nvRanNi.aeeljlei.l PISITE" me Br. 50. CRVENA HR Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, sa Austro-Ugarsku, Bosnu | 8 : na godinu 10 kruni, na po godine 5 kruna, Za inozemstvo: 10 kruna i po- štarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto polugodište, DUBROVNIK, 9. decembra 1904. Ako svi znaci ne varaju, mi idemo u susret dogogjaju, koji će biti od odlučne znamenitosti za razvitak hrvatskog naroda. Mislimo na klerikalnu stranku. Ona formalno još ne postoji, ali ljudi joj spravljaju terain stvarajući umjetno neku oprjeku megju crkovnjacima i svjetovnjacima, koja u isti- uu ne postoji. Jer kako u jedanput može biti te oprjeke megju ljudima, koji su do jučer sjedili za jednim stolom te skupa radili za dobrobit naroda ? Već bi ta činjenica morala otvoriti oči svim onim, koji znadu misliti svojom glavom; ali je u|/ nas žalibože takovih ljudi malo. Šušnulo nešto u šumi, seljanin, koji je to vidio, promisli, da je vuk; onaj, komu je on pripovjedio, reko je, da ih je bi- lo dvoje, a dok je vijest došla do sela, bilo ih je čitav čopor, te se seljani podigli u lov na — ni- šta. Ova nam priča dolazi na pamet, kad vidimo, kako se u nas krste protivnicima vjere ljudi, koji- ma to nije ni na kraj pameti došlo. - Ako je tko izrekao bojazan, da bi u nas moglo doći do kleri- kalnog pokreta, to je već bilo dosta, da ga krste protivnikom svećenstva, pa bio on najveći njihov prijatelj. Na taj način naravski svećenici stvaraju sami sebi protivnika, a to sve samo za to, da bude izli- ke onim, koji je traže, za utemeljenje te nove stranke. Naše riječi pričinjat će se komu gorke, ali koliko su gorke, toliko su i istinite, te ih je tre- balo izreći sada, kada ovaj pokret prijeti rasulom hrvatstva, nadasve u pograničnim predjelima. Zar cijene naime gospoda, koja se kunu na riječi ,Vrh- bosne“, ,Hrvatstva“ i ostalih svojih glasila i po- luglasila, da oni kopajući jaz izmegju svjetovnja- štva i crkovnjaštva rade na korist hrvatstva ? Svi skupa jedva smo mogli nadvladati protivnike, ho- ćemo li moći, kada niti, koje su nas vezivale, bu- du prekinute? Ako se nadaju, da će oni sami spa siti hrvatstvo, to je ilazija, koja će ih dovesti do toga, da će na jednom osjetiti na sebi verige tu- gjinstva, koje sada Hrvat hoće da sbaci.JOni će naći proti sebi sve slobodne ljude, pa kojoj god stranci pri- padali, koji će u klerikalstvu gledati nosioca nena- rodne misli. Oni, koji nijesu protivnici, postat će im, a kad se boj rasplamta, tko će ugasiti zublju bratoubilačkog rata ? Hoće h svećenici moći u toj borbi spasiti ono, što im toliko na srcu leži? POBLIŠTAK. g U SMRT MARIJE GLAVIĆ preminule u Dubrovniku 25|XI 1904. la Son date a mortali, Perch Ši ren + Dobra bila kano svetiteljka, . Ko molitva andjelova blaga Skromna bila kano ljubičica, , A ko zora na uranku draga; Kriepošću je dušu obavila, Svakom draga i mila je bila. Mlada bješe ko kaplja na listu, U osvitku što se javlja dama; Milosrdna — oh! Bože moj dragi! Mnogo li je zacielila rana. Sviet ne znao, da za njenog stana Nije ova zemlja zaplakana. I milinom zadoji je majka I sviet ju je rado k sebi zveo, oj dade na pregršti zlata, osta : zemljom diže se visoko. Druga ila kril Drugdje prie Jo oi Drugim svjetlom što su obasjani I drugčijim cviećem obasuti, Pa ti ona, DE lij dana, PEEBP BS t iii i m sli sE in U DUBROVNIKU, | Sve su ovo pitanja, koja nam se nameču sa- da, u času kada budučnost pred nama stoji zastr- ta velom gušćim nego igda prije. Mi smo na ras- kršću: put, koji nas vodi, vodi nas u propast ili na život, pa treba popostati