——==="

U DUBROVNIKU, 10. Januara 1904. Godina XIV.

VENA HRVATSKA

 

 

   

 

Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, sa Austro-Ugarsku, Bomu * | Izlazi syake gubot Pre " i oglasi plaćaju i . i j

: ' | e. tplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku gdje su utužljivi. Za
Heregovinu s poštom : na godinu 10 krund, na po godine 5 kruna. Za inosematvo : 10 kruna i po- | : ve, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 20 para. Oglasi koji se više mio d
troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto | \! — skaju po pogodbi i uz razmjerau popust, Dopisi šalju se Uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju, a ne-
polugodište. - | Pojedini broj 20 para. | fraukirana pisma ne primaju %e.

 

 

 

Z Hi ki O db Ako sve ovo dobro promotrimo, morati ćemo | prava prekidam i zadnju stranačku vezu. Može biti, da | nego se misli. Bilo je doduše i za vrijeme Ljubiše ne-
ema JS 1 Or. napokon priznati, da se ovom zgodom pokazala u ću u današnjim nesregjenim prilikama moći više da u- | što sličnoga. t. |. odbor nije u opće imao članova, pa
: ši _ | znatnoj mjeri naša _— nezrelost, da se je pokazala činim ovako, nego li kao član nemoćnog našeg zemalj- | se dosta dugo tako turalo, ali se ne bi smjelo dozvo-

a i. o IS NEM s kako nijesmo ekvilibrirani u našoj politici. Radi bor- skog sabora. liti, da i sada zavlada ovakovo (u neku a ex lex)
se raditi! Ovo bi bio, kratko rečeno, program ! U be ostavismo — rad, radi borbe napustismo djelo- Qdreke. Odreka dr. Smodlake nas je iznenadila. stanje. Prema vijestima, koje su nam u zadnji čas stigle
ovome 'bi se morala očitovati i naša narodna sna- vanje u autonomiji. A da time u opće slabimo na | Odmah smo se informirali o tome i eto što doznasmo. | iz Spljeta i Zadra, misle nekoji, da bi se u tom slu-
svim linijama i kule borbu — na to se ne misli. |1z Spljeta nam javiše ovo: Smodlaka se zahvalio | čaju morao raspustiti sabor. Ne znamo je li tako, ali

i sposobnost. Odlučni u borbi i zreli u radu. Za i Oh : :
_- smo se pokazali u ovo zadnjih tridesetak |. I tako se je u Zem. Odboru pustilo i na da-|za to, jer bi bio u Zem. Odboru konačno osamljen. Do-|i ovo bi kaos još uvećalo, jer stranačka konstelacija
godina dosta spretni i odlučni, a ni uradu nije- lje da vlada stari kurs“ tromosti 1 da se ne ot-| znao je, da će se A. Radić odreći prisjedništva radi | nije nimalo razbistrena.

stranjuju nepogodnosti. Slobodni, radini, mlagji lju- | prilika u Bolu, a zadržati načelništvo, & dr. Ruževića Briga za narode, Prije nekoga vremena smo na o-

