Br. 4.

U DUBROVNIKU, 23. Januara 1904.

EO mati"

+
Godina XIV,

CRVENA HRVATSKA

 

Cijesa je listu uvaprijeda: za Dubrovnik sa
s poštom

polugodište.

Naš pravac.

Prije koja tri mjeseca napisali
listu ove retke : š

«Dijelovi Slavonije | Srijema sa Osijekom i Ze-
munom, Istra, Rijeka (Senjska), pa Dubrovnik i Boka
izložene su tačke. Na tim tačkama je prije svega po-
treban složan rad i posvemašoji sklad braniča tih izlo-
ženih tvrgjava. Ako se megju vojsku u tim tvrgjavama
iz središta unosi bilo kojim putem i bilo s kojima mu
drago intencijama nesklad, razdor i strančarenje — on-
da je jasno da baš ovo najviše slabi vojsku, slabi ot
pornu snagu ovih izloženih točaka, slabi u opće na-
rodnu obranu i narodne pozicije.

Naša središta, a osobito Zagreb, nijesu izravno
isložena otvorenom sudaru sa neprijateljima, za to $e
tamo i tjerao luksus cijepanja i strančarenja. Ali ako
ta središta boće da budu obranjena od megjašnih utvr-
da, onda pojedine grupe i stranke moraju da poštede
njihove posade od svojih posebnih interesa. Ako to ne
šine — onda je jasno, koji je uz obranu pozicije za-
datak ovih obrambenih posada: otkloniti svaki razdor,
ne staviti se u službu ničijih posebnih interesa, nego
od svih skupina vaditi najbolje sokove, misli, najbolju
snagu, da se okrijepe“.

Nemamo razloga ni danas, da ovo stanovište pro-
mijenimo. Danas su doduše učestali sa strane ,Hrvat-
ske Krune napadaji na naš list, ali nas oni smesti
neće, a to baš za to ne, jer potiču iz stranačkih re-
dova i jer ih vodi stranački motiv. Nijesmo se mnogo
bavili suzbijanjem podvala i napadaja, a kad smo odgo-
varali, klonuli smo se svake oštrine, pisali smo ,u ru-
kavicama“ baš za to, jer nam je bilo do toga, da do
skrajnjih granica izbjegnemo polemikama i strančar-
skim unutarnjim borbama. Ali kako su danas ti napa-
daji postali sustavni. puni grožnja i naviještanja pro-
tuakcije, te se prikazuje naša miroljubivost kao plahost,
kao izvinjavanje, hoćemo da sewa njih sumarno oSvrDemMO
i opetovno i otvoreno naglasimo stanovište naše, ono
stanovište, za koje smo uvjereni, da je jedino oprav-
damo, dobro i patriotično za jedan hrvatski list u ovim

smo u našemu

Tendencija sviju tih polemika sa strane ,H. Kru-
ne“ je jasna: mi bi morali puhati u isti rog a ,Vječ-
uim i nepromijenjivim načelima“ njezinim i njezine
stranke, a ako to ne učinimo, onda smo izdajice i pro-
dane mješine, onda glavinjamo i onda treba. posijati
razdor u naše redove, pa nas tobože onemogućiti i ba-
cati nam svagdje klipove pod noge. Pozivanje na ,čisto
hrvatstvo“ je samo demagoško grestvo, dobro došlo u
ovome slučaju. Glavno je stranačka agitacija. Ali mi eto
otvoreno i jasno izjavljujemo, da se ne kanimo dati upreći
pod kola nijedne stranke, jer smo uvjereni, da se u ovim
krajevima ne služi hrvatstvu strančarstvom, koje cijepa
sile narodne, nego da treba te sile skupljati u znaku
megjusobne snošljivosti & u svrhu složnoga rada. A
najmanje pako možemo da se upregnemo pod kola Bči-
stih“, prvo za to, jer su oni najveći gtrančari, a drugo

POBLISTAK.

Zašto bi Macan svaki put pljunuo, F

kad bi mačku susrio?
Pile Josip Onynskiowica.

Život!

