MA DSD Br. 8. U DUBROVNIKU, 20. RA aionaiisinastjeiiajsiijitiinij Cijena je listu uvaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, sa Austro- U; inu s :; pa godinu 10 kruna, na po godine 5 kruna. Za i lercegovinu štarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za polugodište. garsku, Bosnu I ; 10 kruna i po- Il l | došasto AGA Izlazi svake subote. Pojedini broj 20 para. Februara 1904. CRVENA HRVATSKA Pretplata i oglasi plaćaju se upravi , Crvene Hrvatske* u Dubrovniku gdje su utužljivi, Za ve, priopćeca, zahvale plaća se 40 po skaju po pogodbi i us razmjerau popust. Dopisi salju se Uroedništvu. Rukopisi se ne vraćaju, & ne- frankirana pisma ze primaju se. Godina XIV. F retku, a za oglase 20 para. Oglasi koji se više puta ti- D piti nepovoljni va rata. potrošio već 2 Gotovo sve države proglasiše Se neutralnima, da se tako, tobož, izbjegne općenitom ratu, većim za- pletajima. Ali ta neutralnost je u znatnoj mjeri fik- tivna. Države ne sudjeluju službeno kao takove u sukobu Rusije i Japana, ali sudjeluju inače. Engle- ska je ustupila Wai-hai-wej Japancima za njihove ratne operacije. Na japanskim ratnim brodovima pred Port-Arthurom vidjelo se je i sjevero-amerikanskih časnika. Egipatska vlada, kažu, da će na nagovor Engleske propuštati kroz Suez samo svako 24 sata po jedan ruski ratni brod, premda bi io smjela uči- niti samo u tom slučaju, kada bi istim kanalom pro- iazili i japanski brodovi. Na predlog Si- Američke Unije hoće da vlasti neutralizuju Kinu, premda se je sama proglasila neutralnom, a to znači, da Rusija ne bi smjela preći Kineske granice ni onda, kada bi ju iza legja napadali od Japanaca nahuškani Boxeri. Eto ovakova je službena neutralnost. To još uvjek nije otvoreni boj. Ali vodi se isto- dobno i drugi jedan rat, a to je burzovni rat, kome je pravi krvavi rat na istoku samo podlogom. Taj rat se vodi crnilom i papirom, vodi se brzojavi- ma, a u savezu je sa onim prvim ,neutralitetom“ nekojih vlasti. Vlasti, osobito Engleska i Unija, na- stavljaju Rusiji stupicu da se još više zaplete. Koli- ko će u tome uspjeti — vidjet ćemo. Ali da se ru- ska snaga očito omalovažuje eto nekoliko podataka: ,Novoe Vremja“ donosi, da cijela Japanska vojska broji tekar sedmi dio momčadi, koja je u Rusiji ob- vezana stupiti pod oružje, Japanska zemlja iznosi te- kar 2% Rusije. Ruska vojska još.i nije. pravo kon- cenirirana na ratištu. a flota Baltička, Sredozemna i Vladivostočka još su na debelom moru. a Ovako staji. razmjer. fizičkih sila: Miiousj tko čita europsko, a osobito njemačko, englesko i židov- sko novinstvo dobiti će dojam, da je Rus tek veliki, ali nespretni medjed, koga mali spretni Japan lema nemilosrdno. Dakle, da moralna snaga leži kod Ja- panaca. Prema vijestima iz Londona. dotično Tokija potopljena su, kako su jedne novine izračunale, još 2 broda više nego ih Rusija imade. Port-Arthur je blokiran, dapače je ,Piccolo“ donio, da je i osvojen i Alexejev zarobljen, a Japanci da su već ni Mand- žuriji! Japancima da se u opće još nije ništa dogo- dilo! Torpiljarke da su i opet navalile i potopile par ruskih brodova — čiji da su časnici bili na kopnu i ne brinuli se! Vladivostočka ilota je sva potopljena. Ru- si nijesu sposobni, da spriječe iskrcavanje. Rusija da nema novaca i da traži zajam itd. A što je istina? Došlo