smo.baš skroz zaostali. Ali još uvijek imade baš | .. E : ia . 0
u ovoj pozitivnoj strani narodnoga života mnogo di su se odrekli rada i tako. potvrdili potrebu, da da nikako ne puštaju iz Starogagrada, pa da se još | vomu mjestu donijeli izvadak iz jednoga članka ,Reichs-
praznina. u ovakovim autonomnim institucijama vladaju oni, ( ni on sam ne može odlučiti bili išao i kada bi išao u wehra“, pisanoga navodno iz Dubrovnika ju kojemu se
. Borili smo se i borimo se za to, da dogjemo koji nemaju inače pravoga zanimanja. Potvrdilo se | Zadar. Smodlaka je htio ići još 20. prosinca u Zadar, | upućuje Hrvate da se povrate Bečkoj politici i da su
do slobode, do nezavisnosti i ujedinjenja, da sobom sinekarstvo! Ovo je najgore. I na tom će se nasu-| ali radi ove situacije bojao se je ostati u odboru sam, | im najveći dušmani Srbi i Talijani. Onda se je sumnja-
sami upravljamo. Ali najbolja svjedočba 0 pašoj kati sav lijepi preokret“ u politici veliko), jer će| na cjedilu, pa bi tako i njegov rad bio tamo bezuspje- (lo i govorilo da kod takovoga pisanja imade prste vla-
zrelosti :bila bi u tom; kako se ponašamo u osim biti zanemarena mala, unutarnja politika. Sve ovo | šan. Ovdje u Spljetu je on nekojima nepriličan, pa bi | dina politika. Danas možemo upozoriti na jedan drugi
gdje imademo kakovu takovu autonomiju. | ako ne baca lijepo svjetlo na našu zrelost za sa-| ga se bili rado riješili. On bi bio i otišao, ali uz ga- | slučaj, i ako u drugom smjeru. Prošle nedjelje je držao
A_mi takovu autonomiju ipak imademo i ako do- m oupravu, pa će dati u očima vlastodržaca čita- | ranciju, da će moći uspješno djelovati. Ta garancija su pred biračima u Meranu njemački (liberalac dr. Grab-
sta oskudnu. .Naše općine su kole, a Zemaljski je voj borbi vid neozbiljnosti. 1 oni će reći : pa što| bili dr. Ružević i A. Radić. Kad ove garancije nije vi- | mayer govor, u kome je megju inim pozivao Talijane
Odbor vlada te autonomije. I tu bi morali pokaza- bi vi počeli onda sa većom astonomijom ili čak sa|še bilo, nije dr. Smodlaka više htio da ide, po gotovo | na slogu sa Nijemcima, obećavao im sveučilište. nazi-
ti što znamo, tu .se utvrditi, tu napredovati, tu crp- nezavisnošća i slobodom?! Pa '6o nam još doviknu- | ne bez Ruževića.“ — Iz Starogagrada primismo ove | vao ih kulturnim elementom i upućivao, da im najveća
sti snagu: za daljnje borbe. ti: za slobodu ste nezreli, kaoti nekoje druge bal- | informacije : , Ovdje je na mnoge vrlo nepovoljno dje- | pogibelj prijeti od — Slavena! Moramo još nadodati
iutim.mi vidimo, da se u mnogočem baš kanske državice — za to budite sretni, da smo vam | lovala odluka pravaškoga kluba, da se Ruževića bira | — a to je glavno — da je dr. Grabmayer poznati ia-
na tom-polju bramlje. Kod mnogih općina imade mi skrbnici i da za vas mislimo i radimo. Obratite u Zem. Odbor, te ga tako otme ovome gradu, gdje je | timus dr. Koerbera i njegov mešetar! Eto, sad nam je
se opet na staro i lijepo slušajte nas, a mi ćemo | nuždan. Kad je već bio izabran, mnogi su na dr. Ruže- | jasno kako se je Koerber prepao sloge slavo-talijanske .

nereda, nekoje su. pravim pašalukom pojedinaca, ili i 1 h

pojedinih klika. Trebalo bi to prije svega urediti, | »P9 našoj uvigjavnosti“ skrbiti ! vića činili presiju, da ostane u gradu. Općinsko vijeće | A rad Piccola“ to isto potvrgjuje.

istiti, osvježiti. . Posao je Zem. Odbora. A ka- DUBROVNIK, dne 9 janusra. je poslalo i dvije pismene poruke na klub u kojemu Piccolo“, Slaveni i Talijani. Jedan talijanski list

kar je on, ta naša autonomna vlada ? Ne ćemo ići Dr. 3. Smodlaka poslao je biračima izbornoga sre- moli, da bi dr. Ruževiću dozvolio, da se odreče pri- | iz Trijenta (gdje najbolje ć ute, što to znači ,ekspansija
sjedništva. Klub ove želje nije uvažio, ali je zato do- | germanizma“) preporučio je primorskim Talijanima slo-

u detaile, nego ćemo reći u kratko, da nije baš sta- | za vanjskih općina kotara šibenskoga i skradinskoga, : F

