Br. 16. U DUBROVNIKU, HRVATSKI ko 16. Aprila 1904. Godina XIV. RVENA HRVATSKA Cijena je listu unaprijeda: za sa j i : Da godinu 10 kruni, na po godine 6 štarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, polugodište. Carevinsko vijeće. Parlamenat će biti otvoren 19. o. mj. Kako se nagovješta, kušati će Koerber još jednom ne bi li se moglo što obaviti, a onda. da se kani uteći zadnjem srestvu, t. j. raspustu. Sa česke strane na to poručuju, da to neće pomoći ništa, jer će ponovni izbori još i pojačati radikalniji elemenat megju Česima. Sve česke stranke su za opstruk- ciju, a u slučaju ponovnih izbora, stranke će soli- darno raditi, da ugje u parlamenat opstrukcijoni- zam pojačan. Uz to bi raspust i ponovni izbori značili velik gubitak vremena i u neku ruku op- strukciju odozgor. Ova orgumentacija sa češke stra- ne nije bez temelja i možda će Česi vodeći dalje opstrukciju prisiliti vladu ili da popusti ili da otstapi. Ali u opstrukciji su i naši zastupnici. Hoćemo li mi time nešto dobiti? Ovih dana smo dobili iz pokrajine o tom pitanju dopis na koga se moramo osvrnuti. Dopisnik piše, da se je začudio .i on i mnogi kad su čuli, da su naši stupili u opstruk- iju: ,Česi povukoše i naše. A jesu li naši za stupnici smjeli to u Beču baš saada da učine? I mi smo za slavensku uzajamnost. Spas Slavenstva i naš je. Ali kad mi padnemo — čemu nam i Slavenstvo ? S toga bi morali o današnjoj situaciji malko promisliti, Bečki parlamenat je mrtav, ne funkcijonira. Neposredni uzrok tome su danas Česi, koji traže ovim načinom postignuće svojih oprav- danih prava. Ali ako uvažimo, koliko imademo mi naših potreba i koliko je tu pitanja, koja se mo- raju riješiti, a koja leže megju aktima ministar- stvenim neriješena, ako uvažimo da propadamo i da nam se ništa ne dade, morali bi najprije pitati zastupnike što misle početi 8 pitanjem o mornarici, o lukama, o školama, o gospodarskim i trgovačkim interesima Dalmacije, o klauzoli, željeznicama it.d. ? Jer ako ne bude išlo parlamentarnim putem, vlada će se poslužiti $. 14. Već se je i počelo. Tako će se riješiti i pitanje o trgovačkim ugovorima, pa i o klauzoli*. Ovako pisac, koji još upozoruje, da bi zastupnici morali u prvom redu nastojati, da bilo kojim načinom steknu za nas nešto na gospo- darskom polju, da se ojačamo za kasniju borbu. Dotičemo se ovoga pitanja za to, jer je važno, ali odmah primjećujemo, da iz ovoga ne bi moglo slijediti da se naši okane preko noći opstrukcije, te milom što od vlade ishode. Mogli bi preuzeti ulogu Poljaka, ali je vrlo dvojbeno bi li što dobili, A pošto ne bi naši mogli ni smjeli spriječiti češku opstrukciju — ne bi ni mogli učiniti parlamenat aktivnim. Veliko je i prevažno je pitanje, na koji da način dobijemo barem nešto od majprečih i najopravdanijih naših potreba. Istina je, da Česi opstrukcijom mogu samo dobiti, a da ih čini jakima baš gospodarska njihova snaga. Ali što smo mi postigli milom ? Što možemo očekivati od ove vlade? Ako zajednička opstrukcija može ovu vladu otstra- niti — onda naši moraju biti u njoj. A mogla bi! Ali uza sve to dajemo pravo dopisniku, kada upozoruje zastupnike na ove naše potrebe. Trebalo bi sa ostalim opstrukcijonističkim skupinama, a napose sa Česima i Talijanima doći na čistac i meritorno s njima utanačiti, da sve skupine postave dogovorno i zajedno svoje zahtjeve i ni u kojem slučaju ne napuste i ne izigraju jedna drugu. Do- biju li Ćesi ili Talijani svoje, ne bi smjeli prestati dok i mi ne dobijemo svoje i obratno. Ovakova opstrukcija, otvorena i solidarn« * * smiala kruna. Za II smatra se da je predbrojen i za došasto - | | Pojedini broj 20 para. | čitateljima, kako je , Crvena Hrvatska“ u kuću, sa Austro-Ugarsku, Bosnu | 1 : 10 krudA i po- | . . #. e Sjedinjenje. Već smo u par navrata, osobito od kada tako zvana , kriza dualizma“, pisali o pitanju sjedinje- nja Dalmacije sa Banovinom. Danas nam se i opet na- miće samo po sebi ovo pitanje. Znamo, da nećemo sje- dinjenje ovim pisanjem pospješiti, ali danas su takova vremena da nije nikada dosta 'ovo pitanje držati na dnevnom redu. U nas se neko vrijeme vodila debata i polemika o tome, je li treba čekati »Zgodan čas“ ili ne. Ova je polemika bila skroz teoretske naravi baš za to, jer se je pitanje posmatralo gotovo isključivo sa programatičnoga i političkoga državopravnoga stanovišta, Istina jeste, da sve adrese i svi naši zahtjevi nijesu po- makli pitanje sjedinjenja naprijed. A istina je i to, da svim tim srestvima, a proti dualizmu, nijesmc ni mogli o njem odlučiti — jer nas se nije pitalo. Ali danas su su prilike ponješto promijenile. Da- nas se stari dualizam klima i sa Magjarske strane se očituje sve više težnja što moguće većega otcijepljenja od ove pole monarkije. | vaj spor dovesti i kakove će situacije (po nas ATI ne ili nezgodne) izazvati, to se ne može predvidjeti. Ali nije tu za nas glavno pitanje zgodnoga časa, inego je tu po srijedi interes naš, & to ne idealni, ne samo po- litički interes, ne samo pitanje našega prava, nego u- pravo naš životni narodni i ekonomski interes. Magjarska opstrukcija je popustila. Borba je o- bustavljena. Ali samo na čas. Pod drugom devizom i u drugoj formi će se opet ponoviti i ovoga puta će bi- ti popularnija u narodu, a imati će više pristaša nego opstrukcija za narodnu vojsku. Sprema se borba za sa- mostalno carinsko područje, a tu će biti i Appony i Banfy i drugi. I od te strane prijeti nama opasnost. Magjari će uprijeti ds postignu samostalnost carinsku ili barem da se njoj što više približe, U jednom i u drugom slučaju je u njihovom interesu, da otcijepe Dal- maciju od Hrvatske što više, ako ju već ne mogu do- biti u svoje ruke. Prekinite trgovinu sa Rijekom, pa o- stajemo upućeni samo na Trst. Bez sveze sa svijetom, bez željeznica, stradati će Dalmabija i Hrvatska, a u Bosni će se voditi i nadalje protuprirodna politika. Politički dualizam nam mnogo smeta i dosta nas di- jeli, ali gospodarski može, da nas još više potis- ne, razdvoji i — ubije. I zalo, u oči svega toga bio u ovaj mah zgodan ili nezgodan čas, jedno je neospo- rivo : nesjedinjenim prijeti nam još veća gospodarska propast, a mogućnost kasnijega političkoga sjedinjenja postaje sve manja. Pitanje sjedinjenja je zato baš sada za nas od najveće aktuelnosti, jer je od najveće ži- votne potrebe. Nama prijeti pogibelj i zato tu iščeza- vaju veći ili manji, bolji ili gori izgledi, a aktuelnost pitanja namiće nam dužnost, da o položaju mislimo, da radimo što je moguće da pogibelj otklonimo. Sjedi- njenjem, bilo da smo svi Hrvati u ovoj ili onoj poli ili napokon kao posebna skupina — prestaje ova pogi- belj pred kojom isčezavaju i pitanja o tom, jeli bi na- ma bolje bilo u Banovini, već nebi mogli biti o sebi. Sva ova pitanja kao što i ona o srestvima i cijeni sjedinjenja isčezavaju pred po- trebom, neophodnom potrebom sjedinjenja i pred po- gibelju gospodarske rastave obaju pola monarkije. Ovu gospodarsku pogibelj i ovu gospodarsku potrebu sje- dinjenja razumije i razumjet će svaki, pa će i rad za ostvarenjem našega ideala biti krepči i imati će više oslona. Razumjeti će ga napokon i one nehrvatske stran- ke u nas i svijet, jer je ono prirodna, životna potreba. postoji ,Nezahvalnost!“ Dopustite mi, gosp. uredniče, da preko , Crvene Hrvatske“ upravim dva upita Spljetskom Danu“. U članku ,Kako se vraća svećenstvu“, priča , Dan“ svojim tobože uzela neko protusvećeničko i protuvjersko stanovište, Uzeh dakle ja ,C. H.