Br. 22.

U DUBROVNIKU 81. Maja 1902.

Godina XII.

 

 

GRVENA

Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa
Bosnu i Hercegovinu 8 : ma
odinu 10 krun&, na godine 5 kruna, — sa iROSAMAŠO 10
& i poštarski ovi.
Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je
predbrojen i za došasto polugodište.

jem u
kuću, sa Austro-Ug ,

 

biti do deset godina. Pretpostavljajući,
da će se dvije vlade nagoditi, obje će
iznijeti pred parlamenat autonomni ca-
rinarski cjeni, šoji budu utanačila i
dotični ugovor za megjusobni trgovački
savez. Borba ćeu ugarskom parlamen-
, tu biti žestoka, jer će se proti obnovi
dignuti u jednu ruku pučka stranka, &
u drugu ljevica. Ova će se dići ne sa-
mo radi gospodarskih razloga, nego i
radi političkih, budući, da ona neće da
znade za drugu uniju sa Austrijom, o-
sim za personalnu. Neka jednoj i dru-
goj poli bude jedan vladar; ali druge

Nutrnji sporovi.

Svaki put kad se je radilo o obnovi
financijalne i gospodarske nagodbe, me-
g;u Austrijom i Ugarskom, izbile su
na površinu takove poteškoće, za koje
se mislilo da su nepridobitne. One su
se ipak svaki put svladale. Razlog leži
u tomu, što s obje strane postoji uvje-
renje, da kad bi se megju jednom i dru-
gom stranom razriješili gospodarski od-
nošaji, to bi bio znatan udarac za
dualizam. U opće se kaže da jednoj i
drugoj strani stoji do toga, da monar-
kija u udešavanju svojih gospodarsko- : zajednice megju njima ne smije da bu-
trgovačkih prilika sa inozemstvom, bu- / de, Nu Szell stoji na čelu jake parla-
de prama ovomu kao jedna cjelina; a ; mentarne većine, i ova će primiti na-
to ne bi bilo, kad bi Ugarska sačinja- ! godbu, koja joj bude predložena.
vala posebno carinarsko područje, odi- | A u Austriji? — Bude li nagodba za
jelieno od Austrije. To je samo lijepa ! Austriju u gospodarskom pogledu zah-
izlika: nu realni razlog leži u skrbi, da | tijevala nekih koncesija, teško je da
se očuva dualizam. Ovoga puta su po- | Korber nagje jednu većinu. Hoće li je
teškoće još veće no kod drugih obno- , naći i onda, ako nagodba bude povolj-
va. Unatoč tomu mi mislimo, da će se | na? A u slučaju da bude zahtijevala žr-
i ovoga puta svladati; ali mislimo, da | tava, hoće li se dati skalupiti  kakova
će ovo biti i zadnji put. Kod svake | parlamentarna kombinacija, koje u o-
obnove, poteškoće rastu. Ovaj krat one | vaj čas nema?
su postigle svoj vrhunac: pa kad još O novim parlamentarnim kombinaci-
za jedan stepen porastu, neće se zbi- | jama bile su se počele po novinama
lja moći prebrditi. Jošte će jedan put pronašati razne glasine. Jedna je kom-
Ugarska pomoći austrijskoj industriji ! binacija isključivala Čehe, a uzimala je
da joj otvori svoja tržišta ; još će je- | u obzir Poljake. Druga je isključivala
dan put Austrija pomoći Ugarskoj, da ' Poljake, a uzimala u obzir Čehe. Jed-
zaštiti njezine poljodjelske proizvode ; na i druga dakle išle su za tim, da
proti vanjskoj konkurenciji i da ih ona | razvrgou desnicu, koja i ako formaloo

 

konsumira. Nu za deset godina 'Ugar- | ne postoji, postoji ipak virtualno, kao
ska će imati svoju indusatriju, & za po-
ljodjelske proizvode Hrvatske neće ma-
riti, dočim će se spor med obrtnicima
i agrarcima pooštriti.

