pr. 13. U DUBROVNIKU, 26. Marta 1904. = Godina XIV.
( MSKA
_U DODD S sni
RVENA HR
m u
Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem w kuću, sa Austro-Ugarsku, Bosnu | \ Izlazi svako subote. Pretplata i oglasi plaćaju se upravi Crvene Hrvatske* u Dubrovniku otošljivi. Za
za M - . kruna, i E 5 kruni. Za inosemstvo: 10 krun& i po- i | ve, priopćena, zahvale plaća se 40 pora po retku, & agi 0 Mai oi se rite _
s ovi. Ko ne s mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto \ \ skaju po pogodbi i as rasmjerau popust. Dopisi šalj Uredništvu. Rukopisi vraćaju, .
polagodište. li Pojedini broj 20 para. I frankirana pisma ne primaju se. m 8 em a
. = .. batinama, na što se sva omladina vrati i potisne napa: venstva, da nas se zavadi sa braćom, a ujedao pissti
Hr \V atska omladina. Organizacija. dače, te pregje u Ilicu, protisnv se kroz redo ve stra- | u njemačke novine, da će Hrvatska biti most. ajemstva
Š : : žara. Ophod je prošao mirn dok nijesu ,čisti“ . Balkan. Pa onda još i vati krvav gragjanski
Primamo od rodoljuba ov članak : iieli iti i jao e e g nijesu čisti“ nava-| na jel). jones besa ai
a Donijeli smo sa osobitim zadovoljstvom u prošlo- lili i izranili jednog srpskog djaka, koji se je sam ma: proti omladini. 1 tako se radi za Hrvatsku! Hoće li po-
U ovo zadnje doba svratila je osobitu pažnju | me broju vijest, da su se bokeljski Hrvati čvršće or- | šao i to jaci učinili .
naroda na sebe naša omladina. Beč i Zagreb su ganizovali. Ali smo ujedno prim jetili, da bi bila prije- | vim slete RE i E e:
glavna središta, u kojima naša omladina: ide na na- |ka potreba da se i drugdje po južnoj Dalmaciji, i | nikom bratimili se Hrvati i Srbi uz pjevanje ,0j Sl-
uke. I u Beču i u Zagrebu su se ovih zadnjih dana |kod nas u Dubrovniku, pristupi organizaciji. Imamo i |veni* i klicanje Jelačiću i Paskieviću! Na večer je bio
dogodili sukobi izmegju naše mladeži i tugjinstva, razloga da ističemo ovu potrebu. Organizuju se drugi, | ponovni ophod. Čisti“ su kušali navaliti na Obzor“
ili pomagača tugjinstva. U Beča je sam rektor tu nedavno Srbi zaključili proširiti i ojačati svoju or- U petak i subotu ponoviše se demonstracije i
uvrijedio sve nenjemačko djaštvo svojom izjavom ganizaciju. U nas pako u Dalmaciji u opće, a u Dubrovni- | sukobi, U petak po podne polupaše naprednjaci i
o praškim nemirima, a Nijemci su počinili div- |ku napose, zavladala je najveća dezorganizacija. & sta- | grbi qrozore Franku i tu dogje do sukoba. Kad
ljaštvo izbaciv nenjemačke oglasne table iz svea- noviti elementi ju još povećavaju ne pazeći na to ka-| gy najtednjaci otišli navalio sp k i
čilišta, te povrijedili akademsku slobodu pozvav u ko bi se to moglo osvetiti sutra cijelom našem po- us e tim je s u . Ee še
pomoć proti Slavenima ua akademičko tlo fukaru | ložaju. Rovari se potajno na svim stranama. Poznati ik pie g inih Mai e NOE
šteni Hrvati i nadalje trpiti vodstvo jednog toboš ope-;
zicijonalnog krvnika, kad su protjerali vladinog ? Jor
ne varajmo se -- ne radi se tu 0 načelima ni 0 ,kle-
vetama“, ne radi se tu ni 0 Starčeviću, ni e čistoći“,
tu se radi o zlodubu i agentu tugjinstva u borbi 4
hrvatskim poštenim narodom, koji odviše lako vjeraje.
