

Ako se može u opće govoriti o kakvoj pobjedi, :

pobijedio je Cavtat, koje mu se Gruda sama
podala. Ostalo Konavle nema vele da izgubi, a
Grudi je na kocki tečevina od sto godina.

Daleko od birališta drukčije sudimo nego
oni, koje je zahvatila izborna vrućica. Imamo
prilike, da vidimo neku čeljad na poslu; znamo
što su radili, čemu se nadaju. Zato svjetujemo
Grugjane, ako hoće živjeti u miru, kad im Cr-
nica dogje po platu, da ga plate onako, kako
zaslužuju ljudi njegove ruke.

OLOAO

Sedmični pregled.

FRANCUSKA. — Portsmouth to se ime
često spominje u ovo zadnje doba. U gradu
toga imena u sjevernoj Americi sastali su se
delegati Japana i Rusije, da vijećaju o miru a
u engleskom Portsmouthu bratimi se baš sada
francusko brodovlje sa engleškim. To bi imao
biti vanjski dokaz potpunog sporazuma izmegju
Engleske i Francuske. Nu po onomu, što se do
sada dogodilo izlazi, da od toga sporazuma ima
korist samo Engleška, jer dok je njoj obezbije-
gjeno stanje u Misiru, Francuska treba, da se
gomba s Njemačkom radi Maroka.

UGARSKA. Sredstvo, koje ministarstvo
Fejervarijevo misli upotrebiti proti koalaciji, iz-
borna je reforma, koja bi se temeljila na općem
pravu glasovanja. Koalicija u izbornoj agitaciji
služila se je time, da predobije za sebe mnoge
biraće, ali sada uvigja pogibiju, koja bi mogla
odatle nastati magjarskoj nacijonalnoj državi te
ne će ni da čuje o tomu pod izlikom, da neu-
stavnom ministarstvu ne može baš ništa do-
zvoliti.

CRNAGORA. Kako ,Glas Crnogorca“ ja-
vlja imalo bi doći u Crnojgori do velikih re-
forma. Najprvo se radi o ustrojstvu crnogorske
banke knjaz je osim toga naredio da se napiše
zakon o štampi, ali po onomu što piše ,Glas
Crnogorca“ reklo bi se da baš ne će biti vele
liberalan. Najzadnja je vijest da će se na Ceti-
nju sazvati narodna skupština, koja bi imala
vijećati o državnim prihodima i razhodima.

RUSIJA. U amerikanskom Portsmouthu
sastali su se delegati na dogovore te izmjenili
punomoći, Po onomu što se pronosi japanski
bi uvjeti bili za Rusiju dosta teški. Radi se o
velikoj ratnoj ošteti, priznanju japanskog pro-
tektorata nad Korejom, ustupljenju prava ruskih
na Port-Arthur i Dalni, te željeznicu, koja «rodi
kroz Mandžuriju do tih gradova. Već kad bi to
tako bilo, teško da bi Rusija pristala na mir a
pogotovo ne će obistini li se, da Japan stavlja
i druge uvjete, koje Rusiju ponizuju. Govori se
naime da bi se ugovorom o miru imao ograničiti
broj ruskih ratnih lagja na skrajnom istoku.

Po svemu se vidi, da Japan hoće da izrabi
svoju pobjedu, ali s druge strane teško da'bi
ostala Europa pristala na to. Izgleda, da je i
sama Engleška savjetovala Japan da bude
umjeren.

ORCI

 

Naši dopisi.
Sinj, 9. Kolovoza 1905.

