Br. 8. U DUBOVNIKU 22. februara 1902. Godina XII. CRVENA HRVATSKA Cijena je listu unaprij kuću, za Austro- Ugarsku, Bosnu i odinu 10 kruna, na run& i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto polugodište. eda: za Dubrovnik sa donašanjem u & godine 5 krun&, — sa snosemstvo 10 ovinu s poštom: na Izlazi svake subote. Pojedini broj 20 para. Dopisi šalju se 1 Sgioci plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u pa utužljivi, gm zahvale i ost. Oglaći koli se. vilo pata lskaju po 20 retku. bii e nOe EE. redništva. pisi se ne vraćaju, & ne- frankirana pisma ne primaju se. Krvavi dogogjaji u Trstu. Zadnja tri dana prošle sedmice uTr- stu se je odigrala grozna tragedija. Bili su to dani strahota. ,Po tršćanskim se je ulicama prolijevala ljudska krv, do- brim dijelom nevina krv. Plemenito na- stojanje, da se dajbudi |donekle izrav- naju ogromne i nepravedne razlike iz- megju bijednog radnika i nezasitljiva kapitala, opet je dobilo novih krvavih žrtava, Sveopći štrajk, koji su tršćan- ski radnici bili priredili iz bratinske u- zajamnosti prama uevoljnim drugovima, grijačima kotlova na Lloydovim parnim lagjama, izrodio se je bio u pravu re- voluciju žalosnom zaslugom stanovitih živalja, kojim je geslo osar tutto. Politika, koju je zadnjih decenija u Trstu vodila austrijska vlada, tih se je dana ljuto osvetila, Politička mudrost vladajućih krugova očitovala se je do sad samo u goječenju Slovenaca, a Ta- lijance se je puštalo, da rade, što ho- Tijekom godina razvilo se je izmegju ovih mnogo sumnjivih elemenata, koji nijesu nigda krili svojih težnja. Svako- mu je bilo jasno, za čim oni teže a jedino su vlastodršci htjeli ds vudu sli- jepi i gluhi. Ovi irodentistički elementi pokušali su i zadnjih dana, da iz op- ćeg radničkog štrajka izvuku za sebe korist, te je usljed toga i nastala ona grozna tragedija. Štrajk, kog su složno započeli koliko talijanski i socijalno- demokratski, toliko slovensko narodni radnici, završio se je usklicima : porchi de šćavi i pjevanjem izazivnih i pogrd- nih pjesama. Ali ne pada samo na te buntovničke elemente vdgovornost radi nedužno pro- livene krvi, već su tomu mnogo krivi i vla»todraci, koji u svojoj kratkovidno- 1074 R Naša Župa — srpska? Dragi gosparu Nikša! - Proštio sam tvoju zadnju poslanicu, 1 žao mi je bilo čuti da se je gospar Vice razbolio od influence“, ali vje- ru) mi da tome jadu imaš bit kriv ti. Kako nećes, gosparu mojl Gospar Vi- će pisao je bistro i čisto u "Kalonda. ru“ e 94), da je srpski vladar Stje- pan Vojslav, koji je živio u trinaestom vijeku (1282 — 1240) bio omaj pei dubrovačko zemljište darovavsi epublici Župu, Brgat, Zaton, Rijeku, uz uvjet da u rečenim mjestima sagra- di po jedau crkvu na čast sv. Stjepa- sti nijesu znali zapriječiti, nego su čak i dopuštali, da se Trst pretvori u leg- lo iredentizma. Skrivilo je mnogo i dru- štvo Lloyd“, koje nije htjelo iz počet- ka ni da zna za opravdane zahtjeve svojih radnika, već ih je na koncu pri- siljeno dogogjajima prihvatilo. U Trstu je opet nastupio mir, ali do- gogjaje zadnjih dana ne bi 'smjeli ni- kad zaboraviti oni, koji bi morali iz njih mnogo toga da nauče. Ne bi ih smjela zaboraviti u prvom redu bečka vlada, koja je eto opet doživjela plod svog protuslavenskog gesla divide e impera. * se # U kratko ćemo prikazati našim či- taocima cijeli tok onih žalosnih dogo- gjaja. Grijači kotlova na Lloydovim par- nim lagjama tražili su pred nekoliko dana, da im društvo uredi njihove rad- ničke prilike. Zahtijevali su, da se u- kine uredba, da grijač, kad je bio slo- bodan 6 sati, mora 3 sata stražiti na parobrodu i raditi i une poslove, koji pripadaju mornarima. Tražili su da im se skrati radno doba. Do sada su mo- rali raditi po danu ili po noći : 12 sati, a imali su kroz to vrijeme samo 1+ sat počinka; od ostalih 12 sati na dan, ko- ji su im preostajali slobodni, morali su 3 sata bit na straži. Konačno su zah- tijevali, da polovica njih, kad je pa- robrod u Trstu i kad su slobodni, mo- gu noćiti u svojim kućama. Ove je pra- vedne zahtjeve ,Lloyd“ odlučno odbio, izgovarajući se da mu to ne dopuštaju