Br. 21. | U DUBROVNIKU, 21. Maja 1904. Godina XIV.
Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, sa Austro-Ugarsku, Bosnu \ a Izlazi svake gobota. F etplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku gdje su utužljivi. Za ija.
Hercegovinu # poštom: na godinu 10 kruna, na po godine 5 kruni. Za inosemstvo: 10 kruna i po- | . i; ve, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, a sa oglase 20 para. Oglasi koji se više puta ti-

itarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto |

skaju po pogodbi i uz rasmjerau popust, Dopisi šalju se Uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju, e-
polugodište. | Pojedini broj 0 para. frankirana pisma ne primaju se. At"

 

 

 

Skup.

Umjesto uvodnoga članka

prigodom posvete Gundulićeva“ barjaka.

O liepa, o draga, o sladka slobodo,
Dare, u kom sva blaga višnji nam bog je do,

Sve do groba diži glas,

Sve ovo — moramo reći — tješi nas i dobro je
tako. U Vašem listu je bilo već govora o tom pitanju,
pa ću reći samo još nešto sa stanovišta javnih interesa

(Zadnji prizor iz ,Dubravke“.) Pjevaj oj, brate moj!

Uzroče istini od naše sve slave, Nek se čuju grla bratska ove zemlje. Kad je propala plovitha na jedro — & pro-
. Uresu jedini od ove Dubrave, Živjela Hrvatska 1“ pala je većinom usljed toga, što nisu mnogi naši po-
Svak redom dar ovdi, ki ima najdraži, Sva srebra, sva zlata, svi ljudski iživoti 5. 0. morci u pravo doba znali ili htjeli uvažiti novi dub i
Sad našoj slobodi ičestitoj prikaži. Ne mogu bit' plata tvoj čistoj ljepoti! mean nova — zagospodovao je Lloyd. Kasuije su

prometala
se i domaći ljudi bacili na parobrodarstvo, ali u to je

—m— Evica Gubčeva“ i di bo |
. u ,» o sve bilo remalo i i sveze su bile
Hrvatsko pjevačko / društvo Gundulić“. | presretna je bila misao d&vqti na Duhove, & pri- Da Še: M M MA mi