Od nekog vremena učestali dopisi iz Si-
nja, u famoznoj ,Hrvatskoj Kruni“. Dopisi su
to takova sadržaja da odmah poznaš duševnu
slabost dopisnika, koji samo može imati pristu-
pa u ,Hrvatskoj Kruni.“

Nije mi svrha, da se osvrćem potanko, na
nerazborita navagjanja i na klevete crnih duša,
s kojima su uortačena najviše trojica te hoće
da pred svijetom omalovaže osobe 'svake hvale
i priznanja za mjesto, krajinu i hrvatsku stvar
zaslužne. Htjedoh samo da rad svijeta nekoliko
riječi ovdje navedem, odbijajuć napadaj na ono,
što je danas nama Sinjanima, a osobito Hrva-
tima ovog mjesta najmilije. :

Osvrtati se na pisaniju ljudi, koji u društvu
crvenog prijana, obuhvaćeni maštarskim želja-
ma, smišljaju što će stvoriti i čime će se na-
baciti, na osobe, koje rad njihova zaslužnog
rada možemo samo štovati i ponositi se što ih
na čelu javne uprave imamo: odgovarati štogogj
osobama, koje u opće svi ozbiljni i izobraženi
ljudi izbjegavaju, te ostadoše drugovi samo noć-
nih klatara, dajuć brige i posla drugim, to bi
za nje bila utjeha. Odgovor na njihove buda-
laštine za nje bi bila čast.

U zadnjem dopisu ,Hrvatske Krune“, htjeli
bi da zavaraju javnost, prikazujuć upravu Sinj-
sko Vitežkog Alkarskog Društva nepatriotič-
nom, lažnom, koja da je htjela zavarati i u
bludnju zavesti Savez Hrvatskog Sokolstva u
Zagrebu, nastojeć time, da preporuči rasprodaju
srećaka Alkarske lutrije. — Dosta je bilo pro-
čitati ovakovu klevetu, da se čovjek odmah u-
vjeri, da to Sinjanin pisao nije, da je ono izliv
srca, koji sinjski niti misli niti osjeća, jer Si-
njanin, pa i čestiti, dobri i pošteni Hrvati uopće,
nijesu kadri stvarati i u javnost iznositi ono,
što bi moglo i časkom dati povoda, da javnost
o našoj Alei, tom najčasnijem Hrvatskom Dru-
štvu, slabo misli i sudi.

Dopisnicima ,Krune“ jedina je svrha, sa
svojim nepromišljenim pisarenjem nanesu dru-
štvu neugodnosti i neprilika, te po mogućnosti
prouzroće njegovo razvrgnuće, koje je neumornim
i patriotičkim radom sadanja uprava zapriječila,
otev ga iz ruku autonomaša, za čije vladavine ni-
jesu slabašni dopisnici , Krune“ našli za shodno
da ga napadaju. — Sve jedno im njihovo pi-
sanje kao što uopće sve, što oni rade, ne vri-
jedi boba, nema vrijednosti, pa i u ovoj stvari
zaludu im posao. Alkarsko Društvo, vjerno uvi-
jek svojoj svrhi i unaprijeda će se lijepo razvi-
jati na žalost dušmana njegovih, dušmana so-
kola, napretka, Čitaonice, općine i svega, što je
dobra, patriotična i plemenita, samo ne dušma-
na onih, koji se s njima slažu, i t. d.

U jednom od zadnjim brojeva ,Obzora“
Savez Hrvatskog Sokolstva u Zagrebu, prepo-
ručujuć rasprodaju Alkarskih srećaka, nazivlje
Alkarsko Društvo konjaničkim odjelom Hrvat-
skog Sokola u Sinju. — Neznam kako je do
ovakova naziva došlo, jer u koliko nam je po-
znato, jedan član Hrvatskog Sokola u Sinju, u
dopisivanju sa savezom istaknuo je samo to,
kako bi se moglo, kad bi Alkarsko Društvo
bilo u stanju preko cijele godine držati vlastite
konje — ustanoviti kod našeg Sokola jahaći
klub ili konjanički odjel. — Sokol bi se naravno
služio konjima Alkarskim, doprinašajuć svoj dio
za uzdržavanje istih, što bi bilo od koristi i po