A što je život? Riječ u riječnicima svih jezika.
Filonof bi vam boije odgovorio, a ja ue umijem nego
ovako. Ne snam baš, bi li vas i filozofi bolje zadovo-
ljili, jer su i oni na velikoj muci, da riješe ovaj stari
rebus. Poganski su filozofi učili, da je život produljenje
smrti, & kršćanski uče, da je smrt produljenje života!

Na: život, što je da je, to je jedino istina, da ni-
je uvakome jednak. Neko se rodi u crljenoj & neko
« bijeloj košuljici & neko gol. Eto tri stadija! Jedan je
u života u nekim stvarima nesrećan
a treći u svemu nesrećan ,da se za zelen bor uhvati,
|

Evo primjera: Govore, ko je srećan u igri, ne-
ljubavi, & ko je srećan u ljubavi, nesrećan
u jednom i drugom i opet
!

nesreća u nekim samo stvarima i to
takovim, sa koje se čini da bi najmanje moglo biti,

:
i

Mornarski je izras: Komu i pluto tone, & komu
i olovo pliva“.
U vrh glave, tako je!
. *
Kako svak, tako se jedanput i Macan rodio
A sabio?
Da općina upiše j stanovnika više.

= Govjek tak se rodi, već zada muku. jednome dru-
gu svoje pasmine, jer mora da ga zabiljeti, da se rodio.

u kuću, sa Austro-Ugarsku, Bosnu i
: ma godivu 10 kruna, na po godine 5 kruna. Za ii š

garski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto

|

"

; 10 kruna i po- \

za to jer smo uvjereni 0 potrebi nastojanja za slogom
ili barem za mirom megju Hrvatima i Srbima, jer za
to ne radimo iz športa nego iz opće potrebe i jer ne
kanimo radi trica saći s ovoga puta, a  uapokon smo
proti strančarskoj čistoći“ sa to, jer nećemo da po-
moguemo posle političkim špekulantima u čiji patrioti-
zam ne možemo imati povjerenja.

Na ovo stanovište nas upućuju slijedeća fakta :
Da ne govorimo o samom postanku čiste frakcije, kod
čega su odlučivali poglavito strančarski motivi, dosta
je spomenuti, da su:se čisti na zadnjoj svojoj skupštini
u Zadru izjavili proti slozi hrvatskih stranaka u Dal-
maciji i Banovini. Postavili su zahtjev revizije progra-
ma, a to opet znači, da bi trebalo opet razviti borbu
i natezanje o puke formulacije programa. Pa kada se
u to ne bi upustile druge stranke — proglasiti ih šiz:
maticima, a sebe i opet jedinim čistim“ Hrvatima.
Čisti zastupnici sjede u zajedničkom pravaškom klubu.
Megju pravašima je bila barem parlamentarna sloga.
Prigodom zadnjega zasjedanja već je ,H. Kruna“ do-
nijela nekoje indiskresije iz pouzdanih rasprava. Sada
napokon iznosi i to, da je jedan pravaški zastupnik u
prvom početku donjekle kao pristao na Handelove jezi-
čne osnove. To što nije ni jedan narodnjak ni pomislio uči-
niti, učinila je ,H. K.“ pravaškom drugu. Za što? Na-
prosto za to, da spremi duhove na istup svojih zastup-
nika iz kluba i ,samostalnu čistu“ stranačku posebnu
akciju. Svjedoči to članak ,Prevršila je mjera“ u ko-
jemu se vraća na stari pošteni“ (dakle novi je — ne-
pošteni) kurs irazvija ,čistu pravašku zastavu“. Napo-
kon — što se nas najviše tiče — kuša se je i u
Dubrovniku pokrenuti razdor i to baš u strančarskom
smislu. U ovakovo se strančarenje mi ne možemo dati.

