MA DSD

Br. 8.

U DUBROVNIKU, 20.

RA aionaiisinastjeiiajsiijitiinij

Cijena je listu uvaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, sa Austro- U;
inu s :; pa godinu 10 kruna, na po godine 5 kruna. Za i

lercegovinu
štarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za
polugodište.

garsku, Bosnu I
; 10 kruna i po- Il
l

|

došasto

AGA

Izlazi svake subote.

Pojedini broj 20 para.

Februara 1904.

 

CRVENA HRVATSKA

 

Pretplata i oglasi plaćaju se upravi , Crvene Hrvatske* u Dubrovniku gdje su utužljivi, Za
ve, priopćeca, zahvale plaća se 40 po
skaju po pogodbi i us razmjerau popust. Dopisi salju se Uroedništvu. Rukopisi se ne vraćaju, & ne-
frankirana pisma ze primaju se.

Godina XIV.

F

retku, a za oglase 20 para. Oglasi koji se više puta ti-

 

D piti nepovoljni
va rata. potrošio već 2

Gotovo sve države proglasiše Se neutralnima,
da se tako, tobož, izbjegne općenitom ratu, većim za-
pletajima. Ali ta neutralnost je u znatnoj mjeri fik-
tivna. Države ne sudjeluju službeno kao takove u
sukobu Rusije i Japana, ali sudjeluju inače. Engle-
ska je ustupila Wai-hai-wej Japancima za njihove
ratne operacije. Na japanskim ratnim brodovima pred
Port-Arthurom vidjelo se je i sjevero-amerikanskih
časnika. Egipatska vlada, kažu, da će na nagovor
Engleske propuštati kroz Suez samo svako 24 sata
po jedan ruski ratni brod, premda bi io smjela uči-
niti samo u tom slučaju, kada bi istim kanalom pro-
iazili i japanski brodovi. Na predlog Si- Američke
Unije hoće da vlasti neutralizuju Kinu, premda se je
sama proglasila neutralnom, a to znači, da Rusija ne
bi smjela preći Kineske granice ni onda, kada bi ju
iza legja napadali od Japanaca nahuškani Boxeri. Eto

ovakova je službena neutralnost.

To još uvjek nije otvoreni boj. Ali vodi se isto-
dobno i drugi jedan rat, a to je burzovni rat, kome
je pravi krvavi rat na istoku samo podlogom. Taj
rat se vodi crnilom i papirom, vodi se brzojavi-
ma, a u savezu je sa onim prvim ,neutralitetom“
nekojih vlasti. Vlasti, osobito Engleska i Unija, na-
stavljaju Rusiji stupicu da se još više zaplete. Koli-
ko će u tome uspjeti — vidjet ćemo. Ali da se ru-
ska snaga očito omalovažuje eto nekoliko podataka:
,Novoe Vremja“ donosi, da cijela Japanska vojska
broji tekar sedmi dio momčadi, koja je u Rusiji ob-
vezana stupiti pod oružje, Japanska zemlja iznosi te-
kar 2% Rusije. Ruska vojska još.i nije. pravo kon-
cenirirana na ratištu. a flota Baltička, Sredozemna i
Vladivostočka još su na debelom moru.

a Ovako staji. razmjer. fizičkih sila: Miiousj tko
čita europsko, a osobito njemačko, englesko i židov-
sko novinstvo dobiti će dojam, da je Rus tek veliki,
ali nespretni medjed, koga mali spretni Japan lema
nemilosrdno. Dakle, da moralna snaga leži kod Ja-
panaca. Prema vijestima iz Londona. dotično Tokija
potopljena su, kako su jedne novine izračunale, još
2 broda više nego ih Rusija imade. Port-Arthur je
blokiran, dapače je ,Piccolo“ donio, da je i osvojen
i Alexejev zarobljen, a Japanci da su već ni Mand-
žuriji! Japancima da se u opće još nije ništa dogo-
dilo! Torpiljarke da su i opet navalile i potopile par
ruskih brodova — čiji da su časnici bili na kopnu i ne
brinuli se! Vladivostočka ilota je sva potopljena. Ru-
si nijesu sposobni, da spriječe iskrcavanje. Rusija da
nema novaca i da traži zajam itd. A što je istina?
Došlo je tek do dva tri sukoba, koja možemo okr-
stiti čarkanjem, a do velikoga boja nije još došlo.
Japanci su se kušali iskrcati kod Daljnjega. Rusi ih
pustili i onda pobili. Kod prvoga pomorskog suko-
ba vratili su se Japanci izgubiv jedant brod nakon
jednoga sata. Zar od šale? Očito je da su bili pro-(—
tjerani. Utvrde Port-Arthura nijesu u općezznatnije
oštećene. Ruski brodovi su tek slabo oštećeni i opet
sudjeluju u borbi. Inače vlada tamo prilični mir, tek