je tek do dva tri sukoba, koja možemo okr- stiti čarkanjem, a do velikoga boja nije još došlo. Japanci su se kušali iskrcati kod Daljnjega. Rusi ih pustili i onda pobili. Kod prvoga pomorskog suko- ba vratili su se Japanci izgubiv jedant brod nakon jednoga sata. Zar od šale? Očito je da su bili pro-(— tjerani. Utvrde Port-Arthura nijesu u općezznatnije oštećene. Ruski brodovi su tek slabo oštećeni i opet sudjeluju u borbi. Inače vlada tamo prilični mir, tek miljarde za god. 1903./4. samo izvanredne izdatke pred nešku ratmi olštetu, te listopada 1902. od 50 mjeru od frs. 2,58 u zl dan yen bilo je mjesto u zlatu. Ali se mora i japanskih privatnih ban koncem god. 1902. i 367.316.290 yena, milijuna yena uzeti, te Japanska banka k 1903. zalihu zlata od 1 mil. yena bankinih ako mikadova vlada nih od 5-6 mjeseci. Naravn upozoriti na to, da je u srpnju prošle godine spao sada na 80. a ' Rusiji ni tu uspjeti. Na ne Englezke još jedno jest, da je car Vilim II. tualnosti javno mnijen protiv Rusije, A naša blažena Au pa je dakako proti Rus drže reservirano ili dap radi Njemačke. A kako ne kaže ni proti kome i oduševljuju, te iskazu nima za simpatije. Službena Austrija dakako za plaću — nalična francuskoj banci, nota u prometu. nota, dati predujam od 200 milijuna 4 kovnim notama i 50-60 mil. u zlatu, tako da bi Japan imao do 400 milijuna u te 100-120 milijuna u zlatu, što bi Eto ovo su podaci. je najbolji je dokav ovo: da su u Varšavi Poljaci demoustrirali sada na jednom opet to dementira. još mora računati na Rusiju. I eto tako se danas vode dva rata, krvavi rat zajam. Japan je doduše na oružanje franaka, te je za sada spre- man. Ali kasnije? Eto računa! Japan neima ratne blagajne, već je u budgetu 24 milijuna Yena (yen vrijedi nominalno K 492 — ali neima tolika pokrića) za vigjeno, osim toga stoje su- višci pd prijašnjih godina u iznosu od 7 mil. Yena na raspolaganje. Godine 1902. — kašnji podatci manj- kaju — iznosila je zaliha dragih kovina 257.544.000 Yena, od toga 197.367.000 Yena u zlatu. od g. 1897. zlatnu vrijednotu te je mogao, uzev Ki- Japan imade londonski zajam od mjeseca milijuna yena, postaviti raz-4 atu za jedan yen (t. j. za je- K 4.92 tek K 2.45 pokrića time računati, da će vrijednost yena uslijed rata po svoj prilici spasti. Posredovanjem aka, (2632 na broju), koje su male uplaćeni alavnicu od može vlađa u zemlji samoj 200-300 si, kako prije navedosmo, pu- tem zajma još kojih 50-60 milijuna u zlatu pribaviti. oja je u Zsvojem ustrojstvu iskazala je 19. prosinca 13 mil. yena prema 201*.2 Banka bi mogla tečaj bankov- ban- uveđe prisilni svojim bankovnim inotama dostajalo za rat o je da bi položaj, kada bi rat potrajao dulje, bio veoma škakijiv. Treba samo 50% japanski zajam koji je imao još cijenu od 102.50 49 zajen pače na TO I za to neće hajha proti pokon se je pokušalo sa stra- srestvo: turila se u svjet vi- predložio ruskom caru savez. Vijest je imala svrhu, da nahuška proti ovoj even- je Njemačke, koja je listom ie da uzdrma u Francuskoj povjerenje u Rusiju. Ali čini se da stvar nije upalila! stro-Ugarska? Njemačka štam- iji. Slaveni za nju. Poljaci se ače žele pobjedu Rusije — se i tu tendecijozno izvješću- Piccolo“ donosi brzojav, i to opisuje a ni za koga. Istina je pako da je bilo uličnih iskaza za Rusiju! Rusi