jao ma visini zadaće, jur jebio često sinekurom, ili | preko ,Novog Lista“ lanicu iz koje vadimo: Kad šao ovamo dr. Trumbić, da umiri ljude i rastumači po |gu sa Slavenima. Ovih se dana ,Piccolo“ osvrće na io
pako igračkom pojedinaca. mi je u zadnjem zasijedanjn dalmatinskoga sabora bilo trebu, da Ružević ode. Teško su se ljudi dali primiriti, | i — ruga. Trentinski list naziva ,idealistom“, koji da
Napokon se je to uvigjelo. i počelo se je ,ra- | ponovno ponugjeno mjesto prisjednika kod zemaljskog te je dr. Trumbić morao čuti i mnogo izražaja nezado- | hoće sveti boj“ proti germanizmu. »Piceolo“ tvrđi na-
diti oko ozdravljenja prilika. Htjelo se je novim | odbora, bio sam vezao svoje pristajanje uz neke uvje- voljstva sa klubom radi ove stvari. Od dr. Trombića | dalje, da megju Slavenima i Talijanima nije moguće ni-
elementima popuniti gotovo zamrli Žem. Odbor, da | te, koji nijesu bili lične naravi, već su radi opće kori- |** je napokon tražilo, da nagje jednoga odvjetnika- | ti primirje, a kamo li sporazum. Ujedno kleveće da Slo-
tako postane središtem reorganizacije i rascvjeta | sti imali služiti garancijom, da će se naša autonomna zamjenika, Hrvata, koji bi došao na mjesto Ruževića u | venci traže za saveznike proti Talijanima — Nijemce !!
pse-aotonomije, a da prestane strančarstvo, nepo- | prava iz temelja promijeniti, kako to odavna zemlja o- Starigrad. Trumbić je morao obećati, da će nastojati. Ali | Edinost“ na sve ovo vrlo dobro primjećuje: ,Tko ži-
tizam i svakojake nepodopštine. : čekuje od sabora. Pošto su bili prihvaćeni ti uvjeti, bio kako se do danas nije takav zamjenik našao, prinukali | ve od raspre, od neprijateljstva, od boja. od podivljalo-
Nejpiije je bio izabran kao nova sila dr.Smo-| sani se primio nove alužbe. Ali na jedan put položaj su Starogragjani dr. Ruževića, da odgodi svoju odluku.“ | sti odnošaja, < taj ne može, kako je i naravno biti za
dlaka = pa se je zahvalio, videći, da ue bi sam|se, bez moje krivnje, ptomijenio tako, da sad više ne Jedinstvu“ javljaju iz Bola na Braču: Uslijed o- | mir. Posve nam je pako razumljiva ova protivština sva-
mogao ništa. “Ove godine se je pokročilo odlučno | moga imati nikakova pouzdanja u uspjeh zamišljene dreke našeg načelnika g. A. Radića, sada prisjednika u | koj slozi megju narodima kod lista, za kojega se ope-
dalje, Nakon poznatih prizora u zadnjim sjednica- | osnove, koja je — da rečemtbez okolišanja — išla za Zem. Odboru, imalo se popuniti načelaičko mjesto, na | tovano tvrdi (az to bez dementia) da dobiva sut»

