Br. 47. U DUBROVNIKU, CRVENA HRVATSKA 19. Novembra 1904. Godina XIV. Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, sa Austro- Ugar:ku, Bosnu i x : na godinu 10 kruna, na po godine 6 kruna. Za imosemstvo štarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da polugodište. DUBROVNIK, 18. Novembra Što čine u Zagrebu? — Igraju se na skrivi- ce. Taj nam utisak čine rasprave u hrvatskom sa- boru. Iz Zagreba bi trebalo, da hrvatski narod pri- ma direktivu. Kad t. z. narodna stranka ne bi bi- la ono, što je, skup ljudi skupljenih s k0ca i s konopca, kojima su jedino ravnalo u radu za do- brobit naroda plate, dnevnice i nagrade, hrvatski bi narod od nje morao to zahtjevati. Kad magja- roni ne će, murala bi tu zadaću preuzeti opozicija, ali ona rekbi da samo nastoji, da se ne zamjeri preuzvišenim, velemožnim i poglavitim; claris- sime tamo, illustrissime ovamo, reveren- dissime onamo, a narodu kako Bog da. Nadali smo se štugod od mlagjih elemenata, &li i te nade kao da su bile prazne. Mi tim ljudi- ma ne niječemo volje i sposobnosti, ali kao da je i njih ubilo veliko politiziranje. [zgledi, da nemadu dovoljno pouzdanje u sebe i svoje sile, kad ih vidimo, da traže sada prijateljstvo istroše- nih obzoraša, a sada gledaju, da se ne zamjere tu- gjincu Franku. U Banovini ima dosta trula, a što je već jedanput postalo trulo, to ne možeš odzdra- viti, isto kako ne možeš u staračko tijelo uliti mladenačkog živote. Tko to hoće, taj nema smisla za politički život jedne stranke, koje se snaga ne broji po maožini pristaša, već po tomu da li su te pristaše jednoga duha i jedne misli. A toga sigurno me može biti, kad vidimo udružene u je- duu stranku ljude parade i ljude rada. = Ovim pogreškama mlagjijeh ljudi u Basovini nijesu toliko krivi sami oni, koliko to, što megju nji- ma nema čovjeka, koji bi u Zagrebu preuzeo vod- stvo, te oko koga bi se okupljali, Elemenata dakle ima, koji bi jednu stranku mogli učiniti snažnom i jakom, ali te stranke nema, te-se bojimo, da će se ti ljudi istrošiti još prije, nego uprav počnu djelovati, Jer ništa tako ne ubija i umara kao rad bez ikakvog pravca, bez ikakve nade u uspjeh, a često puta i proti svome vlastitom osvjedočenju. Ove žalosne prilike-u Banovini djeluju i na Dalmaciju. Otkad se je narod u Dalmaciji probu- dio, stranačke prilike u: Dalmaciji nijesu bile dru- go nego odraz prilika u Banovini, Pa to su i sa- da. Lanjski pokret u Banovini probudio je sličan pokret i u nas, premda se nije na isti način oči- tovao. Svi smo gledali novim nadama u budućnost našu, kao da su u jedan tren bile spale mrene sa očiju, koje su činili, da smo tražili spas drugov- dje, nego 1i smo ga imali iskati. Od toga vreme- na prošlo je dvije godine, & Dalmacija još sveudilj čeka, što će kazati Zagreb, spremna da ga slijedi, U tome čekanju nama prolaze dani u neradu, a taj POBLISTAK. Podvodne lagje. Francuski ministar Pelletan oduševljen je uspje- sima novog izuma, podvodne lagje, te naviješta uprav golemi prevrat, što će ga ona proizvesti u svim svjet- skim mornaricama. A zbilja o nijednom pitanje novo- vjekog izuma nijesu se ne samo stručnjaci već i sami širi krugovi toliko bavili, koliko baš o pitanju o pod- vodnim lagjama; hoće li ona i štogod mijenjati u prin- čipima