pomorske naredbe. Kasnije je pomirbe- ni sud dokazao, da su ovi izgovori sa- svim neosnovani. Usljed toga došlo je do štrajka grijača. ,Lloyd“ je mjesto štrajkujućih radnika dobavio grijače iz ne pod imenom ,Astarea“. Tu stvar mislim dar ljepo raspresti drugi put, da uijesi pametan samo ti, nego da, Bogu hvala, i ja nešto znam. Govorim a) mije istina, što pišeš, da je vrli naš domaći povjesničar pokojai Gjono Resti mislio da su stanovnici Zahum- lja, Tribuaije, Konavala , . . srbi, on- da kad pise: ,a requisižione deli' im- (ione traghettarono (1 Ragusei) in uglia con le proprie navi i Croati, i Servi, quelli di Žaculmia, di Tribu- mia, di Canali 6 di Rama, coa alcuni Italije, Turske, Grčke, od svukud po + malo. Lloyd je od države subvencijoni- ran svake godine sa nekoliko milijuna, s toga nije ni smio po ugovoru uzeti tugje podanike za radnike, ali mu je to pomorska vlada dopustila, pa i sama €. k. mornarica pritekla mu je u po- moć sa nekoliko svojih ljudi. Štrajku- jući su grijači računali, da će Lloyd prisiljeti, da udovolji njihovim zahtje- vima, ako mu onemoguće izvršivati nje- gove dužnosti. Ali to se, kako smo vi- djeli, nije dogodilo. Grijači se obratiše ostalom radništvu, koje se izjavi soli- darnim sa štrajkujućim, i u srijedu u večer proglasi sveopći štrajk. U četvrtak u jutro pošlo je poslan- stvo grijača i arsenalskih radnika u- pravi Lloyda i pitalo je hoće li zahtje- vima radnika udovoljiti. Lloyd je ka- tegorično odbio zahtjeve. Na to su po- čeli radnici svijeh vrsti pustati rad. U petak su ostavili radnju i slagari u ti- skarnama, tuko da nijedan list nije i- zišao prije ponedjelnika. Računa se da je taj dan bilo od 16 do 20 tisuća ra- dnika, koji su napustili posao. Velike rpe radnika počele su se sakupljati pred one prodaje, koje su bile otvore- ne, zahtijevajući da se zatvore; prisilili su i tramvaj da obustavi promet. Neke su dućane oplijenili i porazbijali. Re- darstvo se je pokazalo slabo, pak je pozvalo u pomoć vojništvo, koje je u brzo razagnalo demostrante. Oko pod- ne istog dana vodila su se pregovara- nja s presjednikom Becherom, ali nije se postigao nikakav uspjeh. Vodstvo štrajkujućih radaika sazvalo je za 3 u- re po p. javnu skupštinu u kazalištu Politeama Rossetti. Vlada je bila skup- štinu najprije zabranila, ali kad je vi- oga o prvom dijelu o- = kronike, prao sstini na čast nave- sti takogjer njegov sud 0 drugom di- jelu istog ljetopisa. €) nije istina, da znamenovanje na- slova i potpisa srpskih vladara ima se suditi ,po latinskim i talijanskim pri- jevodima tih titul&“, nego je istina da se zuamenovanje ujihovo ima suditi po onome jeziku, u kome su prvobitno ga- pisani. djela, da su se radi toga strasti još vi- še uspirile, dozvolila je pod osobnu od- govornost Učekara, vogje socijalno de- mokratične stranke. Ovaj je na skup- štini preporučao masi da bude mirna i izjavio da se on sporazumio s obrtnim nadzornikom, da posebni obranbeni sud izreče: jesu li opravdani ili ne zabtje- vi grijača. Na skupštini se je pokazalo da iredentiste kušaju izrabiti štrajk u svoje ciljeve. Učekara i druge govorni- ke zviždali su i prekidivali buatovnim usklicima. Na koncu je bilo zaključeno da se ima nastaviti štrajk. Odatle se rastrešoše radnici po cijelom gradu i jedan dio pošao je u razne tvornice, u kojim se je jos radilo. Tu je došlo do izgreda i sukoba sa redarstvom. Rad- nici razbiše prozore i vrata na tvorni- cama i plinske svjetiljke na ulicama. Najviše se je radnika sabralo na bur- snom i velikom trgu. Vojništvo je bilo zatvorilo ulaz na veliki trg. Neka žen- ska nije se htjela ukloniti natporučni- ku Kopplu, koji je zapovijedao ivojniš- tvu. On je gurne, a ona ga udari kišo- branom po glavi. Natporučnik je na to udari sabljom. Kad je mnoštvo vidjelo krv, podiže zaglušnu viku i navali ka- menjem na vojnike. Jedan kamen uda- ri natporučnika u glavu. Oa pano ae tle okrvavljen i zapovijedi. vojnicima da pucaju. Vojnici ispališe a izmegju mnoštva pane nekoliko mrtvih, a još više ranjenih, Drugi odio vojnika, koji je s druge strane branio ulaz na veli« ki trg, čuvši pucćaoje ispali i on ma i E e