ma, sabora, izabrana su konačno tri pristaše 00-| tim, da se u zemaljskom odboru novoga kursa osi- poziv njegova zamjenika i ureći naročita sjednica vije- venciju 2d €. k. sustrijskoga sustava“
voga kursa“ (Dr. Smodlaka, Dr. Ružević _i A. Ra-| gura većina novim elementima, bez obzira na *pripa- ća, Predtečno u konf. sjednici uprave i sporazumno s%a Vječiti žandari. Ovih je dana ratno ministarstvo
dić). Bila je tako osigurana _ reorganizacija. Novi | dnost njihovu jednoj ili drugoj hrvatskoj stranci. Ovaj | većinom vijećnika odlučeno je. da će se načelnikom bi- | naložilo svim zbornim zapovjedništvima, da jave časni-
u vanjskoj, velikoj politici, morao je  naći| novi položaj, za koji drugi nosi odgovornost, a ne ja rati g. N. Petrić, a na ispratnjeno mjesto prvog prisje- | cima i potčasnicima, da mogu, ako znadu koji slaven-
rište u novom kursu male, unutarnje po- | riješava me zadatog obećanja. Kad se s druge strane dnika g. P. Radić, brat odričućeg se načelnika. Nego | ski jezik stupiti u macedonsko oružništvo, te će u tom
m se je dogodilo? Ljudi novoga karza|urjeti ne ispunjuja, prestaje i moja uvjetna obveza. upletoše se neki, koji se nikad nijesu zanimali našim | slučaju dobiti trogodišnji dopust, što im neće smetati
do otstupa)a. Š Mnogi znam, od mene traže, da pošto po to pogjem na stvarima, i to radi osobnosti, i svojim miješanjem pri- kod promaknuća. Da nam je do šale mi bi rekli, da je
, Ovo je žalosno, ovo je upravo zlo! Na dru-| zemaljski odbor. Ali gdje vidim siguran neuspjeh za se- moraše dosadanjeg načelnika, g. A. Radića, da u inte- | ovime ministarstvo napokon postalo — panslavističko !
e mjestu donosimo dotične izjave i razjašnjenja, | be i za narodnu stvar, nemogu da učinim takav korak. | "98 mjesta i načela, povuče natrag svoju odreku, p&|Ta ono priznaje, da je dosta znati ,koji“ slavenski je-
pa se od tada možemo uvjeriti — da tu nijesu o-|Ne preostaje mi dakle drugo, nego da se odrečem pri-|je sva prilika, da će se, radi spasa općine u narodnom | zik, pa se može razumjeti i ,koji mu drago“ drugi. Ali
dlučivali oni motivi, koji su odlučili kod prve o- | sjedništva, a pošto mi je ovo treća odreka u kratkom | duhu, morati da odrekne mjesta u Zem. Odboru. Po (taj panslavizam je na žalost ovdje :upotrijebljen u —

ekg osamljenoga Dr. Sm< sx<, Nijesu ulazile za- | razmaku od četrnaest mjeseci, nameće mi se, po  mo- ,N. L.* to je A. Radić u istinu i učinio. žandarske svrhe u Macedoniji! Ali nam do šale nije,
vanjske, jer su one već samim izborom bi-|jem ustavnom shvatanju, dužnost, da se zahvalim i na Sve ove odreke djeluju vrlo nepovoljno. Zem. Od- jer će se najvećma snubiti nas Hrvate i Srbe. Kakova
će se, da su|će pako biti misija te žandarmerije — to nije teško