dosadašnjeg sastavljanja modernih flota ili pak samo u tom, što se je torpiljarka bolje usavršila, te bi joj se tako podala veća znamenitost, nego li je ona do sad imala. Da li će ovim lagjama teška oklopnjača i linijski brodovi doživjeti potpuni bankrot, uz svu tvrd- nju jednih & oporicanje drugih neda se izvjesna ništa kazati; a to će nam već pokazati, a da i ne bude us- trebat vele čekati, njihove praktične uporabe. Sada će- mo. se tek nešto osvrnuti o njenom sastavu, manama i prednostima. i Prednost a i svrha podmorske lagje biće svakako ta, da se ona nevidjena neprijateljskom brodu približi, izbaci torped sa stalne daljine i tako učini brod nes- posoban za daljnje djelovanje. Sastavljač dakle ima naj- višu pažnju u tom polagati, da joj dade najpodesniji oblik sa manovriranje, da ona može sadržavati onoliko momčadi, koliko joj je potrebno za upravljanje lagjom i za uporabu njezinih strojeva i da ona po volji zaroni u morska dubinu ili da pak ko obični brod plovi po morskoj pučini. Sastavljač u podavanju lagji vanjski oblik nailazi najviše poteškoća, jer što lagja podesniji oblik ima, to je ona i sa manovriranje sposobnija. O ob- liku njezinom zavisi i njezina brzina, stabilnost i ot- porna snaga, kojom valja da morskom tlaku odoljeva, : 10 kruna i po- je predbrojen i za došasto naš nerad jača protivnike zdrave narodne misli, Iz početka nijesi ih vi čuo, nakon dva mjeseca poče- li su širiti sumnju -u narodne redove, a sada uda- raju lažima i klevetama na one ljude, koji su po- krenuli t. zv. novi kurs, te ga hoće da i uzdr- že. Te se klevete šire megju narod, a u ovo doba opće disorganizacije nema koga, da im stane na put. Ovako stanje stvari sili nas, da sami sebe pitamo, je li uputno obazirati se na Zagreb i če- kati poticaja odonle, odakle smo ga već davno mo- rali primiti, Po našemu mišljenju vrijeme je došlo, da mi sami radimo. Nerad je propast, a kad bismo mi štogod u Dalmaciji uradili nezavisuo od Zagre- ba, to bi moguće koristilo i za same prilike u Ba- novini. oa—msBp Matica Hrvatska i hrvatski književnici. Predsjednik ,Matice Hrvatske“ D.r Gjuro Arnold htio bi da književnost hrvatska bude narodna. Proti tomu ne može nitko ništa da prigovori, ali sve je do toga, što g. predsjednik razumijeva pod tom riječi. I narod je jedan organizam, koji živi i razvija se, a taj život nije teko neodvisan, kao što valjda g. Dr. Arnold misli. Kad bi bio neodvisan, ne bi bilo takove razlike megju istočnim i zapadnim dijelom našega naroda, ne bi se Dalmatinci razlikovali od Bošnjaka, Slavonci od Zagoraca. Osjećaji, misli u Dalmatinacd, na koje je kroz vijekove djelovao latinski zapad, drugovačije su nego misli jednog Zagrepčanina, koji još uvijek stoji pod uplivom njemačkih familienblata. Što je dakle na- rodno? Je li narodno mišljenje i osjećanje Dalmatinaca, ili mišljenje i osjećanje Zagrepčana ? Gosp. Arnold hoće da književnost bude moralna, etična, — jer samo tako može odgovoriti svojoj svrsi. Ali što je moral? G. Dr. Arnold cilja po. svoj prilici na kršćanski moral, ali i Bošnjaci su kršćini većim di: jelom, kao i Dalmatinci i Zagrepčani, pa koja razlika u shvaćanju moralnih dužnosti kod jednih, kod drugih i kod trećih! Ima dakle i u narodu samomu tako znatnih razlika u shvaćanju svijeta i