Deset se punih godina navršilo da ,Gundulić“| godom proslave posvele;, Gandulićčva“ barjaka, vicu premalo imala obzira na narodnosne zahtjeve naroda,
I sloboda prostre mila ustrajno i ponosno goji hrvatsku pjesmu u starome Du- Gubčevu“. U gradu slobdiše, u slavu društva, koje nosi a ekonomskima nije takodjer mogla u punoj mjeri udo-
Sej Dubrave glas po tebi. brovniku, slavnoj hrvatskoj Atini. : ime pjesnika slobode, davati himnu slobode, davati ju | voljiti radi pocjepanosti.  Tršćanska i Riječka društva
Miljenko. Boljelo je rodoljube da se na ovome starome |na dan Duhova! su povukla k sebi sav gotovo promet, a komunikacije
Milosna, jedina božice svieh strana, ognjištu slovinske pjesme utrne nje sveti plamen. Grad hiljadugodišnje slobode, unutarnje i vanjske, ostaše neuregjene, pa — ne imajući još uvjek željez-
Tebi u dar maslina od mene je podana; Boljelo je, da pjesma koja se je tekom vijekova orila | primit će tom zgodom glumce Zvonimirova grada, & ničke sveze — ostali smo a povodu toga dobrano a
Da, ko u miru uz vil' moju po ratnim poljanama, dizala u kraljevskim palačama, | vidjeti će djelo koje dolazi iz Zagreba! Ali bi taj grad | izvan Europe. Uz avakovu .maljušnu pocjepanost nijesu
Željenje se mć izpuni, romonila uz cilik: tamburice i zvrndaj gusala u skrom- bio čudno iznenagjen, ća nije i on — mrtav. Iznena- | 8 mogli urediti u tarifi, a da 1 ne govorimo o nekoj
Tako vl&s' tvi da u pokoju noj kolibi pastira i siromašnoj kučici težaka, da pres-(gjen bi bio, kad bi vidio, da moderoa hrvatska himna| domaćoj tarifalnoj politici, koja bi ipak nešto vrijedila
Čestitiem nas viencem kruni. tane ovdje, gdje je vila Slovinkinja još u davnim vre-| slobode opisuje potlačivanje i — ropstvo. Gundulić je za ekonomiju nod Ovisili smo :o Tratu i Rijeci,
kresta. menima propjevala, gdje je slavni Gjivo svojom milo- u.svojoj ,Dubravci“ pjevao slobodu svoga grada, ali| * Rei Rijeka o : a it
O oi zečić rušio zvučnom pjesmom pred četiri vijeka stao ,dizati nadu, |odmah na početku prikazuje bjednog i progonjenog| avi apokon ja je aj kor počeo + :
namdrnotnie [ie Be naa orma | nar elo ze: 1
Da 00 sao olštje osteli i 1 sasta se kolo rodoljuba te uz dosta truda a vi- |bježeći pred tiranijom, koja vlada vani. Danas dolazi Sre boditiječi PRI. ver soi
Sudio uz ai, še poirtvovanja, odlučiše da ustroje pjevačko društvo. |u Dubrovnik bijedna ,Evica“, bježeći od pritiska za-| = mea jači Moai o e
E A si Baš u ono vrijeme spravljalo se otkriće Gundulićeva |grebačke cenzure, a donose nam ju Spljećani. I grad o Me k NN. Jiltva ee a tr-
Da je hvaljena i mh slava. spomenika (26. Lipnja 1893.) Pa kud će bolje ovojovaj će ju primiti, ali ne da ju možda pozove na pir| 8% j im stazama, o joj je
društvo nego da se krsti imenom najslavnijeg Dubrov- sretno Dubravke, nego da se i on u duhu bori proti 9 naše prilike da se razmaše prama duhu vremena.
čanina, velikog pjesnika Gundulića! Izradiše ustav, ko- [onoj tiraviji o kojoj ona priča i — svjedači! 4 i
mu prvi paragraf udariše: ,Pjevačko društvo će se Vremena su se promjenila. Grad ponosne vlastele potrebno je da se počme jednom europejizirati i ova. 1
zvati hrvatsko pjevačko droštvo Gundulić“. Društveni|će gledati ,seljačkog kralja“ — mučenika, a u, tom| Deš za to

O svietla božice, eto i ja na tvi čas
Najprvi sej ptice puštavam večeras;
Da, ko one steru krila
Sad slobodne svud po nebi,

 

Zagorko.
Slobodo ugodna, uzdahe, plači vaj
Od mene slobodna na tvd čas' primit' haj;

Da, kO se oni sad od mene će barjak biti hrvatska trobojnica“. Ustav bi poslan na|mučeniku prepoznati narod. Gledati će onoga seljaka, vanska, slavenska, naša, + modema banka Neuregjena
Za jedno s rikom suzi file, Namjesništvo u Zadar, gdje dje potvrgjen odlukom 20.|koga je vlastelin dario i sjećati &e s& tako su dru. % pošta a i to usljed neuregjenoga pšrobrodsrava.
Da se odiele i spomene Svibnja 1893. broj 11694/V. gačija bila njegova vlastela, koja su državnom slobo- Ni Rijeka ni Trst niti hoće niti mogu da sve u tom
Od m6 prike take vile Otad je evo proteklo punih deset godina. Kako|dom čuvali i širila unutarnju slobodu gragiana. I ovi» udovolje. A uz našu dosorganizacija tko da nam: tom

što u životu svakog pojedinca bude veselih i tužnih |djeti će, da je danas vrijeme, kada se mora obratno pomogne? Vlada? Ona se tak ispričava. Sve-

dana, kako što u prirodi bude lijepih i grubih vreme-| : borbom za unutarnju slobodu sticati vanjsku. mu pako može i mora pomoći ujedinjena i povećana

Divjak.
Slobodo, odveće ugodna svakomu, ' '
a ot pa, tako i u životu svakog dreštva mora da bude i ne pozna Matije Gubca, vaze zo] ia 1 mon kam finagcijaloom