 

samo Alkarsko društvo, koje bi se, mislimo,
ovome odazvalo, tim više, što bi se malom raz-
likom radilo o istim osobama kao jahačima. —
Rodoljubi ovu namisao, koja je potekla od
jednog od najzaslužniji rodoljuba za razvitak
Hrvatskog Sokolstva u domovini, rado pozdra-
više, čestiti joj se Hrvati ove varoši obveseliše,
jer time naš Sokol dobio bi ono, što nijedan
drugi nema, naime svoj konjački odjel, a alka-
rim bi se davna želja ispunila te bi tako mo-
gli uzdržavati preko cijele godine konje za
Alku. — Inače ustanoviti konjanički odjel, nije
moguće, a stopiti Sokol sa Alkom neizvedivo
je, dapače, besmisleno.

Dopisnik ,Hrvatske Krune“, koji je uz
svoje poznate drugove svega i svačesa rovario
protiva osnutku Hrvatskog Sokola u Sinju, koji
je i financijalno nastojao ošteti pojedine članove
Sokola, ne bi li ih time od društva odalečio, —
napada sada Alkare, ne bi li kod njih, kad
inugje nije mu uspjelo razdor i neslogu posijao.

Srećom su pisci ovakovih vijesti poznati
dobro na svojih pustih želja sred oblaka, pa

"kad im vrijeme pokaže plod njihova djetinjeg

rada, tada ko u besvjestici napadaju, galema,
rovare, makar što da postignu, pa to bilo i
proti njihovu uvjerenju, samo neka je na štetu
onih rodoljubnih podhvata, koje na diku mjestu
i na korist hrvatske stvari, zasnovaše i podi-
goše osobe, za kojima dopisnik , Krune“ sa svo-
jim drugovima nije dostojan ni pseto o uzlu
voditi.

Ovoliko radi Alke, a kad radi javnosti ne
bi nuždnim smatrali, ne bi radi dopisnika i nje-
govih ni ovoliko, ne bi uopće ni slova, kad bi
znali, da tko ozbiljan znade s kakovom poli-
tičkom djecom imamo posla.

 

Domaće vijesti.

Namjesnik dalmatinski. — Javljaju da se je /

ministar presjednik izjavio episkopu Milašu, da
ćemo doskora imati namjesnika. Taj bi mogao
biti jedino sadašnji namjesništveni potpresjednik
Nardelli.

Justhov dolazak u Zagreb. — Vijest da dolazi
u svrhu političke agitacije ispravlja sam Justh,
pripovijedajući kako je do ovog posjeta došlo.
On je ima nekoliko vremena bio pozvan od
nekih hrvatskih političara da ih posjeti. Odsje-
sti će kod staroga znanca nekadašnjeg hrvat-
skog ministra Josipovića. Kao predsjednik za-
stupničke kuće on ne može niti je ovlašten od
ikoje strane, da vodi kakve predgovore. Želi
samo, da se upozna sa prilikam u Hrvatskoj.

Skupština naprednjaka. — Na 20 ov. mj.
biti će u Zagrebu skupština naprednjaka, da
vijeća i odluči o držanju naprednjačke stranke
obzirom na izbore i na zajedničku akciju stra-
naka.

+ Andrija Perišić. — U Spljetu je umro vr-
sni neimar Andrija Perišić. On je znao svojim
prirodnim darom i marom nadoknaditi sve ono,
što drugi u školi nauče, Njegovo će ime ostati
uvijek vezano sa popravljenjem spljetskog zvo-
nika. Trebalo je cijeli zvonik porušiti, pa istim
materijalom, u koliko se je mogao upotrebiti
sagraditi novi. On je to izvršio na taj način,
da su mu se divili ljudi, koji se u posle razu-
miju, a nije njegova krivina, što djelo nije vi-
dio dovršeno. Pokoj mu vječni i harna uspo-
mena u narodu, kao čovjeku, koji se je sam
znao podignuti do velike visine!

 

 

Općinski izbori u Dalmaciji. — Po ,Smotri“,
javljamo ove uspjehe općinskih izbora.