le otstranjene i uspješan rad novim elementima bio | poslaništvu. Ostavljajući sabor, vraćam se u redove pro- | bor ostaje eto bez većine članova. Reći
osiguran. Odlučili su skroz sporedni, lokalni i sli-( stih vojnika hrvatske narodne misli, za koju ću i una- tu zamjenici. Ali ako se i oni odreknu, te eventualno | pogoditi. Gušiti i ustaše i Turke. Ali za što da se naši
čni. motivi. I to u zadnji čas. Ovi motivi su goto- | prijed raditi, dosljedan idejama, koje sam više puta kao | polože i mandate? Jučer se je pronio ovdje glas, da je |ljudi eksponiraju baš uvijek, za što da idu u onaj me-
vo djelo upravo razorili, oni su onemogućili reor- | poslanik razvio — a bez ikakvog ličnog i stranačkog | i dr. Marović (zamjenik) položio mandat. Ne znamo je | tež, za što da budemo mi vječna policija. Mi bi za to
ganizaciju. i obzira, pošto s izlaskom iz saborskog kluba stranke | li to istina, ali svakako je sada nastala kriza i veća | naše ljude odvratili od Macedonije.
pPODL ISTA K Crnja se na to trzne e mu se dernulo, 1) da je bi oseknuo, no u njega je i te piće u pune bačve, pa | sad svakome uže postalo. U to dohvati jedan momak,
E. E tu posrijedi nešto krupna. A da, gjavolji je svijet danas, | 8% ujagmio i on i žena mu Jane, tko će više crvenike | po imenu Joško, narodni amanet-gusle i dodade kršnu
 Udocna i gve su duše runjave — veli stari Ivanko. donijet na sto. Lijepa je kita ljudi; megju njima je i| Konavljaninu. Ovaj se u prve niječkao, kako je ,naivai
i esh VoĆora. Onaj prizor, što mu je o uho zapeo, bio je ka- | sin mu Gjurica. Jest; glavom je tu, al pameću to on običaj“ Konavljanina pjevača, da ga opet ponude, jer
Crtica iz Konavala, dar zavestit ga u duboke misli, da je jedva kuću po- i Bog zna. Svu ženskadiju nadmašuje lijepim rastom i|t njemu godi. Nije se prevario da će bit od više gia-
piše M, Kusi janović. godio. Promišljao je kako tetka Jane vrlo teško vojšti | vitkim tijelom crnooka mu ći Stane. Ožarene šitkove | 8% umoljen, a u jednu i zaslužoje: dobro grlo, bolje
Zadnji mlaz sunčane ždrake opro se 0 visoku |8a sinom Gjuricom i ćeri Stanom. Gjuričin otac — 080- jabučice gipko se podignu kad svoj mili posmjeh licem | prsi, ponajbolja pamet, pa kad je tako, podaj ti njemu
Bnježnicu, & umirućom snagom podbočio se o Bjeloti- bito pri vatri, kad bi se nekolicina mladosti i starosti | prolije. Primamljive njene oči, ispod gustijeh obrva, a gusle. Osvem toga ti je junak na puški, nožu i svemu.
nu, Uvalam_ probujavaše sve to jače omračivanje. Se- posadilo, da uz gusle pripjeva svoje stare, — pripovi- | na bjeloputou tijelu, zatrave i neosjetljiva momka. Kršan ko i krš gdje se unjihao. Napokon je trebalo

 