i promisliti, na koju ćeš stranu. Ali mišljenje treba da bude slobodno. U onomu, koji je protivnik klerikalnom pokretu, ne smiješ gledati farizejca, kako to neki čine; ne smiješ gledati pod svaka cijenu svoga protivnika, sli valja da znaš, da, ako dogje do prijeloma, ti će ti ljudi biti zbilja protivnici. Osvjedočeni smo, da je najbolji način širiti svoje uvjerenje u kriln one stranke, kojoj pripa- daš. Ostajući u njoj barem paraliziraš inomišljeni- ka. Kad istupiš, puštaš mu slobodne ruke. U času prijeloma gube svoju vlast konservativni elementi, a na čelo pokreta stupaju radikaloi, koji sigurno ne će gledati na sredstva, koja upotrebljavaju pro- ti svojim protivničima. U toj očajnoj borbi la- ko da se svrha, za koju se boriš, zamijeni sred- stvom, koju upotrebljavaš, te ti ono postane nače- lom u radu. Prijelaz je lak i odgovara naravi ljud- skoj. A kad se to dogodi, tko će svrnut opet na staru stazu? Do česa ovakove borbe dovode, najbolje po- kazuju prilike u Sloveniji. Mi ih svome narodu ne želimo, a nadamo se, da će i drugi promisliti dva pula, prije nego krenu putem, koji do toga vodi. Sedmični pregled. Austro-Ugarska. U Pragu je u subotu otvorena nova zgrada čitaonice njemačkog djačtva. Tom je prili- kom došlo do velikih demonstracija, jer su Nijemci na ovn kuću izvjesili svoju zastavu crno-crveno-zlatau. Svijet je prosvjedovo i isko da se zastava skine. Re- darstvo je tad pozvalo presjednika Čitaonice i naredilo mu, da zastavu skine. Ovaj je to učinio. Svijet je sa ulice popratio skidanje zastave burnim zviždanjem i porugljivim povicima. Proračunski odbor zastupničke kuće uzeo je u raspravu osnovu zakona o potpori stradajućih i o re- fusiji predujmljenih svota, O tom su vijećali s vladom i njemački zastupnici D.r Bernreiter, D.r Gros i D.r Lu- eger. Ugarska je koalirana opozicija zaključila, da se svi zastupnici opozicije, boravili oni gdje mu drago, imadu po svojoj dužnosti sastati već u prvoj sjednici nove sjednice sabora, bila ona sazvana za koji god dan. .. Rusija. Cijenimo, da neće bit s gorega, ako sad, kad se 0 Rusiji piše ,na sve bande i četiri strane“ pripovidi- mo čitateljima, kako je postalo ime Rusija. O tome nam jedna stara ruska kronika ovo priča : Za vremena, kad su južniji Slaveni plaćali danak Hu- sarima (tatarsko pleme na Crnom moru) novgorodski su Slaveni (dakle sjeverniji) trpjeli od provaljivanja ,| Varažana (normansko pleme na istoku). Ovi su za dosta vremena njima plaćali danak kao što i drugim njima srodnim plemenima. Ali jedanput Slaveni navališe na njih i predobiše ih. Prastaro je svojstvo Slavena — nesloga. Baš ko da je usud riječi ,Slaven“ i mNesloga“ nerazdruživim vezom spojio. Kad su se Slaveni našli oslobogjeni rečenih neprijatelja, počeše se megju so- bom svagjati. Nije bilo drugog načina_da se red i mir us; ostavi, nego se dogovoriše da će dovesti vladara iz tugje zemlje. (Komu ne pada na um povjest hrvatska ? Nije li i u nas bilo ovako?) fQodine 862. : odoše sla- venski poklisari k Varažanima preko more. (dakle u Švedsku). Ovo se pleme zvalo Rus“. Poklisari pristu piše k vladaru njihovom i rekoše: ,Naša je zemlja bo gata plodom i velika prostorom, ali u njoj nema ni- kakva reda; dogjite vi i s nama vladajte“.: Tri brata se odažvaše pozivu i pogjoše s poklisarima praćeni od naoružane pratnje. Najstariji brat, Rurik, nastani se u Novgorodu; drugi Sinej, u Bjelo-Osero, a treći, Travor, u Isborsku. Po njima:prozva se naša zemlja Rusija. Dvije godine nakon ovoga umriješe oba brata Rurikova. On tadu zavlada i onim predjelima, kojim su