Borbe nije bilo u Promini, na Lopudu, u
Stonu, Rabu, Makarskoj, Ercegnovomu, Lukšiću,
Tivtu, na Orebićima, u Benkovcu, Sugjurju, Po-
stirama, Pučišću, Komiži, Korčuli, Metkoviću,
Trogiru, Selcima, Bolu, Stolivu i Dicmu.

U Milni u III tijelu jednoglasno su gla-
sovali općinari iz Milne Bobovišća i Ložišća za
kompromisnu listinu; u II tijelu dobila je ma-
lom većinom Milna a u I. Bobovišće i Ložišće,

U Jelsi ima u novom vijeću 24 pripadnika
hrv. stranke a 12 pomiješanih čistih“ i na-
prednjaka.

U Ninu su i u I. izborništvu pobjedili
čisti“.

U Drnišu je bilo žestoke borbe izmegju
pristaša dosadašnjeg načelnika Ivana Skelina i
stranke, predvogjene od svećenika i braće Gru-
bišića. U III izbornom tijelu listina Skelina do-
bila je 908 glasova a protivna 171. U II tijelu
paotivnici načelnika ustegli su se te je njegova
listina pobijedila sa 245 glasova proti 1 glasu.

U Vodicama općinska stranka dobila je
u III tijelu 225 glasova, protivna stranka 141
glas a odbiveno je bilo 23 glasova..U LI izbor-
ništvu općinska stranka 41 glas, protivna 25,
odbiveno 7.

U Visu su se prikazali na izbore u Ili ti-
jelu autonomaši ali bez uspjeha, tako da su se
drugi dan povukli. Za Hrvate je predano 464
glasa a za autonomaše 143,

Na Lastovu je stranka bivšeg načelnika
Sangaleti dobila u Illl izborništvu a protivnici
u Hil

Na Kuni je bilo žestoke osobno borbe.
Išlo se za tim, da se neke nepočudne osobe
uklone s općinske uprave a to je i uspjelo.

U Vrgorcu, kako u Vrgorcu, bore se dvije
stranke od kojih jedna hoće da bude hrvatska.
Stranka sada na općini je dobila.

Na Lečevici u Ili izborništvu predano je
369 glasova za Matasa, 292 za Gotovca.

Općinski izbori u Konavlima. — Konačni uspjeh
izbora je ovaj: Magud 518 odbijeno 57, Klaić
362 odbijeno 166. Po tome bi Magud bio imao
većinu od 47 glasova, ali treba opaziti, da je
proti jedno 60 glasova, položenih za Maguda,
bio uložen protest.

Ispravit ćemo brzojav tiskan u prošlom
broju, koji je sa birališta bio upravljen na gosp.
Dr. Pera Čingriju. Mješte potpisa Klaić, Kocelj
valja da bude: za Klaićev odbor Koeelj.

Izbori za HI i I tijelo bit će na 21 i 22 0. mj.

»N. Jedinstvo“ osvrće se na ove izbore
na način, koji pokazuje, da ni ne zna, o čemu
se radi. Tako mu je u jednomu od zadnjih bro-
jeva pobjeglo, da kandidira za načelnistvo V uko
Klaić!

Ne znamo pak, po čemu ,N. Jed.“ na-
zivlje Klaićevu stranku strankom svećenika. Za
nju su istina i svećenici konavoskog dekanata,
ali niti se je g. Marko Klaić dao sklonuti od
svećenika, da se izloži, niti su svećenici kušali
u Konavlima stvoriti tobože neku svoju stranku.
Takove stranke u Konavlima ne može da bude.

Nije tačno ni kad se sa izvjesne strane
hoće pokazati stranku Mašanovu kao srpsku.
Premda imamo dosta uzroka tužiti se na Gru-
gjane, Grugjani se hvala Bogu još nijesu izne-
vjerili hrvatstvu, a nerazumijemo zašto ih tada
turati megju Srbe. Borba u Konavlima — to
opet ponavljamo — vodila se je i vodit će se

 

Ornamentika — vele — već je svoju svr-
hu i onda postigla, ako živce ne vrijedja.