Ali nešto drugo je, — i to nešto važnije — što
nam neda, da se damo pod komandu ,H. Krune“. Jer
napokon bi se moglo reći, da se je ona uvjerila o kra-
hu ,novoga kursa“, pa uvidja, da je bolji stari. U spo-
menutom se članku naročito kaže, da je radi sloge
pregorila kuditi evolucije zadnjeg saborskog zasjedanja,
te završuje, da se pri tom, što opet razvija čisti barjak,
miko ne nada  ,razdoru i bratskom pokolju, osvetam
i zasjednom klanju“. Mi te riječi nećemo sumnjičiti i
ako bi mogli spomenuti kako se baš ovdje zasjedno
rovari i sije razdor, koga naviješćuje još i dopisnik
Hrv. Krune“. Ali na ove 8e pojave sada nećemo osvr-
tati, jer držimo, da će ipak pamet i patriotizam  nad-
vladati. Osvrnuti ćemo se na ono, što je važno po či-
tavi hrvatski narod.

Čista str. prava“ u Dalmaciji organizovala se je
u povodu razdora u Banovini, te je bila i ostala dio
banovinske istoimene stranke, a kao takova stoji pod
moralnim pretstavništvom d.ra Franka, koga podupire
ne samo svojim puki: opstankom i imenom, nego i
izravno. Doduše na zadarskoj skupštini se nije složila
ga dr. Frankom, ali samo za to ne, jer je nerazumije-
vajući njegovo finte, htjela biti čišća i strančarskija od
njega. Bilo kako mu drago, čistoća nas vodi u tabor i
pod vodstvo d.ra Franka. A pod to vodstvo mi ne smi-
jemo i nećemo. Ne smijemo i nećemo ni kao po krvi,

| tim je prvi korak u život!

Trebalo je dakle, da i Macana paroh zapiše u
knjigu rogjenih“, jer se je rodio.

Baš kad su u dum Lazara zakucali, da mu jave
neka zabilježi, e se je Macan rodio, naš je dumo mač-
ka gladio. Mačak preplašen od kucanja gjipi ma policu
i obali dobar dio male dum Lazarove biblioteke.

Kad je dum Lazar čuo vijest onih što su kućali,
a videći isprevrnute knjige po tlima, nije se mogo uz-
držat a da se ne okovi: ,Vrlo ti li se nije imo kad
rodit, nego baš sad!“

I tako Macan stoprv se rodio, ni kriv ni dužan,
naprti na sebe dum Lazarov uzdah i mačju štetu.

Je li baš usud tako hotio, ili samo prosti slučaj,
da se morao već pri prvom koraku u svijet s mačkama
sukobit, ne znam, ali je stvar istinita, da su bijednog
Macana vas život mačke progonile, te mu i onako teški
život mnogo još otešćale.

.
. .

Macan se po rodu ne zove tako. Krštena je duša
i on, te ima borme, kako i svak drugi, ime i prezime.
| da zavirite u župnu ,kojigu rogjenih* našli bi ste
na listu 21. ovu bilješku od dum Lazarove ruke : ,Dne
19 Veljače 18.. rodi se od oca Gjuke Tarajila i majke
Gjurgje Hobotnice sin, komu nadjenuše ime Le80. Ku-
movaše mu Arsa Mačjaković.“

Rodio se dakle naš Leso Tarajilo u mačjemu
mjesecu. Prvi sukob megju njim i mačkama. Kumu mu
bijaše prezime Mačjaković. Drugi sukob megju njim
i mačkama. Onaj dan, kad %e rodio — kako vidjesmo
— ni kriv ni dužan naprti na se mačju štetu. Treći
sukob megju njim i mačkama. A jedna tjelesna mahana
— kako ćemo domala vidjet — kriva je, da zadobije

Macan“. Četvrti sukob megju njim i mačkama.

Majka priroda ko da se htjela parugat s našim
Macanom, jer ga je nadarila onom vanjštinom, koja se
sove grdoba. Megju dva ramena, od kojih jedan viši

 

drugi niži, zaboden je dugi kao u purana vrat, a ma

Izlazi svake subote.

Pojedini broj 20 para.