čovjeka, da bi bila uza- ludna rabota tražiti, | što je po shvaćanju cijeloga naroda narodno i moralno. Mi smo dapače uvjereni, da kad bi književnici uzeli učiteljsku zadaću, da uče mladež narodni moral, prvi bi proti tomu ustali baš oni, koji se sada raduju, da je Arnold otčitao knji- ževnicima lekciju, jer kako naš narod shvaća moralne dužnosti čovjeka, za stalno ne odgovara u mnogočem fhlvaćanju kršćanskih crkava. Predsjednik Arnold ostao je dakle javnosti du- žan odgovora, što to on misli pod riječima narod- no i moralno. Isto tako njegov zahtjev, da se knji: ževnići prislone narodu, a mane tugjinskih utjecaja, na- prosto je igra riječi, jer smo uvjereni, da g. Arnold sasvim dobro zna, kako nema književnika na svijetu, koji je stvario bez ikakvog tugjinskog utjecaja. Gosp. Arnold spomenuo je u svojem govoru grčku književ- nost. ali i ta književnost nije tako samonikla, kako a i stabilnost i otporna snaga i brzina posebne uvjete zahtjevaju a ni jednom od onih uvjeta ne može sastav- ljač da potpuno zadovolji, pak mora. naći neki osrednji put, da sve to ujedno prilagodi, Pomoću elektro -motora na akumulatore kreće se mašina a ona goni lag'u, koja obično je duga 20 me- tara a dosad najviše sagragjena duga je i 48% me- tara. Električni motori na kumulatore uz svu svoju prednost pred termičkim strojevima nijesu ipak taki, da ne bi ; ogibeljni bili, da nastupi eksplozicija a i mom: čadi štetni radi razvijanja para sumporne kiseline, Uzto pak oni ne mogu da lagju pod vodom tjeraju ne- go od 5-8 morskih milja na uru, a ma površini od 10-12 milja a od operacijone baze ne mogu se više uda- ljiti do li do 80 milja, jer se akuwulatori, kad se iz prazne, moraju opet na kopnu napuniti, Da ovakova lagja zaroni, služi se raznim sprava- ma. Isprva lagja bi tako. zaronila, da bi.se u nju pu- stilo toliko vode, da joj se uzgon sasvim spriječi, a kad bi trebalo da izagje opet ma površinu, zgodnim bi se sisaljka voda opet van potisnula. Ovaj način ronjenja lagje vrlo je pogibeljan, jer pokvare li se sisaljke, on- da lagje nikad više na bijeli svijet, Najnovije lagje ro- ne pomoću horizontalnih kormila, kojih ima više ma provi i na krmi pa gdjekad i po srijedi. Kad dakle ho- ćemo da lagja zaroni; primi ona u se nekoliko vode, da uzgon ublaži, ali ipak dase na površini uzdrži. Ta- da se horizontalna kormila okrene uzgori a lagju stavi u kretanje. Sbog tlaka mora, što ga čini brzina lagje na pera kormila, lagja će početi sve više tonuti i za par sekunsda nestati je & morske površine. Lagja da kle s malom brzinom ne može u more zaroniti, voć treba da ima toliko, koliko je dostatan tlak na krmila, jer će inače opet na površinu izaći. Ali ni oni svi apa- rati nijesu toliko sigurni, da lagju kod manovriranja | obezbijede od svake pogibli pa nam prostor lista ne Islasi svake subote | | Pojedini broj 20 para. frankirana pisma ne primaju se. možda on misli. Već u mitologiji grčkoj — toj prvoj pjesmi svijeh naroda — ima očitih utjecaja feničkih i egipatskih, a za čudo je, da se grčka književnost — Homer i drugi kiklici — pojavila baš u onim predje- lima, gdje su Grci bili u doticajima s drugim marodi- ma. Nešto slično opažamo i kod našeg naroda: ni na- rodni pjevač nije sasvim svoj. Oni motivi, što on pjeva, jako su