sami se bude ju zahvalnost ostalim Slave- pako najprije je dala turati u svijet, kao za pokušaj, vijesti da će sama morati intervenirati na Balkanu. a Čini se, da ipak se protivnici spremaju. Vijesti imade pouzdanih ma- izmegju Rusije i Japana i papirnati, burzovi, brzo- lo. Eto to je pravo stanje. A odakle englesko-njemačko-židovskim listovi- ma dnevno cijele strane vijesti ? Očito iz fantazije. Mi te vijesti imadu svoju svrhu — one i jesu onaj papirnati, onaj drugi, burzovni rat, Rusiju pobjegju- ju — lažnim brzojavima, a sve zato, da obale cije- nu i povjerenje u ruske papire a dignu cijenu japan- skima. Engleska imade mnogo japanskih papira, a Francuska ruskih. Židovi pako hoće da uopće škode Rusiji, jer im neda pašovati u svojem carstvu. Nijemce goni na falsifikovanje — krvna mržnja i strah. Ame- riku pako interes na istoku, protivan Ruskoj. Zato Englezi javljaju same poraze Rusa, a Francuzi — Ja- panaca. Rusi pako — šute jer se u istinu još ništa važna nije ni dogodilo. Hoće li ove mahinacije škoditi Rusiji financi- jalno ? ,Novoe Vremja“ donosi ove podatke: Ako se uzme, da svaku ratnu stranku mjesečno stoji rat 50 milijuna rubalja, lo ta svota iznosi 2,5% japanskog godišnjeg proračuna. Japan će dakle svoj godišnji budget potrošiti za 5 mjeseci, a Rusija za 3! go- dine, Ali pazimo još i na to: jedan ugledni njemač- ki financijalni list donosi ove podatke: Ruska drž. banka raspolaže zalihom zlata u vrijednosti od 1 miljarde rubalja, kojom se svotom ni jedna europska drž. banka ne može ni približno pohvaliti. Potražbe pako, koje imade ruska drž. banka u inozemstvi su veoma velike, u zadnje doba se i uvećale, a te traž- bine ona neće smanjiti nego i povećati. Dakle izlazi najprije to, da Rusija“ uopće ne treba još dugo di- rati u novce svoje banke, onda da ova ima najprije Kallayevu politiku potražbe, a za skrajnji slučaj još I miljardu u zlatu! | ali danas se već počima — A Japan? Ako rat dulje potraje morati će sklo- nepjesi puka opsjena. A stvu. Treba zato da ne gim, nego da pomno žan je i zanimiv i jeda nam mogao škoditi. i ondje, gdje se je prije što je Kallay pokvario jati — lošim i na narod i na više ne ide. Burijan bi — kako se čuje da napusti potemkinski sustav, javni rat saveznika proturuskih proti Rusiji i Slaven- zamjenimo jedan ril s dru- motrimo ratni plan jedan i drugi, dogagjaje jednoga, a brzojavke drugoga. Va- n i drugi, ali ipak će krvavi rat odlučiti. Ana čijoj je strani konačno pobjedu nije teško predvigjeti. Rusiji zato neće škoditi ni je- dan ni drugi rat, ali moramo paziti mi ostali manji Slaveni, da ovaj papirnati rat naš ne obmane. Onu bi is Kako se gospodari u Bosni. Poznato je, kako je pok. Kallay znao da zamaže oči vanjskome svijetu, osobito turistima-novinarima sa svojim potemkinovim selima. Ali sada se počima ipak šutilo, uvidjati, dafovako dalje — u istinu htio ali da se popravi ono — trebati će mnogo vremena. A opet morat će svak priznati, da o stanovitoj politici | ovisi i gospodarstvo zemlje. svijetu prikazati — teoretskim raspravljanjem, ali. gvak uvidjeti da je loša ako ge pokaže njeno na gospodarstvenom polju. Da je bila nenaravna litika Kalisyeva — najočitije je već po tom što je naravna bila i gradnja njegovih bosanskih Politiku Khuena označuje najbolje — Božjakovina Pa za to se i loša politika