“ pa ju listam i prelistavam, i nikako da nagjem na što to Dan“ smjera: naprotiv nagjoh da popovi u njoj pišu! Kako je to? Molim s toga ,dični Dan“, da mi naznači gdje se to nalazi, da se vladat znadem | A onda ovo: ,Dan“ piše u istom članku: Sve tri hrvatske stranke u pokrajini, a tako isto srbska i autonomaška, odvraćaju svećenstvu nezahvalnošću : i ouda nas potiče, da povučemo nuždne konsekvencije. I ja ju evo povukoh ovako: Sve stranke i onako vraćaju svećenicima nezahvalnošću; biti će g toga u buduće najbolje, da se svećenici nikad više ne zagriju za jednu stranku — ne rekoh da ne smiju pripadati stranci — nego da se ne zagriju za jednu stranku to- liko i ma taj način, da bi samo u njoj vidili rodoljube, a u drugim sve same mameluke i prodane mješine, kao što sam — reno moja — mislio ja i mnogi sa mnom (| sa nedavne berbe izmegju narodnjaka i pravaša, dok me iskustvo ne . . . , razočara i pokaže, da smo uz svo lijepe programe, uz sve bujne riječi više manje svi dosta blizu, 4! smo to strančarstvo mi svećenici kao Izlazi svako subote, Do kakovih će komplikacija o- ili njima pod Bečom, ako kao skaju po pogodbi i uz razmjerau frankirana pisma ne primaju se. takovi skupo platili. Jer kako je teško u istoj osobi razlikovat svećenika i političkog agitatora, je li čudo, da su narodnjaci, koji su u svećenicima vidili svoje najžešće političke protivnike i kao takove ih mrzili, malo po malo zamrzili i na samog svećenika? Ne, nije nikakovo čudo: jer je to stvar posve naravna: to se dogagja uvijek! Pa ne moramo krivit samo druge. Neka dakle odsle svećenici u politici ne budu pretjerani strančari, nego neka radje angjeli mira izmegju pojedinih stranaka bar u nekim pitanjima — naravski ostajuć u stranci kojoj pripadaju, te u njoj urgirajuć snošljivost i mir — jer to bar mo- gosmo svi vidjet, da i ako nije moguće, da naših stra- naka nestane, ipak je to sigurno, da stanak ovisi o (me, kako-će. ge naše stranke u buduće jedna prema drugoj vladat. — Eto to je zaključak, što ga ja povakoli iz onog članka »Dana“. Jeli se njegov zaključak slaže g mojim ? Ja pitam još Don Luku: Jeli on, kad je pod svo- jom firmom štampao spomenuti članak: ,Kako se vra- ća svećenstvu“ promišljao na riječi Sv. Augustina, što ih je ciao u svom svećeničkom breviru ove korizme, a koje glase: ,Zašto brata svoga koriš? Jer ti je žao, što je uvrijedio tek? Sačuvaj Bože! Ako ga koriš ra. di sele, ne valja ti posao! Ukori dakle radi njega isto- ga, da ga predobiješ!“ Zar zbilja oni oko ,Dana“, sa Dr. Alfirevićem na čelu — poznato je da je Dr. Alfi. rević duša novog pokreta i »Dana“ — ne znadu da svećenicima preporuče uzvišeniji cilj, uzvišeniji motiv rada od ljudske zahvalnosti? To je odviše materiali- stički i odviše vulgarno, mlada gospodo moja! »Sine čovječji, prorokuj o pastirima Izraelovim ; prorokuj i reci pastirima Izraelovim: ovo veli Gospod ; Jao pastirima Izraelovim, jer su sebe SE rai a stado moje nijeste pasli. Što je slabo bilo, nijeste učvrstili, što je bolestno bilo 'nijeste ozdravili, što je slomjeno bilo nijeste privezali, što se izgubilo bilo ni- jeste potražili ,nego ste sa strogošću zapovijedali im i sa silom i izgubiše se ovce moje“. Tako je vikao proti svećenicim Izraelovim prorok Ezekijel; ali pitam ja: kad bi svećenici po receptu ,Dana“ — a ,Dan“ to sistematično radi, jer se na tu nezahvalnost već ne- koliko puta naumice navraća — kad bi svećenici u svom radu tražili da im ljudi iskazuju zahvalnost, ne bi li to malo po malo postalo i ciljem cijelog njihovog rada, pa bi se i nam dogodilo ono proti čemu Ezekijel prorok više: ,jer su sebe pasli .... a stado moje nijeste pasli“. Dogjite mlada gospodo na župu, pa ćete vidjeti s kakvim