često pozajmljeni u drugih naroda. s kojima je maš došao u doticaj. Kad se narodni pjevač ne“ inože otresti tugjinskih utjecaja, kamo li će umjetnici? Pa cijela naša umjetna književnost nije drugo nego ugledanje na tagje narode. Da samo spomenemo jedan primjer: ilirizma bez českog roman- ticizma nije promisliti, Misli dakle, koje Dr. Arnold brani, ne odgovaraju povjesnom razvitku nijedne književnosti, pa ni naše, a me mogu se ni provesti, ali uza sve to cijenimo, da se na govor predsjednika ,M. H.“ ne bi bila digla onaka bura, da nije izrečen u prigodi, koja svakoj njegovoj riječi -daje osobito značenje. Tako gdje je »narodno“, treba. čitati ono, što - neki stanoviti ljudi misle, da je narodno“, a-prama tomu treba pro- mijeniti i drugo. Tada govor stoprva _dobije smisla i postaje ono, što jest, biva, napadaj na one, koji za književnike traže slobodu stvaranja, te koji ne će da lijepa knjiga bude sredstvo u druge svrhe, već vele ,l'arte per |' arte“, Ovako su shvatili njegov govor književnici, a o- vako ga shvaćamo i mi. Hrvatska je dakle moderna po Dr. Arnoldu nenarodna i nemoralna. Mi se to ne bi ufali kazati, Pjesnici su bogodani ljudi; štogod pišu, duša im je na ustima. Njihov rad kolikogod bio indi- vidualan, uvijek je narodan, jer oni ne mogu, ni kad bi htjeli, zanijekati krv, koja im u žilama teče. Isto tako pjesma ne može bit nemoralna, oma je djelo du ha ljudskoga, koji se po sebi kombinujući i. apstrahu- jući želi dovinuti do nadsjetilnoga. Pjesnik tako stva- ra sam sebi svoju religiju, svoj moral, koji može da bude protivan moralu drugoga kaošto ni vjere ni mo- ali nijesu svi jedaaki, ali tvrditi “da ga nopće nema, čini nam se prem smjelo, protivno samomu biću pjesme. Ovo dakako vrijedi sumo za pjesnike. Oni ima- du pravo tražiti za sebe slobodu u stvaranju. Ako na žalost opažamo, da tu slobodu zahtijevaju i oni, koji cijene da je došta Bitjeti biti pjesnik, da i budeš, takav je pojav potrebna pratnja svakoga pokreta, koja traje dok se prilike ne ustale. Rado ćemo priznati, da dje- lovanje ovakovih ljudi može biti nenarodno i nemoral no, ali to nipošto ne opravdava mišljenje, da je cijeli kujiževni pokret već po sebi nenarodan i nemoralan. Pravila pjesme ne može stvoriti razmišljanje u so+- bi, kakva bi trebalo da bude pjesma, nego ih dava sa- ma pjesma, povjest, poezija. Tko tu povjest ne čita ad usam Delphini, uvijek opaža, da je pjesma če- do svoga vremena. Ima i doba prijelaza, kad staro shva- ćanje dogje u sukob s modernim, a budućnost je do- kazala, da je i novo stvorilo isto tako znamenitih pje- sničkih djela, kao i staro. Za to nas nimalo ne "zne- miruje lutanje, koje vidimo u našim književničkim kre- govima. Neki će-bit udarili stranputicom, ali će gdje- koji bit krenuo i pravom stazom. Idem. zarainiidiiši)itipa=e. dopušta, da zagjemo u sve potankosti, na koje uprav- ljač-one lagje mora paziti i na sve one strojeve, i po- moćna srestva, koja se upotrebljavaju, da lagja pod vo- dom horizontalno plovi, da se ne ljulja i t. d. Svaka podvodna lagja ima sprava, koje potrošeni zrak izmjenjuju čistim, jer su u njoj prostorije vrlo ma- lene i tijesne. Tako se upotrebljavaju kemikalija, da vežu ugljičnu kiselinu: i dok sisaljke - tjeraju istrošeni zrak u more, izlazi zato iz