 

osjećaju i kultari Hrvati, ni kao rodoljubni hrvatski
političari. Ponajprije je sramota, da narodnim  vogjom
može biti jedan i po krvi i po odgoju tugjinac, koji
još niti ne zna pravo hrvatski. Sramota je i ruglo, da
ga neki naši ljudi smatraju najvećim Hrvatom i prets tav-
nikom najčišćega hrvatstva. Ovo je sramota za narod
koji po tom ne bi iz svoje sredine mogao da rodi bo-
ljega pretstavnika. Ruglo je pako, da se pod vodstvom
i na komandu toga tugjinca poriče patriotizam i ne-
gira hrvatstvo ogromnoj većini muževa narodnih po kr-
vi, odgoju, osjećaju i radu, dočim taj demagog (Frank
baš ovih dana opetovano pred cijelim saborom otvore-
no priznaje patriotizam magjaronima, kao što je prije
priznavao čiste prste Khuenu, njihovom goniču.

Ali pod njegovo vodstvo ne smijemo i ne može-
mo ni kao rodoljubni narodni političari.

Baš sa pravaške strane su za vrijeme raskola u
stranci prava podale najveće objede proti dr. Franku.
Baš s te strane se je predbacivalo dr. Franku najviše.
da je on tugjinski agenat. Pa šta je on na to? Utekao
se je Khuenovim sudovima, da mu sude! U najnovije
doba, prigodom afere sa dr. Gajem — i opet poziva
za sudce saborski odbor sastavljen od samih magjarona
i dr. Mile Starčevića ! Radio je uvijek proti slozi opo-
zicije — a lanjske godine počeo govoriti o slozi —
da tim lakše rasije neslogu — kako se i zbilo. U naj-
važnijim zgodama — pomagao je vladi proti opo-
ziciji. Tako za Božjakovine, tako za rujanskih dogagja-
ja, tako za prošlogodišnjega pokreta, tako u skupštin-
skom pokretu, tako i sada. Pomagao je svojim načel-
nim izjavama proti sustavu a pogodovanju osobama
sustava, pomogao time, sto je sijao razdor u opoziziji,
te izmegju Hrvata i Srba. Za vrijeme pokreta je radio
proti, a njegov organ se izrugavao mladeži, koja da
»podupire industriju stakla“ lupanjem prozora. Svojim
je držanjem i izjavama spasavao Khuena, na skupšti-
nama svojih ljudi — osugjivao je ostali skupštinski po-
kret za ustavna prava. Napokon još jedno: za Khuena

 

 

 

je uz njega a proti ostaloj opoziciji naglasivao libera-
lizam, za Pejačevića, koji pruža ruku pomirnicu svećen-
stvu, eto i njega na braniku crkve i vjere: opet proti
opoziciji podmećući joj liberalne tendencije.

'To su fakta: Ako hoćemo tražiti uzrok i tuma-
čenje, onda su samo dvije mogućnosti: lli da Frank
čini to svijesno i hotice, ili nehotice, ili je dakle tugji
agenat ili nesposoban, slijepi - političar. U oba slu-
čaja je štetan po narod ovakav njegov rad, & štetniji
je tim više, što on to čini pod okriljem radikalnog,
čistog hrvatstva, kao reprezentant neke skupine, kojoj
je apsolutni vogja i gonič, ovakav njegov rad, bio ho-
tomičan ili nehotičan mi nemožemo i nećemo podupi-
rati ni izravno, niti neizravno. I zato eto nećemo da
pogjemo strujom Hrv. Krune“, ,H. Prava“ i sličnih,
dapače nam je dužnost raditi, da dr. Frank nagje što
manje trabanta, te izravnih ili neizravnih pomagača i
ljestava na kojima se penje pomoću teorija, načela i
tradcija, koje zlorabi u puke demagoške svrhe.

U to ime slijedimo kao i u drugome stari pravac
ovoga lista ,Crv. Hrvatske“, koja je služila jedino hr-