se suprotivštinam, s kakvim predsu- dam, s kakvom nezahvalnošću mora svaki dan župnik boriti, ako hoće da narodu nešto dobra učini! Da, prvi uvjet, da neko narodu nešto dobra učini i ne sustane odmah iza prvog pokušaja jest taj, da se već unapri- jed raspoloži, da će mu se nezahvalnošću vraćat. Zah- valnost se ne očituje samo lijepim riječima, nego na stotinu načina, pak ako se postavimo na stanovište što nam ga preporuča ,Dan“, onda ćemo brzo doći do to- ga, da će Kristova zapovijed : »Ljubi bližnjega svoga samoga sebe“ u praktičnom djelovanju postati pra- vi bezsmisao. A i drugi dio Ezekijelove tužbe, t. j.: ,nego ste sa strogošću zapovijedali im i sa silom, i izgubiše se ovce moje“ provagja ,Dan“ sistematično skroz i skroz. To je proračunana taktika Dr. Alfirevića. Vami, mlada gospodo moja, može biti do parade i stranke, do vodstva i prvenstva. Nami jadnicim nije ni do vodstva, ni do prvenstva: to su sve za nas nuz- gredne stvari, a glavno nam je to, da vjera ne na- strada. O taktika ,Dano“ vjeri neizmjerno škodi. Kako je lako, da se čovjek prevari i misli, & ra- di u ime bežje, a radi u ime svoje! Eto možda sam bio malo strog, ali ,Dan“ će mi sigurno oprostit — zar ne? — a i ja njemu ovog pu- ta opraštam onaj članak: »Kako se svećenstvu vraća“, jer će biti očito napisan dobrom namjerom, nike odvrati od pretjeranog strančarstva. »Kad sam mlagji bio sudić sam i ja ljude više po knjigam i a priori, mjesto da sam ih uzimao kako oni zbilja jesu. Ali kao sam svijet bolje upoznao i proučio i to ne samo po knjigam i abstraktno — kako na ža- lost čine neki teolozi. i moraliste, koji u svojim izbam i ćelijum debele knjige pišu i posebni svijet grade, a koji ne obstoji — bio sam prisiljen, da svoj sud mo- dificiram, a često i podpuno promijenim“. Tako piše bi- skup Bonornelli u svom djelcu:: , Dottrine Consolanti“, što ga je ,Dan“ nedavno oglasio kao ,novost“ koja se može kupit u spljetskoj Knjižari Sjemeništa. Da n tomo potražimo i uzrok sukoba izmegju 0- nih oko ,Dana“ i ostalog svećenstva ? Ja bi rado i taj treći upit *,Danu“ upravio, ali se bojim da mo ne bi grubo napao, ako tsknem u či- govo samoljublje, ili da se me bi još više u sebi za- tvorio i samo ponovio, kako je ,Crvena Hrvatska“ uze- 'a protuvjerstvo i protusvećeničko stanovište. jer ima ljudi svakojakih na svijetu. Expectans. stoji Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene lirvatske* ve, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retka, budu spajajući elemenat i | naš narodni op- | u Dubrovniku gdje su utužljivi. Za izja- a za oglase 20 para. Oglasi koji se više puta ti- popust. Dopisi salju se Uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju, a ne- Hrvatska pučka štedionica u Dubrovniku. U prošli se je utornik dne 15 o. mj. na prijatelj- ski poziv sakupio u dvornici , Hrvatske Radničke Za- druge“ lijepi broj dubrovačkih gragjana, trgovaca, obr- tnika, radnika, činovnika, posjednika, da se dogovore o ustanovljenju željno očekivane i neophodno potrebne Hrvatsko Pučke Štedionice, registrovane zadruge sa ograničenim jamstvom u Dubrovniku“. Gosp. Gjuro F. Kovačević u ime gsazivači pozdravivši sakupljene i ra- zloživši im svrhu sastanka, pozva ih, da izaberu pred- sjedatelja, koji će upravljati osnovateljnom skupštinom. Prisutni aklamacijom odabraše predsjedateljem istog g. Kovačevića, a on zamoli g. Stijepa Gjivića, ravnatelja »Hrvatske Vjeresijske Banke“, da vodi zapisnik i zatim otrori raspravu. Gosp. Gjuro Rašica čitao je i razgla- bao zadružna pravila, koja su nakon svestrana pazljiva raspravljanja, praćena velikim i učestvom svih prisutnih, bila jednoglasno prihvaćena. Na poziv predsjedateljev prisutnici odabraše u prvu zadružnu upravu