Br. 4.

U DUBROVNIKU 925. Janiara 1908. € Godim 1904.

 

$7 = Godim xi.

CRVENA HRVATSKA

Cijena je listu una;
kuću, za Austro-Ugarsku,

ai poštarski troškovi.

Ko ka vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je

predbrojen i za došasto polugodište.

 

Dubrovnik, 24 Januara 1902.

Prošle smo sedmiće“ primili iz Zagre-
ba radosan glas, tim radosniji, što u
zadnje doba iz našeg centruma nijesmo
se bili obikli primati nego same žalos-
ne glasove.

Petnaestog dana ovog mjeseca stran-
ka prava i neodvisna narodna stranka,
koje su do tad bile u koaliciji, stopiše
se u jednu stranku, kojoj je pristupila
i hrvatska napredna omladina. Stranka
će se zvati: hrvatska opozicija, dok 0
imenu konačno ne odluči skupština hr-
vatskih rodoljuba iz Dalmacije, Bano-
vine i Istre, Dogogjaj, koliko god bio
radosan, nije nikoga iznenadio. On je
morao po sebi doći. Dosta se je vre-
mena izgubilo u prepiranju ikavganju,
te je bilo već skrajnje vrijeme, da se
jednom nečega ozbiljna pothvati. Zad-
nji izbori uvjeriše svakog misaonog ro-
doljuba, da se valja otresti ličoih sim-
patija ili antipatijs, ak svi zajedno
pregnuti za boljitak naroda. Akcija,
koju je prošle godine straoka prava
bila započela, urodila je eto dobrim
plodom, i ako nije potpuno uspjela, jer
iedno njezino krilo nije htjelo, da
se odazove vapaju hrvatskog naroda i
da se stopi u jednu falangu Nu i ovo
što je postignuto, već je nešto, te mo-
žemo utješivljije gledati u budućnost,
Prošlost nas je svih mnogo čemu nau-
čila. Gorke lekcije, koje smo dosad bili
vični primati, elo urodiše slogom opo-
zicija. Bio taj čin početkom novog, bo-
ljeg rada za jedinstvo hrvatskog naroda,

* %

EI

Evo zaključaka, koji su bili jedno-
glasno primljeni na skupštini 15 o. mj.:

1. Stranka prava i neodvisna narod-
na straoka sjedinjuju se današnjim da-
nom u jednu jedinstvenu stranku, za
sada pod imenom ,Hrvatska opozicija“,

Vanredna škupština, koju će pred-
sjedništvo saborskoga kluba stranke sa-
zvati još tokom ove godine, riješit će
pitanje o defiuitivoom imenu stranke
sporazumno sa izaslanicima  brvatskih
stranaka u Dalmaciji i Istri,

2. Stranka stoji na osnovi programa,
koji su g. 1894. uglavile neodvisna na-
rodua stranka i stranka prava, t. jest;
ostaje vjerna ideji takova političkoga
sjedinjenja hrvatskih zemalja u krilu
hapzburške monarkije, koje će tim zem-
ljama osjegurati državopravnu  samo-
svojnost, pak ostaje vjerna i težnji, da
se braća Sloveuci prikupe ujedinjenoj
Hrvatskoj.

8. Stranka imat će pred očima, da
policajai sistem autonomne vlade u Ba-
povini onemogaćuje svaki uspješni rad
Oko postizavanja gore označenoga ci«
lja, ter će pruti tomu sistemu upotre-
bom ustavnih uredaba odrešito vojevati,

4. Skupština odobrava parlamentarau
akciju, kako ju je hrvatska saborska o-
pozicija navijestila svojom osnovom a-
drese u početku ovoga perijoda hrvat-
skoga sabora u Zagrebu, te uz iz izje-
vu potpuna pousdanja prema saborskim

rijeda: za Dubrovnik sa donašanjem wu
Bosnu $ Hercegovinu & poštom: na
odinu 10 krun&, na po godine 5 krun&, — sa šinosemstvo 10

poslanicima hrvatske opozicije, očekuje
od njih, da će u saboru voditi što o-
drešitiju borbu, da se provede reforma
postojećega političkoga izbornoga pra-
va u pravcu što širega i neposrednoga
učestvovanja naroda u izboru narodnih
zastupnika i stvaranja garancija za slo-
bodu biranja, naročito proti nepovlast-
noj ingerenciji oblasnih organa, zatim
da se donesu zakoni: o slobodi štampe,
o zaštiti lične slobode, domaćega pra-
ga, listovne tajne. o društvima, o ure-
gjenju i zaštiti seljačkoga posjeda.

5. Skupština uzimlje odobravajući do
znanja pravila saborskoga kluba hrvat-
ske opozicije i zaključuje, da se orga-
nizacija stranke u smislu istih pravila
ima bez oklijevanja provagjati.