oni vla dali a povjeri upravu svih viših gradova svojim ljudima“. Po ovoj hronici dakle bili bi osnovatelji ruske države skandinavski Normani. Premda se ovo na prvi mah čini čudnovato, ipak nije isključena mogućnost, da je to baš tako, jer su povjesničari i starinari pri proučavanju i istraživanju ovog pitanja naišli na mno- go činjenica, koje mnogo doprinašaju istinitosti ovog podatka. > rama Islasi svake subote, | Pojedini broj 20 para. 10. Decembra 1904, ve, priopćena, zahvale plaća se 40 | skaju po: pogodbi i uz razmjerau l frankirana pisma ne primaju se. Opozicija je takogjer zaključila, da će proti svakoj »Zloporabi“ presjednika potražiti zaštitu suda. Ako bi presjednik kojega zastupnika dao na osnovu Danielo- vog novog poslovnika, što no ga opozicija smatra pro- tuzakonitim, odstraniti iz sabornice, onda će ona pozi- vom na $. 163. kaz. zak. proti presjedniku podnijeti kaznenu prijavu, pošto su tim paragrafom zastupnici zaštićeni kao. i oblasti. Tada će sud imati zadaću, da odluči, da li je presjednik postupao po svojoj zakoni- toj vlasti, ili je prekoračio svoj djelokrug. — Bečka , Zeit“ dobiva iz Budimpešte ove vijesti, za koje dakako ona sama i odgovara : »Posljednja au- djencija ratnog ministra Pitreicha kod Nj. Veličanstva u savezu je s novim iznenagjenjem na vojničkom pod- ručju. Ministar-presjednik grof Tisa predložit će zastup- ničkoj kući u jednoj od prvih sjednica nove sjeditbe osnovu novog obranbenog zakona i osnovu novog voj- nog kaznenog zakona. Obranbeni zakon proglašava dvo- godišnju vojnu službu, a novi kazneni zakon, osnovan na modernim načelima, odregjuje, da se magjarski je- zik imade upotrebiti kod vojnih sudova prve molbe. Ovaj uspjeh Magjara valjda će uroditi sličnom konee- sijum i kod ostalih narodnosti u monarkiji. Svakako je najvažnije, da će se kontingent novaka uslijed dvogo- dišnje vojne službe povisiti za tri puta onoliko, koliko je iznosila povišica, što je onda tražena, kad su ju par- lamentarni izgredi u Ugarskoj spriječili, — dakle za kakovih 60.000 momaka. Italija. Ovih je dana nova komora držala svoju prvu meritornu sjednicu, u kojoj su radikalni zastup- nici Bruniaiti i Bazila interpelovali vladu glede dogo- gjaja u Insbrucku. Miništar. izvanjskik posala Titoni odgovorio je da žali dogogjaje u insbrucku, ali oni ni“ jesti kadri, da oslabe vezove, koje je njemačka znanost i prosvjeta spojila s talijanskim. U Insbrucku su po- činjena djela, koja zaslužuju kaznu, ali ih je počinila ulica. Najbolji je dokaz zato, da je držanje vlade u ovoj aferi bilo bez prigovora. Izjava D.r Kerbera u austrijskom reihsratu bila je posve pratilna. Više ne- ma što da reče, jer se ni komora ni vlada ne smiju uplitati u posle druge države. U interesu je pako obih država, da se uklone svemu, što bi moglo uzrujati jav- no mnijenje i oštetiti dobre odnošaje izmegju Austro- Ugarske i Italije. Za tim je komora prešla na dnevni red. Ministar je Titoni zatim predložio trgovački pro- vizorij s Austro-Ugarskom. Dne 4. o. mj. obavljeno je u Kvirinalu krštenje prijestolonasljednika, principa Umberta od Pijemonta. Ovom prilikom imenovao je kralj veliki broj novih se- natora, okolo 30, i podjelio dosta raznih odlikovanja. Izmegju novih senatora aahodimo : Chinaglia nekadašnji presjednik komore: Palberti . nekadašnji potpresjednik komore; Del Lungo daleko poznati 4ilolog. Od , Matice Hrvatske“ Uprava ,Matice Hrvatske“ drži za svoju dužnost, da sve prijatelje ,Matice Hrvatske“, a osobito članove radnike i utemeljitelje njezine, koji su jedini po pra- vilima zvani i ovlašteni odlučivati ,Matičnim“ udesom, ovdje obavijesti o nekim pojavama, koje se tiču , Mati- ce Hrvatske“. Prva je pojava to, što je nekolicima književnika većim dijelom mladjih, nezadovoljna s programom i ra- dom sadašnjega odbora i uprave ,M. H.