Br. 22. U DUBROVNIKU 81. Maja 1902. Godina XII. GRVENA Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa Bosnu i Hercegovinu 8 : ma odinu 10 krun&, na godine 5 kruna, — sa iROSAMAŠO 10 & i poštarski ovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto polugodište. jem u kuću, sa Austro-Ug , biti do deset godina. Pretpostavljajući, da će se dvije vlade nagoditi, obje će iznijeti pred parlamenat autonomni ca- rinarski cjeni, šoji budu utanačila i dotični ugovor za megjusobni trgovački savez. Borba ćeu ugarskom parlamen- , tu biti žestoka, jer će se proti obnovi dignuti u jednu ruku pučka stranka, & u drugu ljevica. Ova će se dići ne sa- mo radi gospodarskih razloga, nego i radi političkih, budući, da ona neće da znade za drugu uniju sa Austrijom, o- sim za personalnu. Neka jednoj i dru- goj poli bude jedan vladar; ali druge Nutrnji sporovi. Svaki put kad se je radilo o obnovi financijalne i gospodarske nagodbe, me- g;u Austrijom i Ugarskom, izbile su na površinu takove poteškoće, za koje se mislilo da su nepridobitne. One su se ipak svaki put svladale. Razlog leži u tomu, što s obje strane postoji uvje- renje, da kad bi se megju jednom i dru- gom stranom razriješili gospodarski od- nošaji, to bi bio znatan udarac za dualizam. U opće se kaže da jednoj i drugoj strani stoji do toga, da monar- kija u udešavanju svojih gospodarsko- : zajednice megju njima ne smije da bu- trgovačkih prilika sa inozemstvom, bu- / de, Nu Szell stoji na čelu jake parla- de prama ovomu kao jedna cjelina; a ; mentarne većine, i ova će primiti na- to ne bi bilo, kad bi Ugarska sačinja- ! godbu, koja joj bude predložena. vala posebno carinarsko područje, odi- | A u Austriji? — Bude li nagodba za jelieno od Austrije. To je samo lijepa ! Austriju u gospodarskom pogledu zah- izlika: nu realni razlog leži u skrbi, da | tijevala nekih koncesija, teško je da se očuva dualizam. Ovoga puta su po- | Korber nagje jednu većinu. Hoće li je teškoće još veće no kod drugih obno- , naći i onda, ako nagodba bude povolj- va. Unatoč tomu mi mislimo, da će se | na? A u slučaju da bude zahtijevala žr- i ovoga puta svladati; ali mislimo, da | tava, hoće li se dati skalupiti kakova će ovo biti i zadnji put. Kod svake | parlamentarna kombinacija, koje u o- obnove, poteškoće rastu. Ovaj krat one | vaj čas nema? su postigle svoj vrhunac: pa kad još O novim parlamentarnim kombinaci- za jedan stepen porastu, neće se zbi- | jama bile su se počele po novinama lja moći prebrditi. Jošte će jedan put pronašati razne glasine. Jedna je kom- Ugarska pomoći austrijskoj industriji ! binacija isključivala Čehe, a uzimala je da joj otvori svoja tržišta ; još će je- | u obzir Poljake. Druga je isključivala dan put Austrija pomoći Ugarskoj, da ' Poljake, a uzimala u obzir Čehe. Jed- zaštiti njezine poljodjelske proizvode ; na i druga dakle išle su za tim, da proti vanjskoj konkurenciji i da ih ona | razvrgou desnicu, koja i ako formaloo konsumira. Nu za deset godina 'Ugar- | ne postoji, postoji ipak virtualno, kao ska će imati svoju indusatriju, & za po- ljodjelske proizvode Hrvatske neće ma- riti, dočim će se spor med obrtnicima i agrarcima pooštriti. Nego ostavimo na stranu ono što će B2024R što se je vidjelo kod svih