Radi!se tu o ugledu i tasti hrvatstva! Ovi sadnji do-
gagjaji će i slijepima otvoriti oči. Ako se već borbi
stranačkoj i ne može izbjeći, proti ovakovo j sloti.
načkoj borbi mora da ustane svaki pošten Hrvat i;
čovjek !
i policiju. U Zagrebu su zaslijepljeni fanatici po- | straočari hoće da izrabe situaciju za sebe, ali imade i nak o ra NN
i lie 1 ) . 4 : . : k iastihs
činili istu povredu ravnopravnosti i pomoću dje- | potajnih strančara, koji snuju nove frakcije. Eto iz Spli- m e rali aa PE g je i _ Bistrimo pojmove
čarlije napadali napredniju omladinu. Ali naša se|ta se svaki čas čuje da se snuje kakova nova frakci- | cečer, Naprednjaci su kušali da ju suzbija u ;
je omladina i u Beču i u Zagrebu dostojno poni- (ja. Ne bi bilo nikakovo zlo. da se malko osvježi i naš(
jela, dapače je svojim držanjem stekla za naš na- javni život, da nijesmo u takovoj situaciji, da i ono do-
rod prijatelja i megju ostalim Slavenstvom i megju | bro što hoćemo da postignemo često puta urodi zlim
Talijanima. U Beču se sdruženi bore proti bajici | — jer vrebaju tugjinci da se uvuku megju nas onim
i nasilju Germana Slaveni i Talijani. Zajedničkom | pukotinama, koje nastaju u našim redovima.
izmjenom misli riješavaju domaće razmirice. Kako Vlada je počela rabiti drugu metodu: raspušta
javljaju, omladina je tamo ustanovila i svoj | općine, meće svoje doklaćene ljude za komisare, a ovi
posebni izvještavački biro. Istodobno vidimo kako | provode ,Drang“. Polagano se misli i na stvaranje au-
se i u parlamentu zajedno opiru vladi Slaveni i | strijanske stranke, uvijek vijerne vladi. Do sada je što
Talijani. 1 jedni i drugi upoznaše zajedničkoga | takova bilo nemoguće, jer su naše stranke, bile kom-
neprijatelja — Nijemca, a ako ova spoznaja po- | paktne i čvrsto organizovane. Ali sada, u ovo doba, kad
stane dubokim uvjerenjem i političkom opomenom | se ne zna ni tko pije ni tko ni plaća, nema lakšega
za sve nas, Za Slavene i Talijane, neće izostati ni|posla nego da u javnom životu zaigraju kolo i ioni e-
a arija e s mladež više | lementi koji se prije ne bi ni pokazati usudili, te da
ei više uvigjaju ani ko im je pravi “vladi i i ići i i- s i o - ži .
neprijatelj, to će biti znjerenij pravednii u svo ih tm M slabići iz raskl+| ureje koje su aveli učiti“, Više predaka Sa BUS ATE puta, ali ne uspije. Murri pogje dalje 88 06.