Nego ostavimo na stranu ono što će

B2024R

što se je vidjelo kod svih kritičnih gla-
sovanja o proračunu. I jedna i druga
išle su za tim, da odijele Poljake od
Čeha, te da razbiju onu kompaktnost,
megju ovim dvjema slavenskim stran-

od srpskih pisara u zadnjem ,Dubrov-
niku“. Dokazi od mene izneseni u zad-
nja dva navrata takovi su, da ih sile

 

 

aša za ).: | na muk. Svi njihovi meterizi porušeni
N Župa srp ska? su, vas prah i saćma te su imali eto

XVI. su ispuškarali, a da nijesu ni vragutu
— Dokumenat —- argumenat!! pogonili. Ostadoše eto sa samijem jed-

— Koji?

— Strahoviti! Evo ga: ,Godine 1358 |
Dubrovčani sklopili bili 8 Ugarskom gla-
soviti ugovor, prozvat ,pactiones“. Tim
ugovorom Dubrovnik je prizaso pokro-
viteljstvo U a mi se obve-
zala štititi Dubrovnik. Jedna tačka ti- .
jeh ,pactiones“ (pogodaba) glasi (čuj !); | čarije. 1 kao što su rezultati dosadaš-

Terras in continenti atque inswlas ! nje dijaguoze dokazali da jo svaka ta-
quas Ragusini a Regibus Serbiae ot kva srpska pilula bila ili izvjetrena ili
Bosniae habuerunt suo  confiemaret = patvorena, tako će i (dijagaoza ove sad-
assensu“, | je pokazat da su naši srpski pisari

Što snači: ,Da potvrdi zemlje na | posve slabi mestri pri  sgotovljenju
kopnu i otoke, koje su Dubrovčani do- | takovih ,pilula“. De nu da vidimo!
bili od kraljeva Srbije i Bosne“. Stojeći na onome što srbi pišu, du-
Eoo ti gospara | brovački senat bio bi god. 1358 zsahtje-
vao od ugarskoga kralja Ljudevita
uda potvrdi zemlje na kopau i
koje su Dubrovčani dobili od kraljeva
Srbije i Bosne“.

Uzmimo za čas da je onaj navod ta-
ćan i istinit, sto se,

mim ćirom, jednom samom, kako sami
pišu, ,pilulom“, koju naumili meni dati
za ,pročišćenje“.

Nego ja imam obićaj (a to je ono
rašta se srpski pisari najviše ljute) da
učinim pomnjivu dijagnosu vrhu svake
»Pilule“ što dolaži iz naše srpske spi

ga

»Bako vidiš u onom ugovoru s U-
garskom dubrovački senat priznaje, da
je zemlje na kopnu i otoke dobio od
vladara Srbije i Bosne . . . Tu spada
i Župa. Dubrovački senat onom tačkom , najviše može izvesti?
u ugovoru očituje od koga je zemlje | broviani sve zemlje
dobivao. Kompetentnijega pak sudije u , do godine 1868 dob
ovomu poslu nego što je NENE SRA že :
Benat ne samo ne treba, nego se i ne . pisar. izvagjaju iposto.

tražiti. Punctum“, ' može se izvesti samo to da su Dubro

Eg

š

Izlazi svake subote.

Pojedini broj 20 para.

Dubrovniku, gdje sa

Za 0

Dopisi šalju se

kama, koja se zadnjih vremena u toli-
ko prigoda tako sjajno  zasvjedočila.
Nego, Bogu hvala, glasine su se poka-
zalć 2eosnovane i isprazne, te se ni

! Česi ni Poljaci, neće dati uhvatiti na

i lijepak.

Uzmimo dakle, da će Korber doni-
jeti pred parlamenat prilično povoljnu .
nagodbu; i to pred parlamenat kakav :
je danas bez drugih kombinacija. Dok
su stranke u austrijskom  parlameatu |
stajale na čistom stanovištu svoga na-
čelnoga programa, desnica, kao fede- |
rativna stranka, bila je protiv svakoj '
obnovi nagodbe. Ljevica je bila duali-
stička, a desnica federalistička. Ona
je smatrala pitanje jedino sa gospodar-
skoga gledišta, ova sa gospodarskoga
i političkoga. Desnica je mislila, da bi,
glasujući za obnovu, dala svoju sankci-
ju dualizmu. Danas nije više tako. Siran-
ke su izgubile svoju negdašnju čistoća,
te smo i to doživjeli, da je češki pa-
triot pokojni dr. Kaizi u svojstvu mi-
nistra financija vodio prve pregovore 0
obnovi, Podići će se pojedinih glasova
iz krila desnice, koji će stvar  promo-
triti jedino sa načelnoga gledišta sustava:
nu ti će po svoj prilici biti osamljeni.