kritičnih gla- sovanja o proračunu. I jedna i druga išle su za tim, da odijele Poljake od Čeha, te da razbiju onu kompaktnost, megju ovim dvjema slavenskim stran- od srpskih pisara u zadnjem ,Dubrov- niku“. Dokazi od mene izneseni u zad- nja dva navrata takovi su, da ih sile aša za ).: | na muk. Svi njihovi meterizi porušeni N Župa srp ska? su, vas prah i saćma te su imali eto XVI. su ispuškarali, a da nijesu ni vragutu — Dokumenat —- argumenat!! pogonili. Ostadoše eto sa samijem jed- — Koji? — Strahoviti! Evo ga: ,Godine 1358 | Dubrovčani sklopili bili 8 Ugarskom gla- soviti ugovor, prozvat ,pactiones“. Tim ugovorom Dubrovnik je prizaso pokro- viteljstvo U a mi se obve- zala štititi Dubrovnik. Jedna tačka ti- . jeh ,pactiones“ (pogodaba) glasi (čuj !); | čarije. 1 kao što su rezultati dosadaš- Terras in continenti atque inswlas ! nje dijaguoze dokazali da jo svaka ta- quas Ragusini a Regibus Serbiae ot kva srpska pilula bila ili izvjetrena ili Bosniae habuerunt suo confiemaret = patvorena, tako će i (dijagaoza ove sad- assensu“, | je pokazat da su naši srpski pisari Što snači: ,Da potvrdi zemlje na | posve slabi mestri pri sgotovljenju kopnu i otoke, koje su Dubrovčani do- | takovih ,pilula“. De nu da vidimo! bili od kraljeva Srbije i Bosne“. Stojeći na onome što srbi pišu, du- Eoo ti gospara | brovački senat bio bi god. 1358 zsahtje- vao od ugarskoga kralja Ljudevita uda potvrdi zemlje na kopau i koje su Dubrovčani dobili od kraljeva Srbije i Bosne“. Uzmimo za čas da je onaj navod ta- ćan i istinit, sto se, mim ćirom, jednom samom, kako sami pišu, ,pilulom“, koju naumili meni dati za ,pročišćenje“. Nego ja imam obićaj (a to je ono rašta se srpski pisari najviše ljute) da učinim pomnjivu dijagnosu vrhu svake »Pilule“ što dolaži iz naše srpske spi ga »Bako vidiš u onom ugovoru s U- garskom dubrovački senat priznaje, da je zemlje na kopnu i otoke dobio od vladara Srbije i Bosne . . . Tu spada i Župa. Dubrovački senat onom tačkom , najviše može izvesti? u ugovoru očituje od koga je zemlje | broviani sve zemlje dobivao. Kompetentnijega pak sudije u , do godine 1868 dob ovomu poslu nego što je NENE SRA že : Benat ne samo ne treba, nego se i ne . pisar. izvagjaju iposto. tražiti. Punctum“, ' može se izvesti samo to da su Dubro Eg š Izlazi svake subote. Pojedini broj 20 para. Dubrovniku, gdje sa Za 0 Dopisi šalju se kama, koja se zadnjih vremena u toli- ko prigoda tako sjajno zasvjedočila. Nego, Bogu hvala, glasine su se poka- zalć 2eosnovane i isprazne, te se ni ! Česi ni Poljaci, neće dati uhvatiti na i lijepak. Uzmimo dakle, da će Korber doni- jeti pred parlamenat prilično povoljnu . nagodbu; i to pred parlamenat kakav : je danas bez drugih kombinacija. Dok su stranke u austrijskom parlameatu | stajale na čistom stanovištu svoga na- čelnoga programa, desnica, kao fede- | rativna stranka, bila je protiv svakoj ' obnovi nagodbe. Ljevica je bila duali- stička, a desnica federalistička. Ona je smatrala pitanje jedino sa gospodar- skoga gledišta, ova sa gospodarskoga i političkoga. Desnica je mislila, da bi, glasujući za obnovu, dala svoju sankci- ju dualizmu. Danas nije više tako. Siran- ke su izgubile svoju negdašnju čistoća, te smo i to doživjeli, da je češki