jm zahtjevima proma nama onda kada ti djaci| 1 a Basorni M noga ogosicijim jednake: 46 ori Du četice, koje su vodili i oknabuljeni ljuds | jim stopistiila Pratani, koji se kako, ridjenne &
stupe u život, da u njemu politički djeluju. Ovi zorganizacija, ali tamo su 8 barem skupštine uputile rk kugsše 4 dr Dopehe za sipa sa tika Mote-pris dobrim dislom poduđart se
zadnji dogagiaji pokazaju nam još i to, da je naša |pa u pokrajini imade života i radi se, osvješćnje se MARA. i pojedina_1 0eod gostiomams. Njihovi djeci r% predvodili | programom. Tu_ dakle jasno vidimo da se conte QQres-
mladež u Beću 1 po drugim njemačkim sveučili-|i vani vlada kakova takova sloga Radom megju na- pares čva Član st I to onda, Pravo“ | soli ne slaže s Muzrijem : Ob ovom conte Gromeli je
štima prestala oponašati burševe u pijaustvu i| rodom paralizuje se u rad megju gospodom. Ali kod > S setiti POSE oo pie sere Or Romano“, da uliva potpuso porje-
razbijačini, da je megju njome zavladala sloga u|nas nema ni toga rada megju narodom. gjmstvo? Snetnue ia Jele" RODI sagodej mo trpe-| moo Svete Stolica: & OvAJ conte Gromwoli je bio sprat
mjestočataroga. strančarstva, da je prožela € m| 5 teoriji i u političkom takta smo nedavno bili MR RIDE odmak do osjeti. O 20: | ješio si najvećih zagovaratelja misli, da se preko BA“
pravom hrvatskom mišlju, koja nalazi sroju snaga | leko pred banovinskim političarima, ali za to ona Da onsignirano — vojnštvo. Napadači Da|stog Pi? na spomenutom kongresu pregje se dakt:
i svoj oslon u zdravoj slavenskoj misli. U zadnje|skupštinska praksa u Banovini više vrijedi nego se| ii oy su htjeli napasti i dućan jednoga a omla-| ni red: što se je i učinilo: pače je conte
soba qidimo kako se u više navrata javlja zajed“ | misli Vrijednost će se istom pokasati. Kod nas su na- ie. Prvi je kamen na omladinu pred Jelačićem baci | predjeeii Odbora za kongrese“. & ja 9ea bali eg
nički hrvatska, slovenačka i srpska omladina. A |javljene i političke i gospodarske;skupštine — pa ništa. " prvi Brat Franka, Kobi, brzojevia 35 ,Pester | conte Grossoli u svom prvo“, članku u saresu se kom:
ovaj zajednički rad neće ostati ni kasnije bez u- Ali u ovo doba je ovaj propust može biti sudbo- . _- si IE - ve rimi RAI gao spomena, ne Murrija, kako bi ,Vrhbose“
tjecaja na naš život i ma smjer rada naše inteli- | nosan. Ako se ne provede n ošto čvršća organizacija, s » rea ar. S za. or koso htjela, da stvar zabošuri. Kršćanska je demokracija sa
gencije. U ovome možemo vidjeti jamstvo, da neće | onda ćemo na jednom doći do silne stranačke pocjep- a p“ Mk E ME ET: U or sija ve uh pošla tako daleko, da se je dila
više naći nikakovoga odjeka ideja, da ima Hrvat- | kanosti, javiti će se sijaset novih frakcija i kasnije će : rani q ranka pod naslovom: > Ustrajna bojni a će koteličko radništvo videć kako kršć. dome:
ua. služiti mostom proširenju upliva Bečkog, 9 |biti teško sve to opet izmiriti i sastaviti. Ovo vrijedi borba za Hrvatstro“, te buška na Šrbe knicija ne može da ispuni ono što obećava, onako
io& manje Berlinskog, na Balkanu. Time će i 8va-|osobito za nas u južnoj Dalmaciji. Bokeljski Hrvati, ogrijane fantazije listom preći u socijajalna demskee-
kom tugjinskom izmećarstvu odzvoniti, & mi ćemo | gu ovo, čini se, uvigjeli, pa 8e organizvvalo da predu- s. baja. oko. e geste; so priznaje objektirae«
znati ko je naš najveći protivnik. To je stoljetni | sretnu zlo. Bez organizacije nećemo moći dalje ni ;mi. nikakvog etičkog principa, pa može da obećana ja
, protivnik Slavenstva i Romanstva. Dogogjaji u|Tko pozna prilike dati će nam pravo. Ali ta organiza- Rem više. I tu je onda trebalo da sam Pepe svojim
Beču korak su naprijed u našem slavenskom osvi- | cija mora biti dobrovoljna, mora biti plod spoznaje, da uiumielim posreduje. 1 povpdenoa je sa Motu-proprie