Danas će stranke stvar sa sasvim
drugih stanovišta promatrati. U jed-
nom su, možemo reći, sve složae, a to
da nova nagodba mora biti povoljnija
za Austriju no dosadanja i da nesmije
biti kapitulacija pred Ugarskom; nu
svaka će stranka nastojati, da iz dele-
gacijonih rasprava crpa za svoje uže
stanovište što više političkoga kapitala.
U tom pogledu zahtjevi nekih stranaka
biti će nepravedni, zahtjevi nekih biti
će opravdani i pravedni. Njemačke straa-

kraljeva Srbije i Bosne. Pozuato je da
su Dubrovčani samih dvaestak godina
prije onog ugovora s U om bili
i roša i bo-

sa njekim otocima (Alek-
sandrija, Posrednica, Mali Voz). Steče-
Dje tih novih semalja tražili su oni da
im potvrdi Ugarski kralj, a tražili su
to tim više, što je mirni posjed onih
zemalja bio ne ugrožen od srp-
skih i bosanskih vladara, kako su to
kasnije potvrdili dogagjaji, i rato

Dubrovnika sa bosanskim kraljem 0O-
stojom, koji je bio navalioda otme Du-
brovčanima ono što im jessm bio pot-
wdio (god. 1899), U našem slučaju
— stojeći uvijek na pretpostavki
da je navod istinit — tu se no bi ra-
o starim, nego o novostečenim sem-

argumenat srpskih
pu nas i mjesta okolo
uta išta mo vrijedi

istinit navod srp-

ljad koja su falsificali
Orbina, Resti-a, Reanjinu i Anonyma,

? Što se, za

 

ž

, priopćeno, sahvale i ost. 20
Oglasi koi se više puča dakaju tiskaju po njena p
frankirana pisma ne primaju se.

se upravi ,Crvene Hrvatske“ u
M ni retku.
uz popust.

Rukopisi se ne vraćaju, & ne.

 

ke ići će za tim, da bi ojačale svoju
hegemoniju; slavenske da bi se udovo-
ljilo barem kojoj od njihovih  legitim-

nih težnja. Dr, Korber bio se je uzra- >:

dovao, kad je vidio, kako glatko teče

, proračunska rasprava. Za čas je gojio

i

iluziju, kao da su Česi napustili svoje
stanovište. Nu tek što je proračunska
rasprava dovršena, oni su pohitili, da
mu njegovu aluziju rasprše, Česi su
popugtili i mnogo žrtvovali. Nu oni ne
smiju odustati od svojih zahtijeva gle-

| de jezika. Češki zastupnici imadu u tom

pogledu obveza prama svom narodu.
Opozivom Badenijevih naredaba, Klary-
jevo ministarstvo njima je nanijelo naj-
krvaviju uvrijedu, za koju oni odavna
traže zadovoljštinu. Česi ne zaziru od
sporazumljenja sa Nijemcima, pače ga
žele, ali to sporazumljenje mora biti
časno. Sada je došo čas, da računi bu-
du čisti; da se pače obračuna. Oni će
pomoći vladi do obnove povoljne na-
godbe sa Ugarskom, ako proti obnovi
ne bude prigovora gospodarske maravi,
ali uz uvjet, da im se dade zadovolj-
ština i da se riješi jezično pitanje. O-
vu prigodu oni ne smija propustiti,
Korber ih je dobro razumio i zapogje-
nuo je š njima nove dogovore.

Ovo je u ovaj čas položaj. Južni Sla-
veni, Hrvati i Slovenci, poduprijeti će
bez sumnje Čehe, ali i;oni imadu mno-
go zahtijeva da podnesu, te je željeti
da i njih Česi podupru. Uz ova želju
ističemo i drugu, da Hrvati i Slovenci
budu složni, te da odvažao obrane svo-
ja prava i
kih razmirica.

i
i
sšš

š

i :
Fl
i

i
i

Hist
pif
i
i
$ ža

a
[3
ž
=

i
š

:
i
F

HRVATOM