pa- triot pokojni dr. Kaizi u svojstvu mi- nistra financija vodio prve pregovore 0 obnovi, Podići će se pojedinih glasova iz krila desnice, koji će stvar promo- triti jedino sa načelnoga gledišta sustava: nu ti će po svoj prilici biti osamljeni. Danas će stranke stvar sa sasvim drugih stanovišta promatrati. U jed- nom su, možemo reći, sve složae, a to da nova nagodba mora biti povoljnija za Austriju no dosadanja i da nesmije biti kapitulacija pred Ugarskom; nu svaka će stranka nastojati, da iz dele- gacijonih rasprava crpa za svoje uže stanovište što više političkoga kapitala. U tom pogledu zahtjevi nekih stranaka biti će nepravedni, zahtjevi nekih biti će opravdani i pravedni. Njemačke straa- kraljeva Srbije i Bosne. Pozuato je da su Dubrovčani samih dvaestak godina prije onog ugovora s U om bili i roša i bo- sa njekim otocima (Alek- sandrija, Posrednica, Mali Voz). Steče- Dje tih novih semalja tražili su oni da im potvrdi Ugarski kralj, a tražili su to tim više, što je mirni posjed onih zemalja bio ne ugrožen od srp- skih i bosanskih vladara, kako su to kasnije potvrdili dogagjaji, i rato Dubrovnika sa bosanskim kraljem 0O- stojom, koji je bio navalioda otme Du- brovčanima ono što im jessm bio pot- wdio (god. 1899), U našem slučaju — stojeći uvijek na pretpostavki da je navod istinit — tu se no bi ra- o starim, nego o novostečenim sem- argumenat srpskih pu nas i mjesta okolo uta išta mo vrijedi istinit navod srp- ljad koja su falsificali Orbina, Resti-a, Reanjinu i Anonyma, ? Što se, za ž , priopćeno, sahvale i ost. 20 Oglasi koi se više puča dakaju tiskaju po njena p frankirana pisma ne primaju se. se upravi ,Crvene Hrvatske“ u M ni retku. uz popust. Rukopisi se ne vraćaju, & ne. ke ići će za tim, da bi ojačale svoju hegemoniju; slavenske da bi se udovo- ljilo barem kojoj od njihovih legitim- nih težnja. Dr, Korber bio se je uzra- >: dovao, kad je vidio, kako glatko teče , proračunska rasprava. Za čas je gojio i iluziju, kao da su Česi napustili svoje stanovište. Nu tek što je proračunska rasprava dovršena, oni su pohitili, da mu njegovu aluziju rasprše, Česi su popugtili i mnogo žrtvovali. Nu oni ne smiju odustati od svojih zahtijeva gle- | de jezika. Češki zastupnici imadu u tom pogledu obveza prama svom narodu. Opozivom Badenijevih naredaba, Klary- jevo ministarstvo njima je nanijelo naj- krvaviju uvrijedu, za koju oni odavna traže zadovoljštinu. Česi ne zaziru od sporazumljenja sa Nijemcima, pače ga žele, ali to sporazumljenje mora biti časno. Sada je došo čas, da računi bu- du čisti; da se pače obračuna. Oni će pomoći vladi do obnove povoljne na- godbe sa Ugarskom, ako proti obnovi ne bude prigovora gospodarske maravi, ali uz uvjet, da im se dade zadovolj- ština i da se riješi jezično pitanje. O- vu prigodu oni ne smija propustiti, Korber ih je dobro razumio i zapogje- nuo je š njima nove dogovore. Ovo je u ovaj čas položaj. Južni Sla- veni, Hrvati i Slovenci, poduprijeti će bez sumnje Čehe, ali i;oni imadu mno- go zahtijeva da podnesu, te je željeti da i njih Česi podupru. Uz ova želju ističemo i drugu, da Hrvati i Slovenci budu složni, te da odvažao obrane svo- ja prava i kih razmirica. i i sšš š i : Fl i i i Hist pif i i $ ža a [3 ž = i š : i F HRVATOM