ještenju. Oni će naučiti mlagju inteligenciju, da | je neophodno potrebna i da bez dišipline nema vojske o kršćanskoj. demokraciji, u komo lo najprije osudio
pravu i to čistu hrvatsku narodnu politiku može-|ni uspjeha. o tu nauku krić. demokrata, kako smo to prije vidjell
mo bez pogibelji voditi samo u slavenskom duha i stvo nije dakle ni u njihovim redovima popularno. Bez | & onda takogjer zabranio političko sudjelovanje \a)i-
pravcu. A taj će pauk postati još uspješniji onda, povoda napasti na Srbe? Ni to ne može da koristi sa- janskim katolicima u parlamentu. Nu ob ovom politiš»
: kom djelovanju, o kome » Vrhbosna“ toliko govori, 4a
sko naša mladež nakon ovoga terorizma Nijemaca , Đ da ugledu stranke! Dakle što je bila svrha? Ovaj put
ijed na slavenska sveučilišta. Gragjanski rat » gu jasnije nego ikada pokazali, da je njihov zadatak zabašuri što je glavno, ja nijesam ni slova rekao. Paše
e uns
pog) Dogegjej pako, koji su se zbili u Zagrebu, U Zagrebu i opet osvanuše burni dani i smrknu- | m4 i ma najnižim srestvima provocirati nemire i obru- | sim uvjeren, da uz onakovo stanje stvari kakvo je s
nam pokazaju, da se i tu u redovima mladeži po- še se opasne noći! Ali ne buni se svijet proti vladi i čiti narod pred svijetom, spriječiti svaku manifestaciju da u;Italiji, gdje su katolici tako rascijepkani, & krš»
čima čistiti. Napadaji jedne frakcije te mladeži | magiaroustvu, nego 8? razvila neka vrst gragjanskog narodne sloge, naprednosti i slavenstva — služiti tu- ćanski demokrati koji su ipak dosta jaki & us to bre-
takove su naravi, 3 povod tako ništetan, da se | gusarskog rata izmegju opozicije, izmegju djaka. U ovim gjinstvu. Ako je za rujanskih dana to uspjelo bez ja-|)e Za gebe velik broj mlagjih i inteligentnijih sila ekle-
vidi, kako su to zadnji 6 ii one stare metode, koja najozbiljnijim časovima po naš narod, u času kada je čega protesta, ima % pripisati tome da su oada bile i| niji su da pruže ruku pomirnicu socijalistim i radika-
nas je dovela već na rub propasti. Rekosmo me- naš ugled u svijetu stranom i slavenskom počeo opet prilike druge i što je bilo nekog povoda. Ali sada?! Svi lima nego li katolicima drugog smjera i umjerenijim
liberalcima, dok tako stvari stoje, papa nije sipošte
mogao da im to sudjelovanje u parlamenat dopusti, &
uvigjavniji ljudi, pa i oni, koji pristaju uz načela ,čiste
str. prava“, morati će uvigjeti, da se Frank ovoga puta
nije htio ni rehabilitirati, niti braniti hrvatstvo, nego da ih ne izloži ujedno i pogibelji, da katolici & tom
prvom koraku ne doživu najveći fiasco! Eto dakle ka-
ko je bilo & Motu-propriom i kako s talijanskim &tve-
da je jedino i jedino htio spriječiti slogu i slavensku
manifestaciju ! Ništa drugo ! Ono gusarenje po ulicama
rima, premda 9Vrhbosna“ hoće tobože da moje ,sepo-
znavanje talijanskih prilika rasvijetli !*
i mobilizovanje najnižih elemenata najzadnje je očajno
Da, veli ,Vrhbosna“, ali je glavna svrha njego:
srestvo.
On, koji je vukao na sudove ,klevetnike“ nije se
opravdao ni radi plingre, ni Božjakovine, ni služništva vih članaka ta, da zapriječi osnutak jedne katoličke
Khuenu. Njemu nije ni stalo više. On ima plaćenika i | političke stranke. To priznajem i ja vrlo rado, jer po
gada već otvoreno služi tugjinu. Svaki drugi, kome bi | svoj prilici ja ne bi o tome pi slova aapisao bio, da se
se toliko predbacivalo, ako bi bio rodoljub, davno bi|ne budem preplašio grozne pogibelji, koja bi seprije-
tila katolcima u Hrvatskoj i grube tiranije savjesti
koja bi se u to ime vršila, kad bi se imalo svakog ms
E
Za što je papa o svemu tome i tako oštro
janskim kršć. demokratima govorio ? Kako da si to
protumačimo ? Evo: majprije treba da pamtimo, da sa
svi Latini skloni i lako upadaju u skrajnosti; a onds
da se je Mlada Italija sva sagradila na revoluciji, pe
je taj revolucijonarni duh, ta sklonost k
i danas još od najveći smetnje i zaprijeke njenom a4-
pretku. Tom se duhu nijesu oteli ni talijanski krić.