“ Tomu svoje- mu nezadovoljstvu dadoše književnici oduška i izražaja i resolucijom, koju dalje priopćujemo. Ta je reso- lucija stvorena na sastanku u prostorijama , Društva hrvatskih književnika“ u Zagrebu dne 4. studenoga 1904., na kojem je g. dr. Branimir Vizner-Livadić pročitao nazočnim književnicima opširnu studiju o ,Knji- ževnosti i njezinim ciljevima“ pobijajući nazore pred- sjednika ,M. H.“ izrečene \ ovogodišnjoj gl. skupštini, Stadija je ta u neku ruku obrazlaganje spomenute re- solucije. Uprava ,M. H.“ čali, što joj nije bilo mogitće, da ovdje objelodani i tu studiju, no čitaoci će jama - čno razabrati, o čem se radi, i iz studije g. prof. dra. Stjepana Bosanca, koju dalje donašamo u cijelosti. Druga je pujava izstup dvojice odbornika, dvojice odb. zamjenika 'te gospodarskoga podpredsjednika iz odbora ,M. H.* i njihova izjava, koju takodjer dalje priopćaj mo Na tu je izjavo, kao što i na književničku resoluciju odgovorio odbor ,M. H. dvjema izjavama. Uprava ,M. H.“ ne kani se ovdje upuštati ni u kakvo prosudjivanje teorijh bilo jedne, bilo druge stu- dije o zadaći književnosti, niti na osnovu toga izreći bilo kakvo bojazan za ,M, H.“ Naprotiv je uprava »M. H.* uvjerena, da su ove razprave znak književni- čkoga života i zanimanje te da mogu hrvatskoj knjizi, a po tom i ,Matici“ biti samo na korist, i ako — su- deći po dispodiciji u odboru i izvan njega u »proti- vničkom“ tobože taboru — može kazati, da stvar nije pograbljena na pravome mjestu, jer je govor predsje- dnikov bio samo najbliži povod resoluciji književni- ki, te misli u njem nanizane ne bi u drugim prilikama ni iz daleka mogle razdijeliti hrvatskih književnika u | dva tabora. To je očito već po tom, što su resoluciju REPUB IR + Kova tria NADĐČNA PI91AY+i VAISKA Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene lirvatske“ Godina XIV. u Dubrovniku gdje su utužljivi. Za izja- para po retku, a za oglase 20 para. Oglasi koji se više puta ti. popust. Dopisi šalju se Uredništvu. Rukopisi se no vraćaju, a ne- Trgovački ugovor izmegju Italije i Njemačke pot- pisan je dne 3. tek. mj. u R.mu. Njemačka. Izmegju njemačke i ugarske vlade po- stoji sada napetost. A to jer njemačka vlada nazrijeva u osnovi zakona o iseljivanju, koju je grof Tiza pred- ložio parlamentu a ovaj primio, veliku oštetu njemač- kog parnog brodarstva. Do sada su iseljenici 1šli preko Hamburga, a sada idu preko Rijeke. Na molbu njemač- kih parobrodarskih društava vlada je gledala da_po svo- me poklisaru grofu Vedelu skloni Ugarsku na popust i susretljivost, ali nije uspjela. Drugi povod nesuglasicama i napetosti da je dala osnova novoga zakona za pučke škole, kojoj je očita tendencija, da pomagjari sve narodnosti u Ugarskoj te da zapriječi, da one podignu svoje škole, Erdeljski su Sasi ustali proti tome, a Njemačka je na mjerodavnom mjestu ma shodni način izjavila, da bi se nje takav za- kon vrlo neugodno dojmio, Ni na_ovu predstavku ugarska se vlada nije dosad drugčije odazvala, nego je samo od- godila raspravu osnove. Srbija. Službeni je list oglasio ovih dana kraljev ukaz, kojim kralj prima ostavku kabineta, te mu po- vjerava vogjenje posala do daljnje odredbe. Kralj je isti dan primio predsjednika skupštine, s kojim je vijećao o stanju stvari. Drugi dan iza toga držahu radikali sjednicu, te odlučiše