miljarde

za god. 1903./4. samo

izvanredne izdatke pred

nešku ratmi olštetu, te
listopada 1902. od 50
mjeru od frs. 2,58 u zl
dan yen bilo je mjesto
u zlatu. Ali se mora i

 
  
 
 
 
 
 
 
  
  
  
 

japanskih privatnih ban
koncem god. 1902. i
367.316.290 yena,
milijuna yena uzeti, te

 

 

Japanska banka k

1903. zalihu zlata od 1
mil. yena bankinih
ako mikadova vlada
nih

od 5-6 mjeseci. Naravn

upozoriti na to, da je
u srpnju prošle godine
spao sada na 80. a '

Rusiji ni tu uspjeti. Na
ne Englezke još jedno
jest, da je car Vilim II.

tualnosti javno mnijen
protiv Rusije,

A naša blažena Au
pa je dakako proti Rus
drže reservirano ili dap
radi Njemačke. A kako

ne kaže ni proti kome

i oduševljuju, te iskazu

nima za simpatije.
Službena Austrija

dakako za plaću —

nalična francuskoj banci,
nota u prometu.

nota, dati predujam od 200 milijuna 4
kovnim notama i 50-60 mil. u zlatu, tako da bi Japan
imao do 400 milijuna u
te 100-120 milijuna u zlatu, što bi

Eto ovo su podaci.

je najbolji je dokav ovo:
da su u Varšavi Poljaci demoustrirali

sada na jednom opet to dementira.
još mora računati na Rusiju.
I eto tako se danas vode dva rata, krvavi rat

zajam. Japan je doduše na oružanje

franaka, te je za sada spre-

man. Ali kasnije? Eto računa!
Japan neima ratne blagajne, već je u

budgetu
24 milijuna Yena (yen vrijedi

nominalno K 492 — ali neima tolika pokrića) za

vigjeno, osim toga stoje su-

višci pd prijašnjih godina u iznosu od 7 mil. Yena
na raspolaganje. Godine 1902. — kašnji podatci manj-
kaju — iznosila je zaliha dragih kovina 257.544.000
Yena, od toga 197.367.000 Yena u zlatu.
od g. 1897. zlatnu vrijednotu te je mogao, uzev Ki-

Japan imade

londonski zajam od mjeseca
milijuna  yena, postaviti raz-4
atu za jedan yen (t. j. za je-
K 4.92 tek K 2.45 pokrića
time računati, da će vrijednost

yena uslijed rata po svoj prilici spasti. Posredovanjem

aka, (2632 na broju), koje su
male uplaćeni alavnicu od

može vlađa u zemlji samoj 200-300

si, kako prije navedosmo, pu-

tem zajma još kojih 50-60 milijuna u zlatu pribaviti.

oja je u Zsvojem ustrojstvu
iskazala je 19. prosinca
13 mil. yena prema 201*.2
Banka bi mogla
tečaj bankov-
ban-

uveđe prisilni

svojim bankovnim inotama
dostajalo za rat
o je da bi položaj, kada bi

rat potrajao dulje, bio veoma škakijiv. Treba samo

50% japanski zajam koji je
imao još cijenu od 102.50
49 zajen pače na TO

I za to neće hajha proti
pokon se je pokušalo sa stra-
srestvo: turila se u svjet vi-
predložio ruskom caru savez.

Vijest je imala svrhu, da nahuška proti ovoj even-

je Njemačke, koja je listom

ie da uzdrma u Francuskoj povjerenje
u Rusiju. Ali čini se da stvar nije upalila!

stro-Ugarska? Njemačka štam-
iji. Slaveni za nju. Poljaci se
ače žele pobjedu Rusije —
se i tu tendecijozno izvješću-
Piccolo“ donosi brzojav,
i to opisuje a
ni za koga. Istina je pako da

je bilo uličnih iskaza za Rusiju! Rusi sami se bude

ju zahvalnost ostalim  Slave-

pako najprije je dala  turati

u svijet, kao za pokušaj, vijesti da će sama morati

intervenirati na Balkanu. a
Čini se, da ipak

se protivnici spremaju. Vijesti imade pouzdanih ma- izmegju Rusije i Japana i papirnati, burzovi, brzo-

 

lo. Eto to je pravo stanje.