najuspješnije može posljedicama u gospodarstvu. To faktore jednako snažno. Loša politika teže će su odobravali viši faktori — uvidjati, da su svi su došli da Bosnu — osvajaju; doseljenici-činovnici, sluge Kallayevoga gzustava ! žili za sada im se osvećuje Politika, kojoj su oni j — sk ali doći će i gore. Nedavno je u »Bosn. Post“ više, a to barem kao u Beču. A stvari, koje je ,Švabo“ vičan tako će pomalo obećana zemlja za iserpljivače same stisnuti za vrat. najskuplje su baš o. g.) ,Zeit“ donijela dva članka u tome prilikama, u pohlepnoj financijalnoj politici općina porezni sustav i provele agrarno-socij Eto računa: Seljak kupi recimo 100 ke. oraru, a 433 kg. begu. Ali i beg i erar_ procjeni 11260 K. Ali pošto u jeseni I za to eto on mora da strada ili poksupi cijenu hrani io pokupuju na čeliko "gpekulanti žara. I eto odatle skupoća. lidne reforme. On je išao za uredio uzorna gospodarstva, i seljaci sade samo repu. Ali će tlo,za par godina, onda? Eto u malom slike cijeloga sustava. kožarnica, uništila maloobrt i — propala. pira pak papir uz trostruku cijenu Ai najužasnije je ko crno kako se čini. Ali sna mora drvo izvažati u velikoj količini i da su Pisac ,Zeita“ kaže da se po mnijenju stručnjaka ga šumama, najblaše rečeno, besavjesno. dakle četverostruko. To nije a ulazi u tajni fond, Napokon pisac završava: je jedcom već jedan narod, koji je ne slični način de- vastirso šume, bili su to Mlečani, koji su ostavili ža- losni spomenik u pustome Krasu. Ako u Bosni.“ Iz svega ovoga je jasno kako je Kallajeva po uzoru plijenjenja kolonija, & nikakova dignu protekcijonirane tvornice, sustava i potemkinstva nema bez tajnih fondova. A velikih tužba ne skupoća, koja je zavladala u Bosni, & osolfito u Sarajevu. U Sarajevu je život skup, ako ne najviše konsumiraći. To smo znali i prije, ali drago nam je, da to priznaju i bečke novine. Nadavno je (22. i 31. siječnja smjeru, ćemo navesti samo nešto, da se vidi sva pustolovnost Kallareve politike na gospodarskom polju. U Sarajevu stoji kilo kruka 40 do 80 para, krumpira 8 do 12 pa- ra, sladora 1 K do 1 K 20, litra piva 52 do 80 para it.d., samo je govedina nešto jeftinija. A stanovi su silno skupi. ,Uzroci su tome u očajnim poljodjelskim visokoj vozarini kod bos.-herc. željeznica.“ Pisac u nlei- tu“ najviše prigovara tome, što se još nije promijenio alne reforme. Desetina vladi i trećina begu glavni su uzroci skupoće. kukuruza za 20 K. To" posije i dobije 1300 kg., od toga daje 180 kg. jednost u ljetu kada je cijena veća nego u jeseni. Dakle on plati eraru 26 K. a begu 86 K i 60 para, ukupno cijena padne, on u istinu mora dati eraru i begu vrijednost od 750 kg. Ostane mu dakle 550 kg za prodaju, za sijanje, za hranu it.d.1 kuruza. I tako se dogodilo da se je u Bosnu nedavno moralo kukuruza — donašati iz vana! Isto je i sa drt- gim poljskim plodinama- 1 eto za to seljak ni ne može da hrani perad — pa eto skupoće! Ako ipak što Za to i vidimo da je uz željeznicu skupoća veća nego u nutsini zemlje. Uz to dolazi organizacija općina. Tu nema nameta, nego općine odrede taksu na živež, n. pr. za hektol. piva 8-12 K, za met. sladora 2-4 K it.d. Uz to seljak smije prodavati samo na trgu. gdje plaća u- vozninu. Za to treba za nadgledanje općina četu stra- Ali Kallay nije htio da na tom polju provede 