demokrate : Iza prvog uspjeha na kongresu u Bologni
razvili su oni najveću propagandu i svo učinili, da se
što više približe socijalistima, premda ,crvene braća“
ništvo ne rastjera. za ,ernu braću* ne htjedoše ni da čuju. Doa Romole
Murri pogje dapače i u Siciliju da agitira sa sebe.
U nedjelju nije bilo sukoba.
Ali uz ove sukobe mnogo je karakterističnije gu- Za njim pogje conte Grossoli, da ga odvrati od \og
U subotu je združena omladina opet izvjesila hrv.
i srpsku ploču, te stvorila “rezoluciju u kojoj diže glas
za ravnopravnost na sveučilištu, te ponašanje čistih“
nazivlju ,naručenim zločinom po političkim i moralnim
propalicama“, te poriče pravo napadačima da se nazo-
vu nakon ovoga akademičarima i proglasuje ih difani-
ranim prekidajući s njima svaki društveni odnošaj. Na
to je omladina pošla pred Jelačićev spomenik i-otpje-
vala hrv. himnu. U to navale ,čisti“ kamenjem, a
omladina ih na to suzbije i polupa prozore uredništvu
»Prava“, štanu Franka i čitaonici čistih“ dok ju oruž-
Ako sve ovo promotrimo što da kažemo? Jeli su
oni zabugjeli — fanatici pri sebi? Nerede izazvati zato
da poraste prestiž stranci — nije mogla biti njihova
nakane, jer su ih se usljed tih dogagjaja mnogi pris-
taše javno odrekli. Pokrajina vraća , Pravo“ radi protu-
ruskog pisanja, & stari ,čisti“ g. Relja iz Arbanasa je
nedavno oštro žigosao u ,H. Kruni*_to pisanje. Japan-
tode, jer valjda neće niko poreći napadnutoj omla- rasti — trebalo je oblatiti naše ime hrvatsko, trebalo
dini hrvatske svijesti, & napadače predočiti nam | je dokazati da smo narod nezrio, lugjački, narod koji
jedinim Hrvatima. Bilo bi to žalosno hrvatstvo ! | treba da mu?tugjin uzde stegne, da 8% megjusobno ne
Onaj ko ne zna poštivati u svojoj kući slobode, pokolje ! Drugačije nam nije moguće rastumačiti posve
kako da taj traži slobodu za svoju kuću? Možda | bezrazložne sukobe i upravo hajdučke napadaje koji su
će ovi zadnji dogagiaji doprinijeti tome, da se pri- | se zbili u Zagrebu prošle sedmice.