6. Izvršujući organ saborskoga kluba
hrvatske opozicije neka ove za ključke
putem, koji će smatrati najshodnijim,
priopći hrvatskim strankama u Dalma-
ciji i Istri uz izjavu tople želje skup-
štine, da se izmegju političkih strana-
ka u tim zemljama utanači sporazumno
postupanje u svim pitanjima, koja se
tiču njihova političkoga sjedinjenja u
krilu monarkije, napose u pitanju defini-
tivnoga imena stranke hrvatske opozicije

 

Hrvatska napredna omladina.

ska omladina na sveučilištima uz male
iznimke pristajala uz stranku prava.
Spaljenje madžarske zastave u Zagre-
bu za kraljeva boravka godine 1895

djelovalo je 8 više gledišta na razvi- |
tak našeg javnog života. U stranci pra-
a, koja se je bila uspela do najvećeg /

stepena svog razvitka, nasta poznati
prelom, a omladina se pocijepa. Jedni
se izjaviše za jednu a drugi za drugu
frakciju stranke prava, dočim se treći ,
sasvim raskrstiše s dotadašnjim prav-
cem i stajahu nad svim strankama. Ovi

posljednji pokrenuše nekoliko listova |

Pragu, pak u Beču i Zagrebu. U nji-
ma se radikalno kritikao cijeli brvat-
ski život, Rešetao se je i oštro osugji-
vao rad hrvatskih stranaka, koje su u
megjusobnom trvenju bile sasvim s oka
smetnule ekonomsko podignuće naro-
da, koji je svakim danom sve više pro-
padao. Omladina se je obarala na dog-
matizam, ukočenost i predsude, i ako
je ona sama katkad u iste grijehe u-
padala. Upliv praškog sveučilišta i Ma-
sarykovih ideja na njoj se je odrzivao,
ali opet nije 8e ni ona izmegju sebe
sasvim slagala u pozitivnom rada. Je.
dan je bio socijalista, drugi antisemit,
treći liberalac, Listovi bijahu kratka
života, pak jedan za drugim prestaše
i više vremena nije se čulo glasa od
te omladine.

Negdje prošle godine počelo se je
govoriti 0 naprednoj omladini na za-
grebačkom sveučilišta. U izboru za u-

pravu hrvatskog sveučilišnog potpornog

društva neprednjaci pobijedi pristaše
učite“ utranko prava, Dogjoše sedoji

Izlazi svake subote.

Pojedini broj 20 para.

Pretplata i oglasi plaćaj
Dubrovniku, gdje su atažljivi,
Za oglase, priopćeno, zahvale i ost.

Oglasi koji se a
Dopisi šalju

saborski izbori u Banovini. Neočekiva-
ni poraz opozicije iznese na površinu
naprednu omladinu. Riječki ,Novi List“
otvori joj svoje stupce .Raspravljajući o
aktuelnim pitanjima omladina je oštro
kritikala današnju politiku, koja nas je
dovela do poraza, i zagovarala je rea-
lan rad. Ovih je dana izdala malenu
brošuricu od 14 strana pod naslovom:
»Poraz i slavlje“, u kojoj su u kratko
zbijene misli omladine.

Poraz u izborima neki htjedoše pri-

, kuzati moralnom pobjedom, a omladi-

na i slavlje 400-godišnjice hrvatske u-
mjetne kojiževnosti prikazuje porazom.
Ispitujuć razloge tomu, omladina je
misljenja, da je to sve zato, jer smo
uvijek imali ili previše ili premalo u-
vjerenja u same sebe. Naše stranke
lebdile su uvijek ili u prošlosti ili u
budućnosti, a premalo se bavile potre-
bama sadašnjosti, a narod, ostavljen
sam sebi, potiskivan od tugjinske na-

i jezde, izrabljivan od domaćih parasita,

politički neodgojen, gospodarski neori-
entiran, trošeći svoju energiju u vječ-
nim travicama, polagano gubi vjeru u
svoje vogje, a na žalost i u njihove i-
deale. Gubi napokon vjeru i u svoju
vlastitu snagu. U književnosti zadnjih

| godina borba izmegju ,starih“ i ,mla-
Do pred malo godina sva je hrvat- '

dih“, Velike riječi sa svih strana i bor-
ba o modne fraze i šuplje njemačke
studije. Ovo djeluje na omladinu ta-
ko ,da se dobar dio povlači u sebe,
odalečuje od javnosti, gubi smisao za
zsjednicu i na kraj kraja samo s bol.
nim posmjehom prati sve, što se u nas
pothvaća i započinje, dok prisiljen pri-
likama vlastitog života ne žrtvuje na-
pokon i taj posmjeh, te se pretvori u

| puki kruti kotač sistema“.

Eto tako sudi napredna omladina o ,
| današnjem stanju. Ne može se poreći,
da nema mnogo istine, ali valja priz-

aćaju se upravi ,Crvone Hrvatske“ u
laća se 20 para po retku.

uta tiskaju po pogodbi i uz razmjeran popust,

: dine hrvatskoj

redništvu. Rukopisi se ne vraćaju, & ne-

frankirana usi A primaju se.