80- Bolje bi bilo da je namjestio nekoliko putujućih gospo- |: darskih učitelja. On je uredio industrijalna poduzeća. Ali kakova? Eto par primjera : postoji tvoanica sladora ko jednostavno obragjivano, postati neplodno, pa što Osnovana je Tvornica o — ima monopol, te vlada od nje kupuje nego da ga iz vana dobanija. baratanje sa šumama. Bilo je o tom dosta govora. I Burijan je uvjeravao da nije ta- on je ipak priznao, da Bo: vori sa pojedinim tvrtkama sklopljeni za dugo vrijeme. vlada treba novaca — proda šumu, Iz zaključnih ra- čuna se vidi, da je g. 1891. bilo predvigjeno u prora- čunu od šuma 566.400 K & ušlo je — 1,676.445 K moglo biti redovitim pu- tem postignuto. Ali vještaci kažu da taj broj ni iz da- lega ne odgovara pravoj sumi, koja je daleko veća — proslijedi Austro- oni su takvi, oni su ovaki, oni su sko Ugarska kao do sada postavit će sebi sličan spomenik uspjehom i zaslijepljenjem — u opće. To je politika| go: što ko ima, to i daje“. Što se pak tiče samog na“ moderna politika. Nije uspjeh u tome, ako se pozovu strinci da nego bi bio u tome sko bi domaći živalj sazrio da diže postepeno na %0- je da policajnoga skupoću, & da i ne spominjemo urogjenike — kae sluša. Jedino su još zadovoljni Napokon još jedno. Barijan neprestano naglasuje: da će slijediti u politici Kallaya. Ali ako hoće gospo- U darstveno ozdravljenje neće moći nikako da u politici slijedi Kallaya. Normalno gospo darstvo traži normalnu politiku, & abnormalna politika dovesti će do ekonoms- koga kraha, koji će napokon svijetu jasno pokazati i ubitačnost politike. — Sarajlija. slu- one — tat Novi nazivi — nove teorije! ove Qd nekog vremena počeli su neki listovi , kao Vrhbosna“, ,Dan“, ,Straža“, da posve identificiraju pa riječ pklerikalizam“ s nazivom: svećenici, svećenstvo, crkva it.d. Istina je, da protivnici kršćanstva više pata kriju pod tim imenom svoju mržnju proti samoj vjeri, jer j i i i shvaćaju kako je to teško, kako to ,redolet , po barbarštini, kako su govorili stari — sko otvoreno i u| proti kršćanstvu |govoriš. — i to onda zova klerikalizmom. I zbilja riječ klerikalizam“ netom se spomene, odmah nam dozivlje u pamet kao nekakvi sistem: pa se od mnogih već čuje, da klerikalizam nema posla s vjerom: klerikalizam da je samo izrabljivanje vjere u političke svrhe. Mi sada nećemo ispitivati, je li to pravo ili krivo, tek hoćemo da rečemo ovo: mi znamo, da drugog si- sloma nemamo osim našeg Kristova nauka, osim naše katoličke vjere; mi neidemo i nećemo da idemo sa ni vri- ku- ko bi im to mogao zabraniti ! Ali da mi ko nazivljemo, kako su %o započele imamo, kako rekosmo, svoj drevni ova- ugo- | čovjek g. A tko nam to niječe? Ta to nam je baš nekidan pri- znalo i samo Jedinstvo 1“ To je nam to ne može nitko otet: sada je glavno pak to, da wa i u baduće držimo te historije. Ja se nadam, da bo- ćemo, pa ostavimo to! Ali recimo: danas jedan u stra- sti i polemici bubne: e pa šta su nam očinili hoćete hidra, kako je to pisao, kako vele, u ,Novom jedan mladi raspopica. Hoćemo li za to u proglasit opsadno stanje ili navijestit jedan drugome tat? Ja mislim da je u tom slučaju najbolje reći ova- poli- roda. za koji smo radili, i za koji ćemo # pomoću Bo- žjom, radit, moramo reći ovo: stara je rijeć, da čovjek ima pravo na narodnu sve do. tad, dok ju dakie oda- sava