A odakle englesko-njemačko-židovskim listovi-
ma dnevno cijele strane vijesti ? Očito iz fantazije.
Mi te vijesti imadu svoju svrhu — one i jesu onaj
papirnati, onaj drugi, burzovni rat, Rusiju pobjegju-
ju — lažnim brzojavima, a sve zato, da obale cije-
nu i povjerenje u ruske papire a dignu cijenu japan-
skima. Engleska imade mnogo japanskih papira, a
Francuska ruskih. Židovi pako hoće da uopće škode
Rusiji, jer im neda pašovati u svojem carstvu. Nijemce
goni na falsifikovanje — krvna mržnja i strah. Ame-
riku pako interes na istoku, protivan Ruskoj. Zato
Englezi javljaju same poraze Rusa, a Francuzi — Ja-
panaca. Rusi pako — šute jer se u istinu još ništa
važna nije ni dogodilo.

Hoće li ove mahinacije škoditi Rusiji financi-
jalno ? ,Novoe Vremja“ donosi ove podatke: Ako se
uzme, da svaku ratnu stranku mjesečno stoji rat 50
milijuna rubalja, lo ta svota iznosi 2,5% japanskog
godišnjeg proračuna. Japan će dakle svoj godišnji
budget potrošiti za 5 mjeseci, a Rusija za 3! go-
dine, Ali pazimo još i na to: jedan ugledni njemač-
ki financijalni list donosi ove podatke: Ruska drž.
banka raspolaže zalihom zlata u vrijednosti od 1
miljarde rubalja, kojom se svotom ni jedna europska
drž. banka ne može ni približno pohvaliti. Potražbe
pako, koje imade ruska drž. banka u inozemstvi su
veoma velike, u zadnje doba se i uvećale, a te traž-
bine ona neće smanjiti nego i povećati. Dakle izlazi
najprije to, da Rusija“ uopće ne treba još dugo di-
rati u novce svoje banke, onda da ova ima najprije Kallayevu politiku
potražbe, a za skrajnji slučaj još I miljardu u zlatu! | ali danas se već počima
— A Japan? Ako rat dulje potraje morati će sklo- nepjesi puka opsjena. A

stvu. Treba zato da ne
gim, nego da pomno

žan je i zanimiv i jeda

nam mogao škoditi.

i ondje, gdje se je prije

što je Kallay pokvario

jati — lošim
i na narod i na više

 

 

 

 

ne ide. Burijan bi — kako se čuje
da napusti potemkinski sustav,

javni rat saveznika proturuskih proti Rusiji i Slaven-

zamjenimo jedan ril s dru-
motrimo ratni plan jedan i

drugi, dogagjaje jednoga, a brzojavke drugoga. Va-

n i drugi, ali ipak će krvavi

rat odlučiti. Ana čijoj je strani konačno pobjedu
nije teško predvigjeti. Rusiji zato neće škoditi ni je-
dan ni drugi rat, ali moramo paziti mi ostali manji
Slaveni, da ovaj papirnati rat naš ne obmane. Onu bi

is

Kako se gospodari u Bosni.

Poznato je, kako je pok. Kallay znao da zamaže
oči vanjskome svijetu, osobito turistima-novinarima sa
svojim potemkinovim selima. Ali sada se počima ipak

šutilo, uvidjati, dafovako dalje
— u istinu htio
ali da se popravi ono

— trebati će mnogo vremena.

A opet morat će svak priznati, da o stanovitoj politici |
ovisi i gospodarstvo zemlje.
svijetu prikazati — teoretskim  raspravljanjem, ali.
gvak uvidjeti da je loša ako ge pokaže njeno

na gospodarstvenom polju. Da je bila nenaravna
litika Kalisyeva — najočitije je već po tom što je
naravna bila i gradnja njegovih bosanskih
Politiku Khuena označuje najbolje — Božjakovina
Pa za to se i loša politika najuspješnije može
posljedicama u gospodarstvu. To
faktore jednako snažno.