odregjenih rezervoara kom: primirani vazduh ili kisik, da omogući momčadi disanje. Ali ipak: život na podvodnoj lagji nije baš zgodan. Ovako se izražava jedan američki. časnik: ,Vazduh se. teško diše, udaranje mašine priječi svaki razgovor, a more što se na provi lomi, čini veliku buku zbog renesanse same. lagje: Lagja se neprestano valja i po- srče i u takovom je žestokom titranju, da je zapovjed- niku zbilja potrebito, da su mu nervi gdravi i da je on vrlo spretan i okretan, a da mu upravljanje lagje ne izmakne iz ruka.“ đ Izim svih ovih mana i plovenje ovakove lagje pod vodom je ćoravo. Mi koji smo blizu mora pa se ljeti kupamo pa i. zaronimo, znamo. da se i kraj otvorenih oči u vodi stvari tek razabiraju pa tako meće si za- povjednik ove lagje vidjeti a još manje kroz debele stakleno prozorčiće,. Tu se pak služe posrednim putem. Namjesti se na palubi lagje jedna cijev duga 9 metra, koja na površinu proviruje, i u kojoj su leće ili zrcala, da gledaocu u lagji predočuju, što je na površini, Ove sprave su kod. raznih pomorskih država različite a _i zovu ih raznim imenima. Francušži su je okrstili s ime- nom ,prizmoskop“, »Periskop + Ali_nione sprave nije- su podesne. Kad naime lagja plovi stanovitom brzinom, ona cijev titra ne samo radi drmanja lagjo voć radi otpora mora. A kiša, uzburkano more, maglovito [ vrijeme, da i ne govorimo, da po moći se isključuje svaka njihova upotreba ? ! Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene lirvatske* u Dubrovniku gdje su utužljivi. Za izja- ve, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 20 para. Oglasi skaju po pogodbi i uz razmjerav popust. Dopisi salju se Uredništva. Rukopisi se ne vraćaju, a ne- koji se više puta ti- Sedmični pregled. Austro-Ugarska. Došlo je do burnih prizora u polj- skom saboru sa patrom Stojalovskim. On je naime po- rekao saboru pravo, da se zove poljskim, pošto da sa- ma njegova stranka zastupa interese Poljske. Na to mu je doviknuo grof Dzieduazycki: ,Vi kao prijatelj Rusa imate najmanje prava govoriti o Poljskoj“. Na to su svi članovi sabora? izašli iz sabornice, osim pristaša Stojalovskog. U Pragu su zastu; nici Baxa i Klofač držali skup- štinu, na kojoj su se izjavili za upstrukciju u carevin- skom vijeću. Baxa je upozorio, kako su Talijanci ne- prijateljski raspoloženi proti vladi radi dogogjaja u Innsbrucku, a Hrvati radi Handela, a Rusini radi Ker- berovog putovanja u Galiciju, te da bi Česi počinili najveću pogrešku, kad bi radili da se i ma dalje uzdrži ovaj krnj-parlamenat. Klofač je izjavio, da_bi značilo učiniti ,harikiri“ kad bi se opstrukcija sad obustavila. Sad da je došao za Čehe zgodan čas, jer su na redu rasprave o nagodi i o trgovačkim ugovorima. ,Moramo i hoćemo opstruirati — reče Klofač — dokžtse.ne is- pune sve naše narodne tražbine“. Kako se dakle vidi, parlamentarna je situacija u Austriji još uvijek jednako zapletena. Mladočeški ekse- kutivni odbor jučer je u Pragu držao sjednicu, na ko- joj je poslije rasprave, koja je trajala puna tri sata, prihvaćena resolucija, kojom Mladočesi izjavljuju, da oni nemaju nikakva razloga da promjene svoje dosa- danje držanje, a mladočeškim zastupnicima na carevin- skom vijeću .da puštaju slobodne ruke. Klub hrvatskih i slovenskih zastupnika sazvao