 

zakon nikad neće i ne može biti pro-
gram hrvatskog naroda, a još manje
zadnja etapa njegova političkog razvit-
ka i njegovih narodnih uspjeha. Ovakav
konservatizam napredne omladine bol-
no djeluje. Puslije trideset godina ra-
dikalne politike, omladina dovikuje da
se valja povratiti i s nova početi gra-
diti. Opozicija, koja je proti nagodbi,
treba da ju brani od njezinih prova-
gjača, treba da gleda, da se barem za-
konito vrše njezine ustanove!
Omladina se je dotakla i srpsko-hr-
vatskog pitanja, ali je tu upala u po-
griješku, koju drugim predbacuje. Ne
računa naime s realnosti. Lijepo je i
idealno govoriti gdjegod iz prikrajka o
slozi Hrvata i Srba, ali realnost uči,
da je to samo lijepa sanja, koja će
ostati neizvediva, dok se jedni ili dru-
gi ne odreču svog dosadašnjeg pravca.
Srbi su danas najljući protivnici jedin-
stvu hrvatskog naroda, kog hoće i za
koje radi i napredna omladina, & dok
stvar tako stoji, zaludu je i misliti na
slogu. U ostalom ni omladina ne kaže,
kako bi se to ,pitanje“ moglo riješiti.
Prelazeći preko političkog klerika-
lizma, koji je tobože zavladao našim
javnim životom, potpuno se slažemo
onim, što omladina veli o narodno-
gospodarskim . prilikama našeg oaroda
i organizaciji svih gls. Baš problem
ekonomskog razvitka kod mas je još /
zapušteno neobragjeno polje, na kojem
će uspjehom moći raditi omladina. S to-
ga veseljem pozdravljamo pristup omla-
opoziciji i izbor nje-
zinog člana D.ra Dežmana u ekseku-
tivni odbor stranke. Neka agvak radi

ono, za što je spreman i sposoban, pak

| će i nama sinuti zora bolje budućnosti.

 

Dubrovnik, 25 Januara,
Čitali smo nedavno u jednom listu,

nati da ima koješta pretjerana i neo- : da je ,pravoslavno“ sveštenstvo, pri-
književno-političkog smjera najprije u | pravdano pesimistična. Omladina, koja / , kazalo njeku spomenicu, kao izraz za-

najprije posmjehom prati sve, što se | bvalnosti E. N. Milašu za njegovo re-
! mek. djelo ,Pravoslavna Dalmacija“. Ne-

u nas pothvaća i započinje, te se kas-
nije pretvori u kotače današnjeg siste-
ma u Hrvatskoj, ta omladina, keko smo
imali zgode nekoliko puta naglasiti,
nije nigda ništa vjerovala ni bila &po-
sobna ničega de ozbiljna prihvatiti o-
sim prazne buke i krike, A takovi ne-
će da budu izdavači brošurice ,Poras
i slavlje“.

A jeli moguće i kako izaći iz sadaš-
nje krize? Omladina vjeruje, da je mo-
guće. Vjeruje, da su gorka iskustva
nedavne prošlosti znatan dio starih bo-
raca i gotovo svu mladost uputila, da
nikakvi programi ne mogu biti obrana
narodnih interesa, ako iza njih ne sto-
je svijesoi i duševno jaki ljudi i unu-
trašoja snaga naroda. Tijekom zadnjih
godina razvio se je neki napredniji,
realniji pokret. Prvi je zahtjev — 0»
mladioa& tvrdi — realaoa političkog
rada prisoavati nagodbu i zahtijevati,
da se vrši, da se promijeni, da se po

mamo ništa proti tomu, što je svešten-
stvo odano svomu pastiru, ali kako je
moguće, da niko nije uvidio njegovu
vrijednost, koja je sve prije nego po-
vjesna? Ne treba ići prebirat po knji-
si, sve što je g. pisac bacio, ne treba
niti usporegjivati njegove riječi & pis-
cim, kojim se je služio, a još ma-
pje tražit ono, što je on objektivno pre«
mučao, dosta je pročitat predgovor, da
se pametan čovjek uvjeri o njezinoj u-
prav nikakvoj vrijednosti. Ali da ne bi
ko promislio, da ovako govorimo, jer
smo katolici, navest ćemo doslovce nje«
ke riječi predgovora i usporedit ih sa
dogagjajem, koji se je ovih dana zbio.
Predgovor počimlje: ,Valjda nema na
svijetu zemlje, u kojoj je intolerancija
naspram pravoslavne vjere tako velika
kao u Dalmaciji* i niže ,Vjerska in+
tolerancija, ma kako je ; htjeli pravdati
latinski bogoslovi ,.,... plod je vjere

vremenu drugim samijeni. Nagodba kao : skog fanatisme, koji potiče s mrać+