Loša politika teže će

su odobravali viši faktori —
uvidjati, da su svi

su došli da Bosnu — osvajaju; doseljenici-činovnici,

sluge Kallayevoga gzustava !
žili za sada im se osvećuje

Politika, kojoj su oni
j — sk
ali doći će i gore. Nedavno je u »Bosn. Post“

više, a to barem kao u Beču. A
stvari, koje je ,Švabo“ vičan
tako će pomalo obećana zemlja za iserpljivače
same stisnuti za vrat.

najskuplje su baš

o. g.) ,Zeit“ donijela dva članka u tome

prilikama, u pohlepnoj financijalnoj politici općina

porezni sustav i provele agrarno-socij
Eto računa: Seljak kupi recimo 100 ke.

oraru, a 433 kg. begu. Ali i beg i erar_ procjeni
11260 K. Ali pošto u jeseni

I za to eto on mora da strada ili poksupi cijenu

hrani io pokupuju na čeliko "gpekulanti

žara. I eto odatle skupoća.

lidne reforme. On je išao za
uredio uzorna gospodarstva,

i seljaci sade samo repu. Ali će tlo,za par godina,

onda? Eto u malom slike cijeloga sustava.
kožarnica, uništila maloobrt i — propala.

pira pak
papir uz trostruku cijenu
Ai najužasnije je

ko crno kako se čini. Ali

sna mora drvo izvažati u velikoj količini i da su

Pisac ,Zeita“ kaže da se po mnijenju stručnjaka
ga šumama, najblaše rečeno, besavjesno.

dakle četverostruko. To nije

 

 

 

 

 

 

a ulazi u tajni fond, Napokon pisac završava:

je jedcom već jedan narod, koji je ne slični način de-
vastirso šume, bili su to Mlečani, koji su ostavili ža-

losni spomenik u pustome Krasu. Ako

u Bosni.“

Iz svega ovoga je jasno kako je Kallajeva

po uzoru
plijenjenja kolonija, & nikakova

dignu protekcijonirane tvornice,

 

 

 

  
  
 
 
  
  
  

sustava i potemkinstva nema bez tajnih fondova. A

velikih tužba ne skupoća, koja je zavladala u Bosni, &
osolfito u Sarajevu. U Sarajevu je život skup, ako ne

najviše konsumiraći.

To smo znali i prije, ali drago nam je, da to
priznaju i bečke novine. Nadavno je (22. i 31. siječnja
smjeru,
ćemo navesti samo nešto, da se vidi sva pustolovnost
Kallareve politike na gospodarskom polju. U Sarajevu
stoji kilo kruka 40 do 80 para, krumpira 8 do 12 pa-
ra, sladora 1 K do 1 K 20, litra piva 52 do 80 para
it.d., samo je govedina nešto jeftinija. A stanovi su
silno skupi. ,Uzroci su tome u očajnim poljodjelskim

visokoj vozarini kod bos.-herc. željeznica.“ Pisac u nlei-
tu“ najviše prigovara tome, što se još nije promijenio
alne reforme.
Desetina vladi i trećina begu glavni su uzroci skupoće.
kukuruza za
20 K. To" posije i dobije 1300 kg., od toga daje 180 kg.

jednost u ljetu kada je cijena veća nego u jeseni. Dakle
on plati eraru 26 K. a begu 86 K i 60 para, ukupno
cijena padne, on u istinu
mora dati eraru i begu vrijednost od 750 kg. Ostane
mu dakle 550 kg za prodaju, za sijanje, za hranu it.d.1

kuruza. I tako se dogodilo da se je u Bosnu nedavno
moralo kukuruza — donašati iz vana! Isto je i sa drt-
gim poljskim plodinama- 1 eto za to seljak ni ne može
da hrani perad — pa eto skupoće! Ako ipak što

Za to i vidimo da je uz željeznicu skupoća veća nego
u nutsini zemlje. Uz to dolazi organizacija općina. Tu
nema nameta, nego općine odrede taksu na živež, n. pr.
za hektol. piva 8-12 K, za met. sladora 2-4 K it.d. Uz
to seljak smije prodavati samo na trgu. gdje plaća u-
vozninu. Za to treba za nadgledanje općina četu stra-