Ova dekorativna naša narodna umjetnost iz
ženske ruke i viša umjetnost može se prispodobiti
glazbi; u slikarstvu, kiparstvu i u arhitekturi nižu
se akordi umjetnim redom po zakonima harmo-
nije ritma i modulacije i u tome nizu stvaraju
melodiju, koja nam dušom odjekuje i onda, kada
je više ne čujemo i ne vidimo. Dekorativnu u-
mjetnost opet mogli bismo prispodobiti nekom
zujanju, u kome nijedan zvuk, ni jedan akord
nije jasno izražen, nego nam uhu godi, ma da
u nama ne može pobuditi izvjesni melodički do-
jam. To zujanje godit će nam dotle, dok ne o-
sjetimo u njemu disharmonije, a s toga nam
godi i posmatianje onih dražesnih umotvora na-
ših vezilja u kojima kao da nema simetrije (n.
pr. pečki našav, podrobno naopačno iz Hrvat-
ske, šareni vez i haremski vezovi iz Bosne), a
godi nam tim više, jer u njima osluškujemo
neki ugodni lokalni prizvek. To su one pikan-
tne i sentimentalne pjesme bez riječi“ ili , pen-
sćes fungitives“, koje su kao glazbeno kompo-
zicije najviše tražene, jes toliko ugadjaju uliu i
arcu. A koliko će to posmatranje ugadjati tek
onome, tko ga umije dublje i svestranije gleda-
ti i uživati!

Za to velim: učiteljica veza ne bi smjela
biti ma koja, tek primitivno naobražena ženska,
nego za taj posao valja uzeti gospodju umjet-
nički aaobraženu, jer će samo u takve biti srca
i razumijevanja za njegovanje narodnih umjet-
nina. Našu narodnu ornamentiku izučavati mo-

ao bi učiteljici ručnog rada biti najmiliji i bes-

 

krajni posao. To je proučavanje osbiljna i za-
nimljiva rabota, a gradja mu je opsežna, no do-
sele još mnogo ne iscrpljena. Uz proučavanje
narodne ornamentike valja joj študirati i orna-
mentiku u opće, da joj tako pred očima svane
razlika izmedju našega i tudjega.

. (Istina u nas se je doselo malo pisalo o
narodnoj ornamentici i o vezovima narodnim.
Ali pitam koliko je naših učiteljica, koje su
pročitali djelo: ,Gradja za tehnološki riječnik
ručnoga rada“, koje smo već više puta napome-
nuli? Tamo im je odgovor za svako ovdje na-
sječeno pitanje. Ovaj leksikon završuje skorih
dana štampanje u Sarajevu kod bosanske vlade
No, kako nam je poznato, u autorice toga djela
ostalo je još oko 2000 riječi, koje nijesu više
mogle ući u leksikon, jer su kasnije sabrane iz
Dalmacije, Srbije, Ugarske, Čeoske, Moravske i
iz svih ostalih slavenskih krajeva. Da pokaže-
mo, kako je taj čas veliko zanimanje za našu
narodnu ornamentiku, javljamo i to, da će se
taj dragocjeni leksikonski torzo dalje štampati
i kao zasebna knjiga i u Srpskoj vezilji“, koja
izlazi u Vršcu. I braća Srbi živo se zanimaju
za to pitanje, pa su se u više mahova obratili
na našu suradnicu g. ]Belovićevu u toj stvari.
Taj leksikon već se uredjuje kao popuna ,gra-
dji za tehnološki rj. ruč. rada“, koja se je štam-
pala u Sarajevu. Op. ur.)

*.
..
Gojenju svile valjalo bi takodjer posveći-

vati više mara u našim krajevima, Kvo kako
n. pr. stoji svilogojstvo u Hrvatskoj i Slavoniji.