Priuil ove odjeće vilinje za čas' md; — *

n

Da, ko š njima sve ludosti veselja i dreselja. I Gundulić“ je kroz ovo deset go. |ljačke bune proti krvniku Tahija? Ta opisali su ju u a prokušanom SRED em re Dal-
I taštine sdrieh i skinuh, dina proživio veselih al i tužnih dana. Ali, Bogu hva-(drami M. Bogović, a u romanu A. Šenoa. A tko ne matinaca. Domaći kapi M vi isključeni,
Tako da opet s tvom kriposti la, i ako je ,Gundulić“ mnogo pretrpio, svemu je srećno| ma da je ,Evica Gubčeva", koja je tako sjajno uspjeli | 2889 će dobro kuma & taj rad i sobe & i dvos-
Vik ne svežem, što prikinuh. odolio, poput morskog grebena, koji bijesnim valovima (u Spljetu, nastala povodom onih lanjskih dogogjaja, % traku kor sai samo gledati naprije ie.
aljenka. uzburkanog mora ponosno odolijeva i čvrstim ih svo-|kojih je uzdrhtao gnjevom i ovaj stari oltar slobode? | Krariti trajnu korist za časovite inade i pro

5" : i bitke. Ali treba pamtiti dobro ovo: ova korist će doći

Slobodo na mono od izgar jim prsima od sebe odbija. 1 tako ćemo vidjeti prošlost, a pomišljati na sadašnjost. bude e :

emac avio: ka zeie ka Gong das Nu kao što je pred deset godina dubrovačke ro-|Naši glumci, Hrvati, obući će povjestničke kostime, ali | m6 onda, sko poduzeće izravno i neisršvno