Ali Kallay nije htio da na tom polju provede 80-

Bolje bi bilo da je namjestio nekoliko putujućih gospo- |:
darskih učitelja. On je uredio industrijalna poduzeća.
Ali kakova? Eto par primjera : postoji tvoanica sladora

ko jednostavno obragjivano, postati neplodno, pa što
Osnovana je
Tvornica
o — ima monopol, te vlada od nje kupuje

nego da ga iz vana dobanija.
baratanje sa šumama. Bilo je
o tom dosta govora. I Burijan je uvjeravao da nije ta-
on je ipak priznao, da Bo:

vori sa pojedinim tvrtkama sklopljeni za dugo vrijeme.

vlada treba novaca — proda šumu, Iz zaključnih ra-
čuna se vidi, da je g. 1891. bilo predvigjeno u prora-
čunu od šuma 566.400 K & ušlo je — 1,676.445 K
moglo biti redovitim pu-
tem postignuto. Ali vještaci kažu da taj broj ni iz da-
lega ne odgovara pravoj sumi, koja je daleko veća —

proslijedi Austro- oni su takvi, oni su ovaki, oni su sko
Ugarska kao do sada postavit će sebi sličan spomenik

uspjehom i zaslijepljenjem —
u opće. To je politika| go: što ko ima, to i daje“. Što se pak tiče samog na“
moderna

politika. Nije uspjeh u tome, ako se pozovu strinci da
nego bi bio u tome
sko bi domaći živalj sazrio da diže postepeno na %0-
je da policajnoga

skupoću, & da i ne spominjemo urogjenike —
kae sluša. Jedino su još zadovoljni

Napokon još jedno. Barijan neprestano naglasuje:
da će slijediti u politici Kallaya. Ali ako hoće gospo-
U darstveno ozdravljenje neće moći nikako da u politici

slijedi Kallaya. Normalno gospo darstvo traži normalnu
politiku, & abnormalna politika dovesti će do ekonoms-
koga kraha, koji će napokon svijetu jasno pokazati i
ubitačnost politike. — Sarajlija.

slu-

one

— tat
Novi nazivi — nove teorije!

ove
Qd nekog vremena počeli su neki listovi , kao
Vrhbosna“, ,Dan“, ,Straža“, da posve identificiraju
pa riječ pklerikalizam“ s nazivom: svećenici, svećenstvo,

crkva it.d.

Istina je, da protivnici kršćanstva više pata kriju
pod tim imenom svoju mržnju proti samoj vjeri, jer
j i i i shvaćaju kako
je to teško, kako to ,redolet ,
po barbarštini, kako su govorili stari — sko otvoreno

i u| proti kršćanstvu |govoriš.

— i to onda zova klerikalizmom.

I zbilja riječ klerikalizam“ netom se spomene,
odmah nam dozivlje u pamet kao nekakvi sistem: pa
se od mnogih već čuje, da klerikalizam nema posla
s vjerom: klerikalizam da je samo izrabljivanje vjere
u političke svrhe.

Mi sada nećemo ispitivati, je li to pravo ili krivo,
tek hoćemo da rečemo ovo: mi znamo, da drugog si-
sloma nemamo osim našeg Kristova nauka, osim naše
katoličke vjere; mi neidemo i nećemo da idemo sa ni

vri-

 

 

ku-

ko bi im to mogao zabraniti ! Ali da mi
ko nazivljemo, kako su %o započele
imamo, kako rekosmo, svoj drevni

ova-

ugo- | čovjek

g.

A tko nam to niječe? Ta to nam je baš nekidan pri-
znalo i samo Jedinstvo 1“ To je
nam to ne može nitko otet: sada je glavno pak to, da
wa i u baduće držimo te historije. Ja se nadam, da bo-
ćemo, pa ostavimo to! Ali recimo: danas jedan u stra-
sti i polemici bubne: e pa šta su nam očinili

hoćete

hidra, kako je to pisao, kako vele, u ,Novom
jedan mladi raspopica. Hoćemo li za to u

proglasit opsadno stanje ili navijestit jedan drugome
tat? Ja mislim da je u tom slučaju najbolje reći ova-

poli-

roda. za koji smo radili, i za koji ćemo # pomoću Bo-

žjom, radit, moramo reći ovo: stara je rijeć, da čovjek

ima pravo na narodnu sve do. tad, dok ju
dakie

oda-

 

 

 

 

 

sava