like srede, a svakako će oni još ojačati u hr- Pročitali smo izvještaje novina sviju frakcija, pa
vatskoj omladini hrvatsku i slavensku svijest, koju | smo mogli naći u bitnosti suglasje u njima, tek ,Pra-
su htjeli manifestirati molitvom za pobjedu rus- | vo* prikazuje naprednjake kukavicama koje bježe, &
koga oružja, s u omladine Srpske će se sve ja- | Obzor“ obratno. Ali kako se tu ne radi 0 tom tko je
če utvrditi spoznaja, da nije Hrvatstvo tugjin- | veći junak — ostaju u jezgri izvještaji suglasni. Iz njih
ska agentura, niti to hoće da bude i da naše pri- | vidimo, da su prošloga četvrtka združena hrvatska na-
like, ako i izgledaju sada dezolatno, ipak rodiše | predna te srpska omladina na zagrebačkom hrvatskom
tolikim klicama zdravlja, da će i Srbi smatrati sveučilištu htjeli da za uspjeh ruskoga oružja prirede
Hrvatsku domovinu svojom domovinom ne gamo | u tamošnjoj pravoslavnoj crkvi molebstvije. Ovu zgodu
pjevajući hrvatsku himnu otkrite glave, nego i ulje htio upotrijebiti Frank, da preko svojih ljudi po-
radom tu domovinu, i da će tugjinska misao biti to muti mir i izazove bez svakoga povoda nemire. Ža ču-
slsbija, što budu oni jače pregnuli da brane i stvaraju | do je za ovu nakanu odmah doznala vlada i zahtjevala
ga Hrvatima zajedničku lijepu hrvatsku domovinu“. | od karlovačkog vladike da zabrani molebstvije, što je
Zadoji dogagiaji će mladeži u srce usaditi ovu spoz- | on i učinio. Omladina je nato htjela da priredi ophod
naju i ova će spoznaja uroditi u budućnosti do- | u istu svrhu, ali na sveučilištu se nagjuše , čisti“ djaci
brim plodovima. 1 za to mi podajemo važnost zad- | a uz njih i više nesveučilištara i tu — i opet bez sva:
njim bečkim i zagrebačkim dogagjajima. Današnja | koga većeg povoda — sjekirom baciše ploču srpskog
njihova važnost je malena, ali kao klica bolje bu- | potpornog društva, koju naprednjaci — kojih je u onaj
dućnosti je velika. Omladina će postati s vreme- čas bilo tamo malo — nijesu mogli očuvati. Kad su
nom vodič naroda, & kakov je njezin odgoj na na to došli na sveučilište naprednjaci i Srbi došlo je
nik hrv
se bio povukao. Dok je bila stranka prava čitava, on
je smatrao nužnim da upriliči nekoliko komedija ,po-
vlačenja“. Sada ni to. Ima četu i to mu je dosta. Khu-
enu načelno oponira, & osobno g% bvali, a ma opo-|j
ziciju tvorno i osobno dade napadati. Za vrijeme
Khuena je liberalac — jer je to i Khuen, 4 jer je opo-
zicija ,klerikalna“. Sada je ,klerikalan“, jer je Peja-
mješanju politike i vjere, ja sam uvijek lealno save»
papine riječi: ali ni samu jednu iz Motu-propri6_—
premda po ,Vrhbosni“ izgleda da sam baš pa ajeme
samo na njemu gradio : ja sam naveo papine riječi
prve Enciklike i drugih spisa, ali ni jednu iz Mobe-
propria: ali kad mo Vrhbosna“ baš izazivlje reći će
ćenicima? U ovim najozbiljnijim časovima — zar %e|joj: 18 tačka tog Motu-propria sastoji se is dva dje
ovako stvara sloboda Hrvatske, zar se ovako prevodi | la: u prvom djelu govori papa općenito cijelom kato-
. | ličkom svijetu ovako: kršćanska demokracija sesmije
nu rugalo se ,Pravo“ demonstrantima, a danas malarija | se mješat & politikom, niti služit političkim strenkam %
i okrabuljeni junaci prolijevaju krv hrvatske omladine | njihove svrhe. jer to nije njezino polje: Jeste li dakle
u ime , čistoće“, Zar se grugjanskim ratom razumjeli, Vi oko ,Vrhbosne“ i ,Dana“ ? A tok u
velike firvatske? Najprije u teoriji i praksi raditi salo gom djelu govori: krtćanski demokrati % i
guuti će s od učestvovanja u politici i 4. . Ta ieams
liberalna“. Cio je narod za Ruse — ,Pravo* je proti.
Zar će još uvijek pasjedati i svećenici i svjetovnjaci i
isti uvidjavniji i trijezniji ,čisti“ ovom agentu i ovin pla.
imtisnule na to iz univerze ,činte“, to pogjoše u redo-
vima na ophod. Ali ,čisti“ navališe na sadnje redove da nas se od cijeloga svijeta izolira, a mapose od Ši