mm
njemu nasagjeva produljasta kruglja, koju ne za drugo
nego zato jer se nalazi na ljudskom tijelu, valja okr-
stit da je glava. U toj dakle kruglji, koju smo okrstili
glavom, nalaze se dvije udubine, iz kojih škilje dva
oka kao ono u mačke, kad se ljeti na prtini sunča.
Ova sličnost megju njim i mačkama i bijaše uzrokom,
da mu, premda članu ljudske zadruge, prišiše živinski
pridjevak ,Macan“. Ispod oči strši produljen veliki rt
u svijet onako ko što pelješki rt strši u more. Ovaj
rt imao bi da bude Macanov organ za njuh aliti nos.
Izgleda ko da mu je .kakova velika žurba, pa 8e pust
zaletio iz glave u bijeli svijet, € regbi nastoji da pr-
vom zgodom pobježe iz Macanove glave. Valjada sje-
gurno nije zadovoljan sjedit na toj glavi! A preko no-
ga crvene se tri, četiri crvenkasto-ljubičaste pruge, ko
da si ga dobro kandžijom primlatio. I to je mačja us-
pomena ! Macan se jednoč još ko malo dijete igro s Li-
zalom, starim mačkom, te po onoj igrača dobije i
plača“, igra je svršila plačem nevoljnog Macana, jer
mu uskošeni Lizalo nos baš po mačju ogrebe, tako da
je nesrećni Macan tu Lizalovu uspomenu do groba no
sio. Peti sukob megju njim i mačkama !

Ni ostalo tijelo ne sramoti Macanovu glavu; jer
ruke vise ko da si ih na ramena čavlom pribio, a no-
ge, koje se ispod tijela šire u obli polukrug, svršavaju
dugim i širokim stopalima. U jednu riječ Macao izgle-
da ko kakovo strašilo nasagjeno u sjenokosi, da plaši
vrapce i ostale tičice. tice i tičine.

+.

. .

Mis, Žutko, misss . . . . misss . + <. zvala. je
Angia Zvekanova s vrata od kuće svoga mačka. A Žut-
ko bijaše na obližnjema krovu, te se uhvatio u koštac
g Risom, mačkom Klare Buzdove. Klali su 80 sve u
Besnacst, te onako uhvaćeni u koštac skotrljaše se niz
rijet ćete. Ne,
Nesroća je tako

..

Pretplata i oglasi jlaćajn se upravi ,Crvi
ve, pricpćeva, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 20 para. Oglasi
skaju po pogodbi i uz razmjeran popust. Dopisi šalju še Uredništvu Rukopisi se ne vraćaju, & De-
frankirana pisma ne primaju se.

e Hrvatske“ u Dubrovniku gdje su utužljivi. Za izja-
koji se više puta ti-

vatstvu, koja mu i danas po našem najboljem uvjerenju
služia koja će mu služiti i u buduće. Kad je došlo do
razdora u stranci prava, ,C. H-* je otvoreno osudila
čiste disideute i odobravala držanje, ,umatice str. prava“.
I prigovarali su joj samo strančari. Kada je ta matica,
t. j. ogromna većina pravaštva stupila u koaliciju, pa
u fuziju i onda je naš list bio za tu evoluciju. Narav-
nim i nužnim razvojem prilika i potreba narodnih do-
šlo je napokon u Banovini do ,hrv. stranke prava“ kao
nove stranke, a u Dalmaciji do parlamentarne sloge
pravaša i mira 8 narodnjacima, pa je ,C. H.“ bila i
ostala uz tu koncentraciju narodne snage a proti stran-
čarstvu. Mi smo u zadnje doba dapače predlagali i slo-

 

gu sviju stranaka u Dalmaciji na programu i pod ime-
nom koje nosi i u Banovini, biva ,hrv. str. prava“, pa
se nije ni ,Jedinstvo“ s nama složilo. Slijedeći potre-
bita i korisnu evoluciju odobravali smo i odobravamo
smjer udaren u zadnjem zasjedanju dalmatinskoga sa-
bora. 1 tako smo eto bili i biti ćemo za napredovanje,
za slogu i za ozdravljenje naših prilika stranačkih a u
hrvatskom. jedino u hrvatskom interesu. Prema tome
smo udesili i naše držanje u Dubrovniku, jer ne poj-
mime, da se može i smije načelno drugačije raditi i
ponašati u velikoj narodnoj politici, a drugačije u lo-
kalnoj. Isto tako mi idemo savremeno i skladno sa raz-
vojem politike velike većine hrvatskoga naroda, jer ne
možemo dozvoliti, da je samo frakcija čistih cio i je-
dini narod hrvatski — pa još pod patronatom tugjinca!
Inače smo bili, jesmo i ostati ćemo izvan dohvata
komande pojedinih stranaka i stranačkih interesa, slu-
šajući jedino bilo ogromne većine Hrvata, tražeći ono
što nas spaja i ojačava, & otklanjajući ono što nas sla-
bi, osamljuje i rastače. U Dubrovniku pako mora da
bude i u buduće kao što je bila i prije samo i jedino
hrvatska jedinstvena stranka“ a ni ,čista“ ni ,Narod-
njačka“ ni ova, ni ona, jer bi inače od samih stranaka
mogla stradati hrvatska stranka. Da se to ne dogodi
nastojati nam je svim silama, te suzbijati_razdorne ten-
dencije došle s koje mu drago strane. Ali prije svega
ćemo tražiti da se radi i postupa otvoreno. a ne da se
bez odgovornosti rovari iza legja. Ovo za danas a ako
ge baš hoće ići dalje u polemici i mućenju — evo nas!