je sjednicu za četvrtka 17. o. mj. a isti dan poslije pod- ne vijećao je sa Mladočesima. »Reichswehr“ je-bio donio razgovor s nekim ju- goslavenskim zastupnikom, tobože s Vukovićem, gdje se poriče, da izmegju Mladočeha i Hrvata postoji ugo- vor glede opstrukcije i zagovara se, da Hrvati obustave opstrukciju. Zastupnik Vuković, komu se ovaj člatak pripisuje, izjavio je dopisniku zadarskog »Narodnog Lista“: ,Ja ni najmanje ne ulazim u stvar, dapače su- tra ću otići u uredništvo , Reichswehra“, da stvar de- mentujem. Ja nijesam ni mogao reći što slična, a još manje napisati, jer je meni, kao i zastupniku Biankini-u, uredniku ,Narodnog Lista“ poznato, što smo uglavili sa Česima“. Kao što je zapučen i sputan rad u austrijskom parlamentu, tako nije ni malo bolje, ako nije gore, u Ugarskom parlamentu. U liberalnoj stranci cijene, da će bučni prizori, koji su se ovih dana u tom saboru odigrali, ako se ponove, samo pospješiti akciju Vlade. ,Magyar Nem- zet“ već sad piše, da će držanje opozicije, koja se pro- tivi i izboru odbora za reviziju poslovnika, prisiliti Vla- du, da upotrebi izvanredna srestva za izvanrednu op- strukciju. Revizija će se provesti ili privremeno ili de- finitivno, a kad se to zbude, moći će se kuća makar odmah drugi dan iza toga raspustit i narod upitati za sud; Liberalna stranka potpuno odobrava korake vladi- ne, te je spremna na sve eventualnosti. Da njezinoj so- liđarnosti ne bude nikakovog smetanja, uvažit će se Da se nklone nekoje od pomenutih mana na. pod- vodnim lagjama, francuski inžinir Laubeuf konstruirao je novi tip ove lagje: kad je neprijatelj daleko, lagja će ploviti na površini morskoj, kao svaka druga a tako udešena, da nije od potrebe da budu, kako inače, sve lukoje zatvorene a i da momčad može 'na palubu udi- sati svježeg uzduha. Motor će biti termički i električni, termičkim će se služiti, kada na površini pliva a elek- trični, kad je pod vodom. Termičkom mašinom će na površini ići većom brzinom, štedit će se motori a momčad uživati na palubi i slobodu i čist zrak. Lagja ove vrsti ne može da odmah zaroni, jer mora se najprvo utrnuti trmička mašina; da se otkopča od vre- tena, na kojem je lagjino svrdlo (elič), te da se skop- ća s elektro-motorom; za to progje i 25-80 minuta, ali upotrebom motora na gazolin čitav se taj posao svrši u 6 8 časaka. Htjelo se je naći način, da se i slijepoća podvod- ne lagje sasvim ukloni, i došlo se do misli, da se sa- svim napusti posvemašnje zaronjenje lagje, već samo da, kad je potreba, onoliko zanjori, da joj malo palube ostane nad vodom. Ona će doista biti izložena topov- skim hitcima, ali je vrlo malena vjerojatnost, da je zrno pogodi. To se nadoknagjuje već tim, što će zapovjed- nik lakše moći pregledati čitav horizonat i lakše i gve- ćom sigurnosti bacati torpede. Ovdje smo dakle samo nešto rekli o ovim lagja- mi, o kojima se toliko govori i obećava velika budućnost. Praktična njihova uporaba do sad nije pokazala veli- kog uspjeha. Kako na francuskim tako i na engleškim | manevrima bojne mornarice pokazala se je ona kao vrlo nesavršeno bojno srestvo a jedino nešto vrijedno u defensi vi, i .:. U Rusija iJapan dobavili su za rat u istoč. Aziji pod- vodne lagje, ali dosad one nijesu iskazale nikakvu akciju. 78. iii 1 "a