staviti predlog kralju na riješenje. Umjereniji radikali žele, da se situacija potpuno razjasni. Radi toga neće samostalci zagovarati sjedinjenje obih frakcija, nego će se sastaviti umjereni kabinet kojemu će biti predsjednikom, ili Grujić ili Protić. Rusija. Carica-udovica pristala je uz kneza Mir- skoga i nije više protiv reforama. Neuspjesi ruske po- litike join u dalekoj Aziji uvjeriše je, da bi u Ru- siji moglo laslo doći do katastrofe, pa stoga je ona uvjerena, da se,nešto mora uradit. Najnoviji pokret zemstva ne da će Više zabašuriti, a značajna je i ta okolnost, da je ugledalo svijetla više od 20 novih listova a to sve otkad je kiše? Mirski preuzeo listnicu . mini- starstva za uautiašuje posuYe..i otkad, io sensura_no- vina ublažena. U Moskvi izlazi umjereno-iiberalni list »Dvadeseti Vijek“, u Petrogradu radikalni ,Naše Vre- mja“, ali ovaj je potonji radi svoga pretjeranog radi- kalizma jedva dopro do trećeg broja. Pristaša Tolstojev Perčov počeo je izdavanjem lista ,Slovo“. Ali i oa je udario prem radikalnim pravcem, pa regbi da će i njega brzo nestati. . Sve ove pojave djeluju porazno na ,stare“ kru- gove u dvoru. Pa nije nikakvo čudv što i. carev stric, veliki knez Sergej Aleksandrović, vogja ,starih*, uvigja, da je u Rusiji već vrijeme došlo preokretu. Osim svega ovoga miče se i sv. Sinod sa Pobjedonoščevim na čelu proti novom pokretu. Svakakojnovi važni preokret u Rusiji nije daleko, bit će velikih promjena u organizaciji Rusije- podpisala i dva književnika, kojima ,M. H.“ u ovoj godini izdaje radnje, a odbor ,M, H.“ nije valjda u godinu dana tako silno promijenio svojih nazora o knji- ževnosti, da bi ovoj dvojici poslije ovogodišnjega pred- sjednikova govora ,Matičina“ ,vrata“ bila zatvorena“, Naše je duboko uvjerenje, da jaza izme- dju svih anih hrvatskih književnika, ko- ji su resolucijn podpisali, i ,Matičina“ odbora u obće nema, a još smo dublje uvjereni o tom, da zlovolji njekolicine hrvatskih knjižeynika ni- su poglaviti razlog nikakvi specijalno književnički i u- mjetnosti nazori, a najmanje mazori današnjega pved- sjednika ,M. H.“ Što se tiče drugih uzroka, koji su izazvali reso- luciju književnika, to nije ovdje mjesto, da se o tom razpravlja. Ista je dodsjetiti samo na neke činje- nice, kojih nitko ne će i ne može nijekati. Da i ne spominjemo obće pojave: antagonizma medju , mladima“ i starima“, kojega je bilo svagda i svagdje, te koji nije ništa drugo nego naravski razvoj, kojemu se sva ki prijatelj napredka može samo radovati, dosta je u pozoriti ma obću našu narodnu nedaću, koja radja danas nezadovoljstvom i prigovorom sa svakom polju javnoga nastojanja, pa dakako i na književnom. u Matici“ ni izvan nje. Napokon je pitanje o »Vijencu“* ili o izdavanju bilo kakvoga povremenoga lista najviše uzburkalo i javno mnijenje i poremetilo mir i red u ,Matici* samoj, i to tim više, što nemaju- ći književnici svojega lista ispunjaju stupce drugih novina — onako, kako se takve novine ispunjaju. No ni o tom pitanju no kanimo osgje raspravljati, već pri- znavajući,; otrebu književnoga lista naglasujemo, da ,,Ma- tici* nije dužnost starati se za takav list, osobito po- slije toga, što je ma ,Vienac* izdala preko 401000 K i podigla ga od 450 pretplatnika na 1.200. Što se po- sebice tiče zahtjeva: da bi ,M, H.“ imala jizdavati za sve članove besplatno, & ukinuti posve ilji stegnati na 2-8 knjižice godišnja svoja iz- danja, to upozorujemo na bludnju istaknutu godišnjem tajničkom izvještaju o tom pitanju i otvore- no izjavljujemo, da bi se time po našem mišljenju ue