> tI

Iz Banovine.

Potočnjak — Korač pred sudom. Dne 16 o. mj.
započela je važna i zanimiva *rasprava pred zagrebač-
kim sudbenim stolom. Poznato je, da je Khuen dao za-
tvoriti Potočnjaka i držati ga u istražnom zatvoru više
od tri mjeseca — a da se nije znalo za što. Najprije
se taj zatvor opravdavao ovim, pa onim, pa opet tre-
ćim razlogom. Drž. odvjetnik očito nije znao kako da
opravda taj zatvor. Glavno je bilo da bude Potočnjak
u zatvoru. Tako je Khuen htio. Potočnjaku je bilo 0-
duzeto pravo odvjetovanja, pa onda braniteljstvo, pa
napokon ga btjeli i zatvorom uništiti. Za što? Rad
Khuenove osobne mržnje i — straha. Potočnjak je 0-
tvoreno pisao i radio proti Khuenu i to na način, koji
cat, dok na tle ne skočiše, a poslijedica je bila, neko-
liko viših i manjih ogrebotina na Macanovu liču. I opet
sukob megju njim i mačkama !

,Prvi se mačići u more bacaju“, stara je riječ.
U gospogje Lukre okotila za prvi put mačka četvero ma-
čića. Valja ih bacit. Taman Macan niz ulicu, još ni
pare taj dan ne zaslužio, a gospogja će Lukre s prozora:
,Macane, molim te, dogji časom u mene“.
Macan veseo u kuću, jer, vidi, radi se o kakvoj
dobiti.

Molim te, evo tebi da se napiješ“ — i turne
mu nešto sitniša gospogja Lukre u ruku — ,hajde baci
gdjegod ovo mačića“.

Hvala gospogjo, hoću“, bijaše Macanov odgovor,
pa s mačićima put ribarnice i š njima u more.
Progjoše dva, tri dana & mačad se u luci usmr-
gjela. Ribari, mornari i ostala čeljad' pomamili se, da
ge ne može od smrada, a nadasve vinar  Prkota, jer
baš najbliže njegovoj trabakuli mačići bili. Ode na lučko
poglavarstvo, da tuži.

Vodi se istraga, ko je mačiće bacio, Ko je, ko
nije, valja da se obazna, da ih siromah Macan bacio.

Evo Macanu naredbe. da odmah vadi mačiće i du
ih baci negdje daleko od grada i luke.

Što će tužan Macan?! Nema druge, nego stišni
srce, pa vadi iz mora ono smrdećih mačića, te $ njima
u vreću, pa hajde po ure i više, dok ih negdje daleko
od a ne baci.

1 opet sukob megju njim i mačkama!

Poznato je cijenjenim čitateljima, da je erna mač:

 

 

ka dobar domaći lijek protiv stršhe.

Naredio jednoč Macanu meštar Luko, da bi mu
donio dva crna mačka, pošto
Ode naš Macan i uhvati dva
yreću, pa put meštra Luka. Ne trebe da vam pripovi-
jedam. da su putem mačke u vreći mjaukale. To bje
uzrokom, da je hrpa dječurlije za Macanom

*

 

+

 

skakala 2

sammasemamm—=—=—-