doljube boljelo, da se Dubrovnikom ne ori ,hrvatske|pod njima bije naša krv, & savremeni ljudi će dobre | neovisno o Rijeci i napose Trstu, te njihovom zalegju
Med pjesme gromorni jek“, takoih je kasnije boljelo, da se|prikazati u staroj slici nove jade. Spljeteki dilekasti| | birokraciji. jedine onda ako bude vodilo domaću pro-
je sobom po naravi, i i o metnu politiku, koja će odgovarati u svakom, pa i na-
Nad sviem, kć se tudjiem rese društvo ne može, kako bi želio, dično okitit svojim perjem, |su om pretstavom pokazali, da umiju to prika- 8 ki
Tako i liepos mA se slavi ] ponosno razvit ne samo hrvatske pjesme poj, već i hr-|zati, & publika će naša pokazati, da umije — shvatiti 1 rodnom pogledu našim interesima. Ali ne vara;mo "e
O vatski barjak, milu hrvatsku trobojnicu. Stoga već go-|  Posvećujući
: Ma l909. počeše da vijećaju o tom, kako da se naba-|dulićeve himne uživanja u slobodi, &li ptantino.
Slobodo jedina, na tvi čka sasma rad vi društveni barjak. Nu jedanput jedno, drugi put dru-|on pokazuje plodove slobode, & ,Evića* put do_ nje! | važimo li koliko su nam nakloni i Beč i Pešta, a u-
Čašu ovu ja vina naslužih punu sad ; go prouzroči zastoj, koji se tek lanjske godine mogao|, Dubravka“ — dakako proširena na cio narod — je važimo li to, da je protuteža ovih dvaju središta baš
Čini, ko si ti utjeha _ m doni, Na 10. Biečnja 1908. bje na sjednici upra-|ideal, & ,Evica Gubčeva“ ljestre do njega. Nadamo 8e pasije io AMA jasno, da ae Nie
Dubravi ovoj na sem sviti, viteljstva istog društva odlučeno, da će se društveni|za to, da će sutra pobrliti naša publika u obilnoj mjeri |“ kapi venskog možemo postići. Sami
Da i čašica ova od smieha barjak svakako kroz godinu 1908. nabavit i blagoslovit.|u kazalište, da na dan kad se slavi silaženje Sv. Duha, NI i odviše A odviše ograničeni, a ss "
Meni je ures vjekoviti. Q stvari se počelo živo radit i već se 22/8. naručuje|ide da se zanose mišlju, kako je duh jači od grube sile 1| RNS ina pei NEPIO er
barjak, & na sjednici 30/3. se odlučuje, da će se posveta ERNNNE d zalegje, rnost, vučeni "
istoga obaviti na Duhove dne 31/5. i 1/6. iste godine. Fuzija parobrodarskih društava. ote čitao a? | a ije NOE. opera
mi va E ai pe aje E Primamo i uvršćujemo ovaj člančić: lom nadati se je, da će sve ovo uvidjeti interesirani
saionj sro une ča mesije. ia a gaeijevoo IMI: 4 Mišnljović u Moc. Lita odgovorio je u tri| faktori usprkos rovarenja, a u interesu je cijele javio,
kane odustati i blagoslov za bolje dane odgoditi. To bi članka onima koji hoće da ometu posao tuzije dalma-| koje se to u velike tiče, da u tom pogledu na nestalne
odlučeno na sjedaici 18/5. 1908 : tinskih parobrodarskih društava, & napose piscu ,Je-| djeluje. Vrijeme je, da naše posle preuzmemo u svoje
Al eto post nubila "Posbea, dočekano svo ovij dinstva“. Pobija uspješno sve prigovore i napokon sva-| ruke i da se u tome oslonimo na naravno zalegje po
veliki dan kad će % Gundulić“ ponosno okitit ri dja cijelu polemiku na spletsko i tršćanskih novčanih| kojem možemo stupiti na šire poprište. Vrijeme je da
časnim barjakom E zavoda i želje birokracija, koja, da će moći reći : krivi| se izvačemo iz lokalizma i provincijalizma, da e pre-
Društ danas lijepo napreduje hvala za sa vi jer se ne možete slošiti. Pa šta od nas tražite?| gju pravi tugjinci sa duhom vremens Debi 15.
E stroc prednje brala suosiraali [Napokon kaže, da je dobro, de se sauscl Ljubljanska — Zastopnici dalmatinski na carevinskom vijeću. vi-
e a i poštvovnost? 58. % e je, banka, jer bi onda došlo još k svomu pitanje, koji grad jećali su ovih dama o već poznatoj osnovi za uteme-
unaprijed sve to bolje, jer opojeno domoljubnim čuvstvom
redi 3 obuza oat pit svi img  ndištom. Uvjerava, da g. Hribar kani samo| ljenje velikog parobrodarskog društva za služba poši
raavolnko pjesmo, 0 Seti a0 pomo pjeva: — 18 dode smociranje poduzeća, & sve ostalo prepustiti| i putnika izmegju Trsta i Dalmacije. Zašljučie podu-
K nek se pjesma vine | Dalmatinskim pomorcima. Pothvat će g. Hribara us-| pirati osnovu pod da služba za Dalmaciju
Kada klikče, plače, dune pjeti, jer je već prevaljeno pol puta. bude i kvantitativno i kvalitativno bolja od one, koju

Prigodom posvete barjaka hrvatskog pjevačkog društva Gundulić“.

Preko trista pustih godinich “Po Tebi nas s Tivera mutnoga, : Tvoja pjesma, Tvo davorije, ; Mlado, staro, bogato, sie ) Svilen barjak k oltaru se nosi,
vječnost pozobala, ! Po Tebi nas s plavoga Dunaja 3; Potomaka srca čel Svak se jee svak za jednim štapom, ; i;
> Francuz, p slavenskoga Pa da još nam u srcima ži I potiče i mori se mnogo,
< 1 kamogod ljucki odvaja : Što nas Tvoja pjesma naučila, Da mu more ponovice m ?
: Prepoznali, slavom okitili, ; ee to je za topragom rodnim O zidine strujom | bije, ?
š Prijateljstvom našim se dičili. ; judnosti i naukom plodnim. Da mu srce u njedrim razgrije.
Do vrhunca da su se uspeli i evoo si ko što slavuj po, | gle opet slavu gdje pripravlja,

ra, Tvoja lo je zaslužila vila. roz gr'oca, dok nas joe sgnjavi, Te ponosan svoju glavu vime,
E bi borbom iz rodne koljevke ' Tvoja vila, da se nijesmo smeli, Tad zan'jeme divne pjesmi Tvoje, gvugd unakrst sveslavenstvu javlja,
o Turke i Tatara: die