gospodu: Gjura F. Kovačevića, Stijepa Gjivića, Gjura Rašicu, Vlaha Primorca i Nika Sabioncella. U nadzorni odbor birana su gg. Barbić Dum Vlaho, Grbić Pasko, Knežević Rudolf, Kolin Ivo i Zec Antun. U zadružni sud, komu je zadaća, da riješava sporove, što bi u Zadruzi mogli nastati, odabrana su &g. Ante kanonik Liepopili, Vlaho Kelez i Ivo Pijevac. Uprava je već prikazala c, k. okružnom sudu molbu, da se osnovana zadruga upiše u zadružni re- gistar. Štedionica će 1. svibnja početi poslovati. Cilj je ove korisne ustanove, da promiče štedljivost, unapre- gjuje radinost i duh udruživanja svojih članova i da ih pripomaže zajmovima. Prema tomu će zadruga primati od svojih članova sedmične uplate poslovnih dijelova, primati novčane uloške na uložne knjižice ili u tekući račun od članova i nečlanova, davati svojim članovima zajmove i u opće biti im na ruku u njihovim potreba- ma i poslovima. Davanje je zajmova kod nove »Hrvat- ske Pučke Štedionice“ osnovano na iskustvu, crplje- nom iz dugog poslovanja sličnih ustanova po kultur- nom svijetu, te je uregjeno prema modernim zahtjevi- ma i u naprednom duhu. Pored ličnog kredita, koji će članovi dobivati prama njihovim poslovnim dijelo- vima. štedionica će davati uz dovoljno jamstvo i veće zajmove na stalni rok i u tekući račun. Od osobite je važnosti i koristi našim obrtnicima, što će oni moći kod štedionice dobiti zajam i ma račune o obavljenim a još nenaplaćenim radnjama. Ovakova vrst zajmova sve više hvata maba u poslovnom svijetu, jer se je poka- zala, da je od velike koristi malim obrtnicima. Članovi su štedionice dužni da imaju najmanje po jedan _poslov- ni dio, čija je vrijednost 104 krune. Ti se dijelovi upla- ćuju kroz 4 godine u sedmičnim obrocima po 50 para. Na taj je način omogućeno i siromašnijim da pristupe u zadružnu svezu, te nema sumnje sudeći po izjavama odobravanja, što stižu pokretačima iz grada i dvora, da će štedionica lijepo napredovati, A i bilo je već skrajnje doba, da se i mi u Dubrovniku maknemo. Svukud oko nas život i rad, a mi zapadosmo.u zagriš- ljivu i neplodau političku borbu, koja se je izrodila u strastvene lične napadaje, Bila je već potreba, da i mi počnemo raditi i da uspješnim radom na socijalnom polju stanemo čistiti zagušljivu atmosferu nerada i pro- padanja. ,Hrvatska Pučka Štedionica“ u Dubrovniku od važna je socijalnog pomena. Ona je početak i temelj cijelom nizu drugih važnih društvenih ustanova, koje se imadu podignuti na korist širim narodnim slojevima. Mi ćemo se na novu ustanovu još i opširnije osvrnuti, a megjutim upozorujemo na nju ostale gradove i varo- ši po Dalmaciji, da i oni slijede ovaj primjer. ,Hrvat- ska Pučka Štedionica“ cvala i napredovala! Sedmični pregled. Gol: i Tittoni u Opatiji, Dne 9. o. mj. u jutro u 2 sata prispio je u Opatiju na ratnom bro- da ,Dogali“ talijanski ministar vanjskih posala Titto- ni. Sadržaj konferencija drži se tajnom. Najvažnija je izjava, što ju je talijanski ministar Tittoni učinio su- radniku ,Piccola“. Na sastanku je, reče, kako se samo sobom razumije, ispitan cijeli kompleks dosadašnjih od- nošaja izmegju obiju država i to Jednako političkih kao i trgovačkih odnošaja. Iskreni i trajni sporazumak u pojedinim pitanjima nije moguć, ako nije poduprt spo- razumkom u svim pitanjima. Poljaci u bečkom parlameuta posreduju izmegju Čeha i Nijemaca. Uspjeh je dvojben. upravilo je ua sve njemačke djake u Beču poziv, da ostave Beč i da se upišu na češke škole u U proglasu se kaže: Kod nas ćete naći u istoj mjeri kao u Beču sve, što se tiče nauke, ali ćete ujedno živiti mirni i slobodni na gostoljubljivom tlu slavonskog Pra- ga, koji vas prima razširenih rek» = *- govorite dru- gim jezikom, Dršie+ s ie hrvat- ph-'