MAKS

-

oska tišina, IGja dnevno prekidaše uđarac motike i ble- jedao mu je mnogo puta, da izvodi svoju starinu nekud Nerazabrati glasovi dopirahu is te kuće na dva zadovoljit Cvijeće družinu.“ Prevuče dva, triput pre'o
janje ovčice, pod inrak bijaše oživjela ispreplitena ja-|iz zemlje Hercegove. ,Koliko djed, toliko mu i svi pra- | boja, koju je pošteni, & krvavi znoj podignuo na diku gusala. no škriplju nekako, da mu je deralo uho, te
kim podugim glasom umorena težaka. Ovan zvonar mh- djedovi+ — govorio on — bili su ljodi snažni, slavni, | svoga plemena. Hihot zo je najbolje rasabirao, jee, kod | Vikmčo domalia da sarukse pruži. Malo po malo ve"
svonio na podnožju Ilina-vrha, predvodeći cijelo stado | % poštenjakovići na glasu. Ni o tugje se poštenje ne|se smijalo, svak se smijao. Gjurica je nešto neveseo ; punilo se predsoblje Konavljanina i Konavoke. Sve upi-
bjelušava vunara sa po jednom ili dvije kostretuše. | bi ogriješili dok je žive glave. Sve kušat, pa i smrtno | mema njemu jarana Luke. Ma gdje je? Reko je da će ljilo oči u guslara. Pritegni, popušti, prevaci jod malo,
Krava nekoliko, konjčeća, mašćurina, govečeta zrno pričekat, samo radi li se 0 poštenju, ob, gdje ste | doć, ako ga srce uzpodnosi. Na to se je uozbiljio još dok se kom gusli s glasom, koji, otreskujući da se
se na putu sela Pločica, omahivajući opareno svojim stari, nije djetića više ko što ste vi bili. Danas jedan | jače namrštiv garave obrve i oštri pogled zasukav u je s Nie . *drošt i
žeširom, ne da pozdravi gončimu svoga, no da | drugome o hili *) radi. Danas eto se i djeca s gjavolom | zemlju ; gvaka mu žilica ustrepti, a srce naglije začne sit za po i Nesa i pe il R
se otrese poganijeh neprijatelja. ragjaju; samo da im je plandovat. Ja sam svoga čaću |da kuca. Makar je stajao u prikrajku, ne osta to neo- 1 : M aja o - E.
i Čobani raskrstili svoje živo. Lijep garo morao da *ranio, a nije mi bilo no dvan'est godina. Od četrn'ost | paženo, jer mnogi će ga imat na oku; znadu oni za som » sig MEU OVO e a
protjera svoje povrh Gjuranove kuće, pak onda lagje- | godina bila me dika momka, a sada sve izrod, ništako« | poganu ćud Gjuričinu. Neukrotljiv je kavgadžija, bre pr s me ". ko E - ži si i.
vom ulicom. Mlado mu se konjče s puta protorilo pak | vić. Još mu brk ne probio, a on ti vijera: hoće mu % |takav je pogibeljan, da krv i na pravdi Boga prolije. VU “ aš M asi Nr SR TI
u : vl čaćom, pa i ta Bogom prosto, da bi pravo, no pri<| / Soba, ili bolje predsoblje, gdje se jo porti a tetela oja so sa Šoa e:
; da ga 8 . što si spao! Ovako bi | bijaše ovako namješteno: u duljini podulja trpeza su |teče k ra te pr: : "
poleće kk za njim. Što ne moglo da pod- | češće u izgled Gjuričin ćaća pri kavi i luli ponovio, | klupama za sjedanje. Na sred trpeze tiorentinska svi- Biće jadan ne bio u kuhinji * jaranicama. Ne
sa, to obijesno u mahnitom skoku, poplesalo. Ne bi | te % Ornji to tvrdo usadilo u pamet. jeća (lukjernar) sa čet'ri žiška, koji su svojom blijedom | mami se, čoeče, nije je vuk zaklo noćas!“ Ajmo slu-
druge, so da' Crnja poteče za njim. Iznenada stane Potonje jesensko veče kroz studenu omaglicu i svjetlošću rasvjetljivali skoro obijeljene zidove. Na ovi- šat pjesmu“ završi zaustaviv ga, jer bio irenoo put
uv ! otvrdnjelu tišinu zaokupilo Pločice. Umoreni Konavlja- | jem visjahu slike domaćih paraca sv. Gjurgja, Vlaha i [ kuhinje, koja je bila u avliji.
Luke. Povrh trpeze pri sjevernom ošitu dignuo se im- Prije toga Gjurica srdit odmaglio iz kuće mrmlja-
pa ri a a ra a po a 3 s Ča Li
\ om va nema. i ; ne-
srebrom optočene šare, do ubojita napirlitana  dže- | ma ga. Zasrbje ga nos, da mu je i dlan pocrvenio če-
verdara. Tek nešto na lijevo sijedaš na starinsku skri- šoći ga.
nju, koju je zub vremena iservotočio. 8 ove se dohva- Ni za avlijom nije, kuku mu majci noćas! Neka
taš omanjeg stola sa rokoko-nožicama. Prostorom 8% mi bježi s očiju, & će rebrima platit prevaru! Znaće,
! nv koče još dva omaćna blanka, a na zidu pomno pospre- Božija mu vjera, ko je Gjurica!* = promisli srdito ovaj.
ti opogani ime, obraz!? — Tvoja djeci, &0 me- s alo na um, osjeti 46. mljena polica za :ugje. Stope nečije povrh obližnje kuće osvijeste Ca. al'
Mano Završi razjigjela mati. : "ou ; & jedina laka konavoska. Kad se društvo malko nakitilo, razmnjestilo se, je|ne umekšaju ni za dlaku: ,Evo ga“ promuća i ne odav

i
|
i
tz ki
i
i
i

:

i
is
E.
ti
i
ge:

š
z ii
3
ši
i
1:
Hi
i
ši
li
pe
i
i

:

i
g
ite

 

 

 

 

IO E DV

ap

 

am |