: Tad nas užas u grlu ustravi, ivem, živem. Dubrovnik ne se
ek m ea Gundulića lira, Jer A spomenik Gundulića Gjiva
mo

Da, k& sladak bez primjese

Gorštak.
Slobodo, za malu tvoju čla' ne primi
Ovu md sviralu, skladnu ovdi nad svimi;
Neka u vike svi pastiri
1 sve vile pregizdave
Tance vode, gdi ona sviri
U dan ovi sred Dubrave,

U jedinstu, u ljubavi

Neka draži dan izlazi,
Ovdi našim skladnim glasi
Sloboda se draga slavi.

 

 

 

Naji M gita dstra
gor zvukom nadahnute lire
Da nam po Njoj ime ne umire.
tad naše i e,

: 21 sve tako kroz duge vjekove,
ra će Njegov čile nas Cžati;
Po Njem vav'jek slave nove
\ Uspjet ćemo — dobri Bog će dati
t A Dubrovnik, milovanje
|

mamina

nas ono nesreća zavila,
To uradi uzor pe Tvoja, od pjesme bi nesieća jača,
Slave, sreće, na

EL

Bjes pitoma svemira. č i pokoja. : Pjesme nije gdje je čamna plača. Dokazuje da budan ne sniva. V'jek će vijat barjak slave svoje
Krasna dotle domaja bijaše, : Ti si nami iz stranih cvjetnjaka i Mi ko će pjesmi odoljeti ? Od svjjeh strana gdje naš jezik slovi. lika dok mu duh nika

Lug pribrani al bez zor slavulja “ Navrnuo_ ne uvehle gao “U nesreći se — že risa grom se slavi — it bude krvcu se

U naponu al n'jema ležaše 3 Odkle kita cvijeća mirisnjaka, ? Duh Tvoj slavni, u ika leti, Lovor v'jjenac mramor lik mu ovi Sjati će mu zvjezda sa zrenika,

Dok nam gusla Tvoja ne zauja: 1 A iz bašće slave preobrane O trusu se bolna pjesma javlja, Kao da se na nov pir pripravi, obna ne će satrti ga tama

Slavna gusla Tvoja zagudila, Sveslavjanstvo Ti si ogrlio, Te opeta ako i u čami, Proz pjesnika Dubrovnik na novo Žar života i ljučke vrtihe,

R
Te slavulje mnage probudila. I Te Dubrovnik v'jencem okitio. Gundulićev odah gusle jami. Ime si je u zvjezde okovo. Dragulj bit će sretne olačnine
Bujna rjeka pjesma Tvoja bila, ) Vjencem slave, koj vijekom ne vene, Kao feniks tad opeta niče \ Još se slava niti slegla nije Za uzdarje svoga velikana
Puna uma, rodoljublja, žara, i Koji no će pričati putniku kz svojijeh kobnih ruševina ! Još poklici slave mu se čuju, Dubrovnik će svake godimice
Oko srca stog se svačjeg svila, ; Do koje ti slave nečuvene Grad Dubrovnik — rukami pomiče Još mu duh se vrh mermera vije — Kitom cv'jeća iz svog gjuhistana
se š njime a , Grad ignu na čistu zreniku —, : Da sačuva svojih stečevina, Dubrovčani opet dovikuju -— Hrlit, spještt srcem. jatomice

i naš Homer, naša sjevernica,

razgovara;
+ toga razgovora mila,
sita nomašile č Qlave naše ovlissda nrađhadnica

I hrva se rodoljubni sine, Pjesnik staru slavu nastavio
Dia sa Anat neašlnati Aawine Duh ae Nieoav oanet molavio.

Premaljetnog jednog. jutra rana
Grob po ik io

mam a