 

Iz izvještaja zem. svilogojstvenog nadzorništva
za g. 1904. vadimo slijedeće podatke o svilogoj-
stvu u Hrvatskoj i Slavoniji u prošloj godini.
Za proizvedene svilene čahure izplačeno je svi-
logojeima g. 1904. ovo zaslužbe: u županiji sri-
jemskoj K 275.000 virovitićkoj K 72.000, pože-
škoj K 63.000, bjelovarsko-križevačkoj K_ 9000,
zagrebačkoj K. 8000 i varaždinskoj K 3000 o-
kruglo. U godini 1880. proizvelo je u Hrvatskoj
i Slavoniji u 2 obćine 12 svilogojaca 206 kg.
čahura. U god. 1890. povisio se taj broj na 560
obćina i sela, 17.160 svilogojaca i 255.988 kg
čahura, dočim su se prošle g. 1904. bavila u
589 sela 18.132 svilogojea uzgajanjem svilenih
buba i proizvela marom i brigom 230.278 kg
čahura. Svega je u Hrvatskoj i Slavomji od g.
1880, do 1904. isplaćeno svilogojcima zaslužbe
K 9,904.000, Na jednog svilogojea odpada po-
priečno 6 dudovih stabala. To je još malo. Za
svilogojstvo je prvi glavni uvjet što više dudo-
vi i dudova lišća. Uz obilje dudova lišća se za-
služba uz malo ne isti trud podvostruči. Usljed
pomanjkanja dudova je u nas zaslužba. jednog
svilogojca za dvije trećine imanja od zaslužbe
jednog svilogojca u Italiji!

*
* #

Nije čudo, što je u gradovima nagon za
sve modernijem i skupocjenijem ženskom odije-
vanju, samo se je čuditi, što se seljačko snaše
i djevojke toliko napinju, i to bez razlike u si-
romašnijoj ili imućnijoj obitelji. Gledala sam
neka mjosta oko Požego. Tu je zaista nepristoj-
na gizda već toliko mah preotela, da već ne

 

znadu kako bi se odijevale, i kako bi za svoje
tijelo, što više umjetne cifrarije smislile. Kada
bi bar dongkle jednolike bile! Ali se sve šare-
ne! Ovamo joj ,reklica“ svoje boje, fertun svo-
je, marama na vratu svoje, na glavi nakit opet
svoje boje, na maramu oko čela ovjesi ne-
kakvo tobožnje nakiće kao praporci na cigan-
skom rešetu, ovamo so je neumjetno po licu
namaljala, kao da je pala u broć, ovamo joj
oko vrata razne boje djerdani, ,sametne“ pan-
tlike sa medaljama, s pucetima itd. Da te Bog
slobodi! Ruglo!

Ovo je kosa, koja podsijeca zeleno bilje,
te roda ni ploda ne donosi, jer se mnogo toga
proda u nevrijemo i u bescjenu za to, da se
samo kćerka nacifra, pa u kući kako bilo. —
A neke majke i potajno prodadu što iz kuće
bud pošto, samo da kćerki udovolji, ,da nije
najgora“, ma bila i siromašna. Za to se ovamo
tudjinci naseljuju, a naš narod ne samo da ne
napiedaje kao drugi, već znatno propada. Ne-
valjao je običaj i to, što se većina seljanki ov-
dje potkasuje pa i ako jo na polju suho i lije-
po vrijeme. Ne kažem ništa, kad je kiša i bla-
to. To rade i neke snaše i djevojke i u crkvi,
pri polasku kući: potkasaju se, te se lovo i
desno, a i natrag ogledavaju, da li im skute
dobro stoje? Da li je to pristojno činiti u sve-
tom mjestu? Župnici kore i psuju, ipak se ni-
kako taj ludi običaj iskorijeniti neda. Trebalo bi,
da i sami roditelji bolje pripaze na svoje kćeri
le ih na dobro upućuju. Moda nam ubija narod.

ooo